Dresdenska Gemäldegalerie je prije nekoliko dana objavila fotografiju netom restauriranog remek-djela slavnog holandskog slikara Jana Vermeera.
Restauracija slike Djevojka čita pismo pored otvorenog prozora koja je započeta u maju 2017. godine, otkriva izvanrednu paletu boja koja u potpunosti odgovara Vermeerovim ranim djelima poput Mljekarice, Svodnice, Oficira i djevojke koja se smije, i drugih.
Djelo kojem je vraćen njegov originalni sjaj biće prikazano na izložbi Vermeerovih djela u Gemäldegalerie Alte Meister u periodu od 10. septembra 2021. do 2. januara 2022. godine.
Naslikano između 1657. i 1659., Vermeerovo remek-djelo je otkupljeno u Parizu 1742. godine, i to za kolekciju saksonskog princa Friedricha Augustusa Drugog, i od tada postaje jedno od glavnih umjetničkih djela dresdenske Gemäldegalerie.
Kuriozitet vezan za restauraciju slike je otkriće slike u slici; naime, upotrebom X zraka još 1979. godine je otkrivena slika Kupida u pozadini koji se nije mogao vidjeti golim okom jer je bio posve premazan bojom. Ovo otkriće je objavljeno 1982. godine, a historičari umjetnosti su u to vrijeme špekulirali da je Vermeer bio nezadovoljan Kupidom jer je kvario kompoziciju slike, te da ga je sam uklonio premazom boje.
Na web stranici Gemäldegalerie navodi se da je tokom restauratorsko-istraživačkog projekta koji je započeo 2017. godine, i koga je podržao panel međunarodnih stručnjaka, stručni tim ponovo analizirao sliku koristeći se metodama x zraka, spektroskopije i mikroskopije. Pozadinsko platno je također detaljno analizirano i provedeno je istraživanje historije restauracije slike. Sa slike je uzeto više uzoraka boja, a slojevi i konzistencija analizirani su u Laboratoriji za arheometriju Akademije likovnih umjetnosti u Dresdenu.
– Ove studije su odigrale odlučujuću ulogu u ponovnoj procjeni premazivanja figure Kupida u Djevojci koja čita pismo pored otvorenog prozora. Sada možemo sa sigurnošću reći da pozadinu nije premazao Vermeer, te da je retrospektivna promjena primijenjena najmanje nekoliko decenija nakon slikanja, a zasigurno nakon umjetnikove smrti. Rendgensko fluorescentno skeniranje slike na cijeloj površini, provedeno uz podršku Rijksmuseuma 2017., potvrdilo je naša nova saznanja o prebojanju slike, navodi se na web stranici dresdenske galerije.
Johannes Vermeer, Djevojka čita pismo pored prozora, ulje na platnu, 1657. – 1659.
Obzirom na čvrste dokaze da je treća strana retroaktivno prebojila Kupida, Staatliche Kunstsammlungen Dresden početkom 2018. godine donosi odluku o uklanjanju premazanog sloja.
Nakon završetka procesa restauracije početkom 2021. godine, slika sada ima potpuno novi izgled. U pozadini je otkriven Kupid sa lukom, strijelama i dvije maske, kao slika u slici. Kupid gazi preko maski kao simbolima pretvaranja – simbol iskrene ljubavi koja pobjeđuje obmanu i licemjerje. Prisustvo Kupida u kompoziciji obogaćuje poruku Vermeerovog remek-djela.
Slika prije i poslije restauracije
Uta Neidhardt, glavna konzervatorica i kustosica izložbe komentira da ‘izmijenjeni izgled Djevojke koja čita pismo pored otvorenog prozora, uključujući i premaz uklonjen sa rubova platna, daje nam priliku da preispitamo kompoziciju slike i kako ona vizualno funkcionira. Rubovi slike izgledaju neobično nedovršeni – možda ih je Vermeer prekrio pravim drvenim okvirom, zbog čega ih je ostavio u tako ‘otvorenom’ stanju. Ako pretpostavimo da je planirao koristiti takvu konstrukciju, odmah se prisjećamo eksperimentalnih radova delftskih slikara crkvenih enterijera, s njihovim trompe-l’oeil zavjesama ili složenim enterijerima Pietera de Hoocha.’
