Prvi put smo sa strahom prihvatili činjenicu da smo 65-godišnjaci i stariji, na početku pandemije korona virusa. Shvativši da smo rizičnija grupa od drugih, mlađih… shvatili smo da smo stari. Mentalno i somatski, podrazumijeva se.
Bolno suočavanje sa ‘visokom brojkom’ rezultiralo je i spoznajom da ljudi zapravo nikad ne stare ‘iznutra’, niti se mentalno mnogo mijenjaju. Tako smo, zahvaljujući pandemiji, shvatili da ogledalo ipak govori istinu, iako se mi mentalno zaista osjećamo kao 35-godišnjaci.
Ali se zato oko nas, tokom starenja, dešavaju stvari od kojih strepe i najjači karakteri. Poznato je da mnoga društva izvan prostora Balkana uvažavaju i cijene stare ljude, te da im ne pada na pamet da potcjenjuju njihove kognitivne sposobnosti i profesionalne mogućnosti. Posebno one koji su svojim radom i iskustvom postizali izvanredne rezultate u različitim oblastima privrede, nauke, umjetnosti, književnosti, politike. Stoga nikoga ne iznenađuju pozamašne godine predsjednika država, ministara, profesora, medicinara i, uopšte, dokazanih stručnjaka u razvijenim zemljama svijeta. Na njih se pazi, a na njihovo znanje računa, jer oni su riznica znanja i iskustva, toliko potrebnog u svakoj ozbiljnoj zajednici.
Posebno ih se angažira u kriznim situacijama po neko društvo, kao što su pandemije, zemljotresi, poplave, moguće ratne opasnosti.
Na Balkanu, međutim, druga priča koja me podsjeća na priču staru preko 30 godina. Jedna američka psihologinja je pri izradi svoje doktorske disertacije, godinu dana svako jutro mijenjala šminkom svoj izgled u izgled starice, oblačila odjeću za starije osobe, oponašala hod i gestikulaciju starih ljudi. Njen cilj je bio prikupiti podatke o tome kako se mlađi ljudi i oni srednjih godina ophode prema starcima, dakle ljudima starošću oslabljenih vještina kao što su brzina u hodu ili vožnja bicikla, prilikom kupovine, odlaska ljekaru i slično.
Podaci dobijeni tom studijom bili su poražavajući. Većina mlađih ljudi pokazivala je ekstremno nestrpljenje prema njima, nekada podsmijeh, a zabilježena su i dobacivanja pogrdnih riječi. Bilo je namjernih gurkanja i izazivanja po život opasnih situacija.
Na našim prostorima se ne može reći da su za starce sada ZLATNA vremena, bez obzira na njihovu dob, status, naobrazbu, visinu penzije (ako je imaju), profesionalne, kognitivne sposobnosti i zdravstveno stanje.
Što se tiče naše sredine, jedini ‘starci’, oba pola, koji imaju šansu da ih se poštuje, i s obzirom na znanje pita za savjet, ili angažira u poslovima u koje se dobro razumiju, su stranački funkcioneri ili članovi njihovih porodica. U obzir dolaze i njihovi prijatelji, kumovi, uposlenici u državnim ili privatnim zdravstvenim ustanovama, često upitnih profesionalnih mogućnosti.
U građevinskim i arhitektonskim sektorima (bitnim za sigurnost stanovanja), nema starih i dokazanih stručnjaka, osim onih koji i sami imaju firme.
U sferi obrazovanja se ne poštuje ništa već dobro etablirano i niko sposoban, posebno onaj ko bi kritički procijenio postojeće stanje.
Elem, niko ne voli stroge ‘pametnjakoviće’. Proglašava ih se onima sa ‘nezgodnom naravi’, jer primjećuju i ukazuju na evidentne greške. Takvi najlakše otpadnu, sa porukom – NE TALASATI.
Ljekarska komora u Sarajevu je zabranila rad ljekarima svih specijalnosti uključujući i one sa titulama profesora, koji su stariji od 70 godina. Tako je čitava armija erudita, naučnika i sada tako potrebnih profila zdravstvenih djelatnika otišla u zaborav, kao škart.
Kad kao starac slomite kuk, može vam se desiti da ljekari kažu kako nema potrebe za ugradnjom vjestačkog kuka jer ‘zaboga nećete igrati tenis’, a i skupo je. Preporuče dugotrajno ležanje i čekanje (Godoa). Tad brižna rodbina, pod uvjetom da takvi postoje, stupa na scenu, i vi ipak prohodate sa vještačkim kukom.
Ako vozite bicikl ili automobil, u gradu ili na autoputu, čim vas se uoči kao starca-staricu, prvenstvo vam je oduzeto jer ste po nekom čudnom pravilu spori – iako vozite strogo propisanom brzinom.
Ista stvar je s prelaskom pješačkog prelaza.
U prodavnicama malo skuplje robe vas potcjenjuju pod pretpostavkom da nećete puno potrošiti, ili im je nestalo baš tog artikla koji tražite.
