Povodom obilježavanja 832. godišnjice Povelje Kulina bana, koja je napisana 29. augusta 1189. godine, bosanskohercegovački pijanist Bartolomej Stanković održao je koncert Resonance na srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu, u nedjelju, 29. augusta 2021. godine u 16:30 sati.
Unatoč lošim vremenskim uvjetima, koncert nije odgođen, a brojna publika, među kojom su nazočile i zvanice iz javnog, političkog, kulturnog i vjerskog života, uveličala je nesvakidašnji događaj na srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu.
Program koncerta
Posebni gosti koncerta bili su popularni ‘Jajački vitezovi’ – Vitezovi kraljevskog grada Jajca, koji su maestralnim nastupom uručili Povelju Kulina bana bosanskohercegovačkom dramskom umjetniku Mirzi Mušiji, voditelju programa koncerta.
Jajački vitezovi
Koncert je započet recitacijom poezije Nedžada Ibrišimovića (Bosna), a nakon čitanja Povelje Kulina bana, prisutnima su se obratili i načelnik općine Kakanj, g. Mirnes Bajtarević i savjetnik za kulturu načelnika općine Vareš, g. Bojan Bošnjak.
Bartolomej Stanković je na koncertu predstavio djela za klavir bosanskohercegovačkih kompozitora, počevši sa Pet Ričerkara renesansnog kompozitora Franje Bosanca (Franciscus Bossinensis). Na programu su bila djela kompozitora kao što su Zulejda Ida Latas, Milena Mrazović-Preindslberger, Fra Nenad Dujić, Milan Jeličanin, Samir Fejzić, David Mastikosa, Armen Škobalj, Vojislav Ivanović, Valentina Dutina, Peđa Hart i Benjamin Ribić.
Posebni trenutak koncerta je bila interpretacija kompozicije Sjetni princ bh. kompozitora Samira Fejzića u prisustvu samog autora, koja je nadahnuta povijesnom pričom o srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu.
Čitanje Povelje Kulina bana
Historijski čas o srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu i arheološkim istraživanjima i iskopavanjima Pavla Anđelića održala je kustosica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, magistrica arheologije Adisa Lepić, dok je ispred koncertnog prostora publika imala priliku pogledati prigodnu izložbu.
Adisa Lepić
Koncert je obilježila i promocija novog CD albuma Resonance, koji je premijerno promoviran u okviru festivala ‘Baščaršijske noći 2021.’ u Sarajevu. Novi CD album, posvećen savremenom bosanskohercegovačkom umjetničkom stvaralaštvu za klavir, objavljen je pod etiketom renomirane izdavačke kuće ‘Nota Bene Records’. Na albumu su snimljena djela za klavir savremenih bh. kompozitora: Senad Mehinović, Vojislav Ivanović, Valentina Dutina, Ališer Sijarić, Dino Rešidbegović, Danijel Žontar, Dario Vučić, Ado Klobodanović, Peđa Hart, Marko Kovač, Hajrudin Muhić, Benjamin Ribić i David Mastikosa (bonus track). Album Resonance, osim CD izdanja, dostupan je i na svim digitalnim platformama za slušanje muzike diljem svijeta (iTunes, Spotify, Tidal, Dezeer, Amazonmusic, HDtracks itd.).
Stilska raznovrsnost, kompozicije nadahnute bosanskim folklorom, kompozicije nastale u 16., 19., 20. i 21. stoljeću, predstavljaju iznimno bogatstvo bosanskohercegovačkog umjetničkog stvaralaštva i zajedništva, koje je Bartolomej Stanković prikazao u prelijepom ambijentu srednjevjekovnog kraljevskog grada Bobovca.
Brojni posjetioci uživali su u koncertu Resonance na Bobovcu
Realizaciju koncerta Resonance na kraljevskom gradu Bobovcu podržali su brojni pokrovitelji i sponzori:
Općina Vareš, Općina Kakanj, JU Centar za kulturu i edukaciju Vareš, JU ‘KSC’ Kakanj, Udruga ‘Vitezovi kraljevskog grada Jajca’, UniCredit bank, ‘Kraljevska voda’ Vareš, Vispak dd Visoko, Pekara MPM Vareš, Max Visoko, Mesnica Babić Visoko, Restoran Ajdin, Prerada mesa Babić Visoko, Voćar Piramida Visoko i Udruženje građana ‘Čuvari bosanske krune Bobovac’.