Stephan Koja, direktor Gemäldegalerie tvrdi da u Djevojci koja čita pismo ‘Vermeer otkriva svoj vlastiti, poseban stil. Označava početak serije slika u kojima pojedinci, uglavnom žene, zastaju tokom aktivnosti kako bi pronašli trenutak mira i razmislili. U ovoj seriji Vermeer ispituje temeljna egzistencijalna pitanja, naročito u ovom djelu: Obnavljanje Kupidona u pozadini pokazuje nam pravu namjeru majstora iz Delfta. Iza površnog romantičarskog konteksta, stoji temeljni stav o prirodi prave ljubavi. Do sada smo ovo mogli vidjeti samo kao fragment. Sada znamo kakvu ključnu ulogu ima u njegovom opusu’.
Ostaje pitanje ko je uklonio Kupida sa Vermeerovog remek-djela – pitanje na koje historičari umjetnosti i ljubitelji slikarstva vjerovatno nikada neće dobiti valjan odgovor.
Povodom obilježavanja 832. godišnjice Povelje Kulina bana, koja je napisana 29. augusta 1189. godine, bosanskohercegovački pijanist Bartolomej Stanković održao je koncert Resonance na srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu, u nedjelju, 29. augusta 2021. godine u 16:30 sati.
Unatoč lošim vremenskim uvjetima, koncert nije odgođen, a brojna publika, među kojom su nazočile i zvanice iz javnog, političkog, kulturnog i vjerskog života, uveličala je nesvakidašnji događaj na srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu.
Program koncerta
Posebni gosti koncerta bili su popularni ‘Jajački vitezovi’ – Vitezovi kraljevskog grada Jajca, koji su maestralnim nastupom uručili Povelju Kulina bana bosanskohercegovačkom dramskom umjetniku Mirzi Mušiji, voditelju programa koncerta.
Jajački vitezovi
Koncert je započet recitacijom poezije Nedžada Ibrišimovića (Bosna), a nakon čitanja Povelje Kulina bana, prisutnima su se obratili i načelnik općine Kakanj, g. Mirnes Bajtarević i savjetnik za kulturu načelnika općine Vareš, g. Bojan Bošnjak.
Bartolomej Stanković je na koncertu predstavio djela za klavir bosanskohercegovačkih kompozitora, počevši sa Pet Ričerkara renesansnog kompozitora Franje Bosanca (Franciscus Bossinensis). Na programu su bila djela kompozitora kao što su Zulejda Ida Latas, Milena Mrazović-Preindslberger, Fra Nenad Dujić, Milan Jeličanin, Samir Fejzić, David Mastikosa, Armen Škobalj, Vojislav Ivanović, Valentina Dutina, Peđa Hart i Benjamin Ribić.
Posebni trenutak koncerta je bila interpretacija kompozicije Sjetni princ bh. kompozitora Samira Fejzića u prisustvu samog autora, koja je nadahnuta povijesnom pričom o srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu.
Čitanje Povelje Kulina bana
Historijski čas o srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu i arheološkim istraživanjima i iskopavanjima Pavla Anđelića održala je kustosica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, magistrica arheologije Adisa Lepić, dok je ispred koncertnog prostora publika imala priliku pogledati prigodnu izložbu.
Adisa Lepić
Koncert je obilježila i promocija novog CD albuma Resonance, koji je premijerno promoviran u okviru festivala ‘Baščaršijske noći 2021.’ u Sarajevu. Novi CD album, posvećen savremenom bosanskohercegovačkom umjetničkom stvaralaštvu za klavir, objavljen je pod etiketom renomirane izdavačke kuće ‘Nota Bene Records’. Na albumu su snimljena djela za klavir savremenih bh. kompozitora: Senad Mehinović, Vojislav Ivanović, Valentina Dutina, Ališer Sijarić, Dino Rešidbegović, Danijel Žontar, Dario Vučić, Ado Klobodanović, Peđa Hart, Marko Kovač, Hajrudin Muhić, Benjamin Ribić i David Mastikosa (bonus track). Album Resonance, osim CD izdanja, dostupan je i na svim digitalnim platformama za slušanje muzike diljem svijeta (iTunes, Spotify, Tidal, Dezeer, Amazonmusic, HDtracks itd.).
Stilska raznovrsnost, kompozicije nadahnute bosanskim folklorom, kompozicije nastale u 16., 19., 20. i 21. stoljeću, predstavljaju iznimno bogatstvo bosanskohercegovačkog umjetničkog stvaralaštva i zajedništva, koje je Bartolomej Stanković prikazao u prelijepom ambijentu srednjevjekovnog kraljevskog grada Bobovca.