Povodom obilježavanja 832. godišnjice Povelje Kulina bana, koja je napisana 29. augusta 1189. godine, bosanskohercegovački pijanist Bartolomej Stanković održat će koncert Resonance na Kraljevskom gradu Bobovcu, u nedjelju 29. augusta 2021. godine s početkom u 16:30 sati.
Na programu koncerta su djela za klavir bosanskohercegovačkih kompozitora: Franjo Bosanac (Franciscus Bossinensis), Zulejda Ida Latas, Milena Mrazović-Preindslberger, Milan Prebanda, Fra Nenad Dujić, Milan Jeličanin, Samir Fejzić, David Mastikosa, Armen Škobalj, Vojislav Ivanović, Valentina Dutina i Peđa Hart. Posebnost programa koncerta je izvedba kompozicije Sjetni princ bh. kompozitora Samira Fejzića, koja je nadahnuta povijesnom pričom o srednjovjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu.
Voditelj programa koncerta je ugledni bosanskohercegovački dramski umjetnik MirzaMušija, a prisutnima će se obratiti i o historijskom značaju Bobovca i arheološkim iskopavanjima arheologa i historičara Pavla Anđelića ispričati kustosica Zemaljskog muzeja BiH, magistrica arheologije Adisa Lepić.
Koncert će obilježiti i promocija novog CD albuma Resonance, koji je premijerno promoviran u okviru festivala „Baščaršijske noći 2021.“ u Sarajevu. Novi CD album, posvećen bosanskohercegovačkom savremenom umjetničkom stvaralaštvu za klavir, objavljen je pod etiketom renomirane izdavačke kuće „Nota Bene Records“. Na albumu su snimljena djela za klavir savremenih bh. kompozitora: Senad Mehinović, Vojislav Ivanović, Valentina Dutina, Ališer Sijarić, Dino Rešidbegović, Danijel Žontar, Dario Vučić, Ado Klobodanović, Peđa Hart, Marko Kovač, Hajrudin Muhić, Benjamin Ribić i David Mastikosa (bonus track). Album Resonance, osim CD izdanja, dostupan je i na svim digitalnim platformama za slušanje muzike diljem svijeta (iTunes, Spotify, Tidal, Dezeer, Amazonmusic, HDtracks itd.).
Trilogija posvećena bh. umjetničkoj muzici za klavir
Stilska raznovrsnost, kompozicije nadahnute bosanskim folklorom, kompozicije nastale u 16., 19., 20. i 21. stoljeću, predstavljaju iznimno bogatstvo bosanskohercegovačkog umjetničkog stvaralaštva i zajedništva, kojeg će Bartolomej Stanković prikazati na koncertu Resonance u prelijepom ambijentu Kraljevskog grada Bobovca. Očekuje se prisustvo brojnih visokih zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su koncert Resonance i trilogiju CD albuma posvećenih bosanskohercegovačkoj umjetničkoj muzici za klavir, prepoznali kao projekt od iznimnog značaja za promociju kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Bartolomej Stanković
Realizaciju koncerta Resonancepodržali su: Općina Vareš, Općina Kakanj, JU Centar za kulturu i edukaciju Vareš, JU „KSC“ Kakanj, Udruga „Vitezovi kraljevskog grada Jajca“, „Kraljevska voda“ Vareš, Vispak dd Visoko i UniCredit bank.
Kada probate burgere s kuskusom, sigurno nećete žaliti što u njima nema mesa. Spoj žitarica, povrća i začina čine neodoljivim okus ovog zdravog obroka.
Sastojci 1 šolja kus kusa 1 mala glavica crvenog luka 2 šake špinata ili blitve 1 jaje 3 kašike kukuruznog brašna začini (so, biber, origano, kurkuma)
Priprema Kuskus skuhati u vodi (7-8 minuta), ocijediti i ostaviti da se ohladi. Dodati ostale sastojke i sve dobro izmiješati. Ostaviti smjesu u frižider pola sata da se ohladi, potom oblikovati burgere, slagati na papir za pečenje i lagano posuti maslinovim uljem. Peći na temperaturi od 250 stepeni 15-20 minuta dok ne postanu zlatno žućkaste boje. Servirati toplo uz svježu salatu i sos od jogurta, limuna i origana.
U recentnoj historiji ne postoji tako praktičan elektronski uredjaj kao što je mobitel, a da je njegova upotreba više i češće zabranjena u praktičnom životu.
Primjera radi, upotreba mobitela je zabranjena u sredstvima prevoza kao što su avioni zbog ometanja frekvencija aviouređaja, u saobraćajnim propisima se strogo zabranjuje vozačima i suvozačima upotreba mobitela u toku vožnje jer ometa pažnju i koncentraciju.
Pravila se odnose i na obrazovne ustanove gdje je za uspješne nastavne procese neophodno odložiti mobitele, baš kao i u operacionim salama, ambulantama, prilikom dijagnostičkih medicinskih procedura i sl. Da ne govorimo o propisima prilikom posjeta pozorištima i kinima, te boravka na kongresima i konferencijama.
Također ne postoji ni češći, a ni masovniji neposluh korisnika mobitela u obimu nepoštivanja propisa zabrane njegove upotrebe na gore opisanim mjestima. Većina ljudi se ne odriče upotrebe svojih mobitela ni u najstrožim primjerima zabrane.
Ovisnost o upotrebi tog oblika komunikacije, kao i o samoj spravi – mobilnom telefonu, svojevrstan je fenomen novog doba otporan na sve zabrane. Čak i kad su one (zabrane) tako logične, ovisnici o mobitelu prestaju razmišljati logično i nastavljaju sa njegovom upotrebom.
Jer, šta bi to mogao biti razlog zbog kojeg šofer kamiona sa prikolicom krivuda na autoputu sa mobitelom na volanu, pišući poruke usred vožnje, bez svijesti o tome da dovodi u opasnost svoj život i živote drugih učesnika u saobraćaju?
Najveći stepen apsurda u potpuno neprihvatljivoj upotrebi mobitela vidimo kod roditelja koji svoju djecu izvedu napolje, u kafanu, restoran ili park, i onda djeci daju tablet ili mobitel u ruke da bi se ona skoncentrirala na igrice i tako bila mirna i poslušna. Da ne bi ometala roditelje.
I zaista, djeca mogu satima biti zaokupljena virtualnim svijetom, bez mogućnosti da naprave razliku izmedju realnog i virtualnog. Zračenja iz tih uređaja svakako imaju štetan uticaj na moždanu funkciju i čula djeteta (posebno vid), ali više od toga zbunjuje kako roditelji mogu biti pored svoje djece a da s njima nemaju interakciju niti interes za druženje u pravom, odgojnom smislu.
Švercovanje mobitela u bolničke prostore, školske ustanove, na vjerske, kulturne i sportske događaje pretvara potrebu za komunikacijom preko mobitela u spornu i bahatu naviku da se stalno bude ‘na vezi’ s nekim.
Kako mobiteli pružaju mogućnost pravljenja video snimaka i fotografija, to se njihova upotreba podrazumijeva u praktično svakom trenutku koji je nekom aktuelan ili bitan. Što implicira da se ima pravo snimati druge ljude bez pitanja, a ponekad i zloupotrijebiti tu mogućnost u razne, mahom nedozvoljene i neprilične svrhe.
Nameće se pitanje da li je ta vrsta ovisnosti o upotrebi ‘stalne veze’ na društvenim mrežama već postala društveni fenomen u kome influenseri i razni virtuelni ‘prijatelji’ zamjenjuju ‘prave prijatelje’, partnere, rodbinu i druženje sa kolegama. Pri tome usamljenost u realnom životu prati mnoštvo mladih ljudi.
Psiholozi, prosvjetni radnici, psihoterapeuti i drugi relevantni stručnjaci bi mogli značajno pomoći u odvikavanju od zamki virtuelnog života, i povratku u okrilje realnog života, kakav god izgledao.