Brojni posjetioci uživali su u koncertu Resonance na Bobovcu
Realizaciju koncerta Resonance na kraljevskom gradu Bobovcu podržali su brojni pokrovitelji i sponzori:
Općina Vareš, Općina Kakanj, JU Centar za kulturu i edukaciju Vareš, JU ‘KSC’ Kakanj, Udruga ‘Vitezovi kraljevskog grada Jajca’, UniCredit bank, ‘Kraljevska voda’ Vareš, Vispak dd Visoko, Pekara MPM Vareš, Max Visoko, Mesnica Babić Visoko, Restoran Ajdin, Prerada mesa Babić Visoko, Voćar Piramida Visoko i Udruženje građana ‘Čuvari bosanske krune Bobovac’.
Povodom obilježavanja 832. godišnjice Povelje Kulina bana, koja je napisana 29. augusta 1189. godine, bosanskohercegovački pijanist Bartolomej Stanković održat će koncert Resonance na Kraljevskom gradu Bobovcu, u nedjelju 29. augusta 2021. godine s početkom u 16:30 sati.
Na programu koncerta su djela za klavir bosanskohercegovačkih kompozitora: Franjo Bosanac (Franciscus Bossinensis), Zulejda Ida Latas, Milena Mrazović-Preindslberger, Milan Prebanda, Fra Nenad Dujić, Milan Jeličanin, Samir Fejzić, David Mastikosa, Armen Škobalj, Vojislav Ivanović, Valentina Dutina i Peđa Hart. Posebnost programa koncerta je izvedba kompozicije Sjetni princ bh. kompozitora Samira Fejzića, koja je nadahnuta povijesnom pričom o srednjovjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu.
Voditelj programa koncerta je ugledni bosanskohercegovački dramski umjetnik MirzaMušija, a prisutnima će se obratiti i o historijskom značaju Bobovca i arheološkim iskopavanjima arheologa i historičara Pavla Anđelića ispričati kustosica Zemaljskog muzeja BiH, magistrica arheologije Adisa Lepić.
Koncert će obilježiti i promocija novog CD albuma Resonance, koji je premijerno promoviran u okviru festivala „Baščaršijske noći 2021.“ u Sarajevu. Novi CD album, posvećen bosanskohercegovačkom savremenom umjetničkom stvaralaštvu za klavir, objavljen je pod etiketom renomirane izdavačke kuće „Nota Bene Records“. Na albumu su snimljena djela za klavir savremenih bh. kompozitora: Senad Mehinović, Vojislav Ivanović, Valentina Dutina, Ališer Sijarić, Dino Rešidbegović, Danijel Žontar, Dario Vučić, Ado Klobodanović, Peđa Hart, Marko Kovač, Hajrudin Muhić, Benjamin Ribić i David Mastikosa (bonus track). Album Resonance, osim CD izdanja, dostupan je i na svim digitalnim platformama za slušanje muzike diljem svijeta (iTunes, Spotify, Tidal, Dezeer, Amazonmusic, HDtracks itd.).
Trilogija posvećena bh. umjetničkoj muzici za klavir
Stilska raznovrsnost, kompozicije nadahnute bosanskim folklorom, kompozicije nastale u 16., 19., 20. i 21. stoljeću, predstavljaju iznimno bogatstvo bosanskohercegovačkog umjetničkog stvaralaštva i zajedništva, kojeg će Bartolomej Stanković prikazati na koncertu Resonance u prelijepom ambijentu Kraljevskog grada Bobovca. Očekuje se prisustvo brojnih visokih zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su koncert Resonance i trilogiju CD albuma posvećenih bosanskohercegovačkoj umjetničkoj muzici za klavir, prepoznali kao projekt od iznimnog značaja za promociju kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Bartolomej Stanković
Realizaciju koncerta Resonancepodržali su: Općina Vareš, Općina Kakanj, JU Centar za kulturu i edukaciju Vareš, JU „KSC“ Kakanj, Udruga „Vitezovi kraljevskog grada Jajca“, „Kraljevska voda“ Vareš, Vispak dd Visoko i UniCredit bank.
Kada probate burgere s kuskusom, sigurno nećete žaliti što u njima nema mesa. Spoj žitarica, povrća i začina čine neodoljivim okus ovog zdravog obroka.