Kao i kod svake vrste ovisnosti, glavni i odlučujući faktor za oporavak je postati svjestan svoje ovisnosti. A onda krenuti u akciju razračunavanja s tom pošasti današnjice s ciljem izlaska iz začaranog kruga.
Kao profesionalni kuhar često nailazim na pitanje gdje pronalazim inspiraciju.
Izvora za inspiraciju je mnogo – muzika, film, drugi recept naravno, kada neko drugi kuha, želja da porodici serviram nešto novo i drugačije, priroda, lijepa namirnica.
Međutim, inspiracija nije dovoljna, također vam trebaju želja i poticaj. Njih može biti više, ali za mene su najjača dva – moja porodica, i da sam okružen prijateljima u trenucima kada kuham za njih.
Niti jedan dan u kuhinji, kako profesionalnoj tako ni onoj ‘kućnoj’ ne prođe bez muzike, uvijek u zavisnosti od mog raspoloženja, a opet često od muzike zavisi kakvo ćemo na kraju dobiti jelo. Bitno je da nađete ono što vas inspiriše i pokreće te da se ozbiljno posvetite onome što volite, a možda, ko zna, shvatite da je upravo kuhinja za vas.
Moja inspiracija za današnju kolumnu je jedan mali restoran u Hrvatskoj u kojem sam uživao u jednostavnom jelu koje daje mnoge mogućnosti i varijante.
U pitanju su tradicionalne hrvatske štrukle ili kako ih ja zovem, štruklice. Volim da im tepam jer su tako nježne, mekane i sočne.
Za osnovnu verziju koju vam danas nudim potrebno je svega nekoliko sastojaka, a to su:
4 jaja
0,5kg brašna
malo ulja
sol
vrhnje za kuhanje
mladi sir
pavlaka
Pored sastojaka potrebna vam je i vještina koju ćete steći stalnim ponavljanjem i vježbom, te se ne ustručavajte ovog recepta.
Tijesto za štrukle Za tijesto umutimo brašno, 1 jaje, malo soli, 1 kašiku ulja i vodu koju postepeno dodajete dok miješanjem ne skinete svo brašno sa zidova zdjele.
Nakon toga izvadite masu na pult i malo je nauljite te počnite ‘raditi’ tijesto. Ako se bude lijepilo za pult, postepeno dodajte malo brašna. Tijesto je slično onom za naše pite, izuzev što u tijesto za štrukle idu jaja i malo ulja.
Kada ste tijesto izradili do kraja, ostavite ga da malo ‘odmori’, a vi zamutite smjesu za filovanje.
Nadjev i preljev Smjesa za nadjev se sastoji od pavlake, mladog sira, 2 jaja, soli. Sve to sjedinite i time ćete filovati štrukle. Napravite odmah i preljev od 1 jajeta i otprilike 300 ml vrhnja za kuhanje.
Razvijanje tijesta Tijesto prvo razvaljajte oklagijom, te ga prebacite na pobrašnjen stolnjak i počnite razvlačiti prstima kao za pitu. Rezultat treba biti dosta tanko tijesto, ali ne brinite ako počne da puca, samo budite nježni i nauljite malo i tijesto i ruke.
Kada ste razvukli tijesto, po njemu rasporedite nadjev i nježnim pokretima odižite sa stolnjakom te zarolajte 3-4 puta, kao savijaču. Neka zrak slobodno ostane ‘zarobljen’ unutra. Svaku kolonu koju tako urolate, prebacite u nauljenu tepsiju dok je ne popunite. Potom na dužini od oko 4-5 cm napravite pritisak na tijesto da ih odvojite, a možete ih i isjeći.
Nakon toga štrukle pospite preljevom i stavite da se peku oko 20 minuta na 220 stepeni. Dopustite da se nakon pečenja malo slegnu, ako se uspijete strpjeti (ja nisam).
Servirajte ih sa salatom od svježeg kupusa; hrskavost pruža divnu kontru mekoći štruklica. Pripremite ovo jelo i uživajte u predivnim oblačićima čiste sreće i nježnosti u ustima.