Sastojci 1 šolja kus kusa 1 mala glavica crvenog luka 2 šake špinata ili blitve 1 jaje 3 kašike kukuruznog brašna začini (so, biber, origano, kurkuma)
Priprema Kuskus skuhati u vodi (7-8 minuta), ocijediti i ostaviti da se ohladi. Dodati ostale sastojke i sve dobro izmiješati. Ostaviti smjesu u frižider pola sata da se ohladi, potom oblikovati burgere, slagati na papir za pečenje i lagano posuti maslinovim uljem. Peći na temperaturi od 250 stepeni 15-20 minuta dok ne postanu zlatno žućkaste boje. Servirati toplo uz svježu salatu i sos od jogurta, limuna i origana.
U recentnoj historiji ne postoji tako praktičan elektronski uredjaj kao što je mobitel, a da je njegova upotreba više i češće zabranjena u praktičnom životu.
Primjera radi, upotreba mobitela je zabranjena u sredstvima prevoza kao što su avioni zbog ometanja frekvencija aviouređaja, u saobraćajnim propisima se strogo zabranjuje vozačima i suvozačima upotreba mobitela u toku vožnje jer ometa pažnju i koncentraciju.
Pravila se odnose i na obrazovne ustanove gdje je za uspješne nastavne procese neophodno odložiti mobitele, baš kao i u operacionim salama, ambulantama, prilikom dijagnostičkih medicinskih procedura i sl. Da ne govorimo o propisima prilikom posjeta pozorištima i kinima, te boravka na kongresima i konferencijama.
Također ne postoji ni češći, a ni masovniji neposluh korisnika mobitela u obimu nepoštivanja propisa zabrane njegove upotrebe na gore opisanim mjestima. Većina ljudi se ne odriče upotrebe svojih mobitela ni u najstrožim primjerima zabrane.
Ovisnost o upotrebi tog oblika komunikacije, kao i o samoj spravi – mobilnom telefonu, svojevrstan je fenomen novog doba otporan na sve zabrane. Čak i kad su one (zabrane) tako logične, ovisnici o mobitelu prestaju razmišljati logično i nastavljaju sa njegovom upotrebom.
Jer, šta bi to mogao biti razlog zbog kojeg šofer kamiona sa prikolicom krivuda na autoputu sa mobitelom na volanu, pišući poruke usred vožnje, bez svijesti o tome da dovodi u opasnost svoj život i živote drugih učesnika u saobraćaju?
Najveći stepen apsurda u potpuno neprihvatljivoj upotrebi mobitela vidimo kod roditelja koji svoju djecu izvedu napolje, u kafanu, restoran ili park, i onda djeci daju tablet ili mobitel u ruke da bi se ona skoncentrirala na igrice i tako bila mirna i poslušna. Da ne bi ometala roditelje.
I zaista, djeca mogu satima biti zaokupljena virtualnim svijetom, bez mogućnosti da naprave razliku izmedju realnog i virtualnog. Zračenja iz tih uređaja svakako imaju štetan uticaj na moždanu funkciju i čula djeteta (posebno vid), ali više od toga zbunjuje kako roditelji mogu biti pored svoje djece a da s njima nemaju interakciju niti interes za druženje u pravom, odgojnom smislu.
Švercovanje mobitela u bolničke prostore, školske ustanove, na vjerske, kulturne i sportske događaje pretvara potrebu za komunikacijom preko mobitela u spornu i bahatu naviku da se stalno bude ‘na vezi’ s nekim.
Kako mobiteli pružaju mogućnost pravljenja video snimaka i fotografija, to se njihova upotreba podrazumijeva u praktično svakom trenutku koji je nekom aktuelan ili bitan. Što implicira da se ima pravo snimati druge ljude bez pitanja, a ponekad i zloupotrijebiti tu mogućnost u razne, mahom nedozvoljene i neprilične svrhe.
Nameće se pitanje da li je ta vrsta ovisnosti o upotrebi ‘stalne veze’ na društvenim mrežama već postala društveni fenomen u kome influenseri i razni virtuelni ‘prijatelji’ zamjenjuju ‘prave prijatelje’, partnere, rodbinu i druženje sa kolegama. Pri tome usamljenost u realnom životu prati mnoštvo mladih ljudi.
Psiholozi, prosvjetni radnici, psihoterapeuti i drugi relevantni stručnjaci bi mogli značajno pomoći u odvikavanju od zamki virtuelnog života, i povratku u okrilje realnog života, kakav god izgledao.
Kao i kod svake vrste ovisnosti, glavni i odlučujući faktor za oporavak je postati svjestan svoje ovisnosti. A onda krenuti u akciju razračunavanja s tom pošasti današnjice s ciljem izlaska iz začaranog kruga.