Ako u vrijeme najžešće pandemije, u liftu, poštanskom redu i redovima uopšte, zamolite ljude koji stoje do vas bez maske i distance, i koji pritom razgovaraju na mobitelu, da stave masku jer ste rizična grupa, suočit ćete se sa krajnjim ignorisanjem ili drskim pitanjem: ‘Pa što onda izlaziš’?
Pitam se šta je uzrok ovakvog ponašanja u našoj zemlji jer u evropskim zemljama nisam nailazila na ovakvo ponašanje, niti sam se osjećala ugroženo kao starija osoba.
Izgleda da je tamo poštivanje individue, svake, zakonom regulirano, a sigurna sam dobrim dijelom i odgojem. Tamo mi svaki mladi čovjek ponudi pomoć ako primijeti da sam u nekoj neprilici, daje mi prvenstvo u vožnji. O propisima vezanim za pandemiju korona virusa da i ne govorim.
Pa se pitam, šta bi sa ‘dobrim Bošnjanima’ svih vjera i nacionalnosti? Šta se desilo s odgojem djece i šta imaju da kažu odgovorni za odgoj?
Nije loše razmišljati o tome kad imate malu djecu jer ćete i vi ostariti. Možda vam baš tada bude potrebno poštovanje i uvažavanje ljudi kojima ste okruženi.
Poštovanje budućim starim ljudima, i što bi rekli naši stari, ‘u pamet’.
Proces istraživanja sastavni je dio procesa dizajna. Tako se prilikom odabira Boje godine 2022. kreativni tim kompanije Dulux, proizvođača boja za enterijere, oslonio na panel međunarodnih stručnjaka za dizajn u nastojanju da bolje razumije raspoloženje vremena u kojem živimo i nove trendove koji će uticati naš način života.
‘Sadašnji trenutak’ se ne može posmatrati bez da se uzme u obzir sveukupan kontekst vanredne situacije i krize u kojoj se nalazi cijeli svijet posljednjih 18 mjeseci. Kao što to obično biva, kriza ima i svoju drugu stranu koja nas je potakla da razmotrimo šta je to što nam je zaista važno, proces koji je vratio tračak optimizma u naše živote.
U Duluxu tvrde da je digitalna debata o novim-starim prioritetima rezultirala sljedećim ključnim temama:
Rastuća uloga doma u životu ljudi
Značaj prirode u životu čovjeka
Kako nam umjetnost može donijeti utjehu i inspiraciju
Koliko je važno prihvatiti nove ideje za svjetliju budućnost
Kao zajednički nazivnik debata pojavljuje se optimizam, bolje sutra, dašak svježeg zraka… otjelovljeno u vedrom nebu (eng. bright sky). Tako je nastala Boja godine 2022.
Bright skies (vedro nebo) je Boja godine 2022. brenda Dulux
Stručnjaci Duluxa tvrde da je Bright Skies (vedro nebo) ‘svijetla, prozračna i optimistična plava koja je dobra za dušu’, te da obećava i najavljuje ‘otvaranje i oživljavanje vašeg doma’. U skladu s tim su kreirane i četiri palete boja koje se lako koriste, tako da možete osvježiti svoje prostore različitim kombinacijama boja.
U dnevnom boravku ovu boju upotrijebite na mjestu koje zahtijeva više svjetla, kao i u udubljenjima/nišama.
Dizajneri enterijera sugeriraju da cijelu spavaću sobu jednostavno obojite u Vedro plavu, uključujući drvo i vrata. Tvrde da ćete zaspati i buditi se s osmijehom na licu. Ako pak za takav smion potez nemate hrabrosti, ovu boju kombinirajte sa jednom od neutralnih boja poput bež ili toplim tonovima smeđe.
Boja vedrog neba će vizuelno znatno proširiti uzak hodnik ali i druge male prostorije, dok će vaš kućni ured postati stimulirajuće mjesto za rad ako gornju trećinu zida obojite ovom bojom. Tako će, kad god se umorite ili vam ponestane koncentracije, jedan pogled prema gore vratiti motivaciju i osvježiti vas.
Oni hrabriji mogu upotrijebiti ovu optimističnu boju i na tzv. petom zidu, ili plafonu. Prostorija će odmah dobiti veliku dozu svježine, čak i ako se radi o manjem prostoru i niskom plafonu.
Pretvorimo nezdrave navike u zdrave tako što ćemo industrijski čips, koji je omiljena grickalica velikog broja ljudi, zamijeniti superzdravom verzijom: kukuruznim čipsom sa sjemenkama.
Iznenadit ćete se okusom i teksturom, kao i lakoćom njegove pripreme.
RECEPT
Sastojci
1 šolja kukuruznog brašna
2 supene kašike lanenih sjemeneki
2 supene kašike sjemenki od suncokreta
3 supene kašike maslinovog ulja
krupna morska so
Postupak
Ugrijati vodu do tačke ključanja, dodati maslinovo ulje i usuti u zdjelu sa kukuruznim brašnom i sjemenkama. Sve dobro izmiješati. Tekstura tijesta treba da bude malo gušća nego što je palenta (tako da količinu vode prilagodite potrebnoj gustoći tijesta).
Istresti na papir za pečenje, prekriti drugim papirom i oklagijom razvaljati lagano preko cijelog pleha. Skinuti gornji papir i peći čips na temperaturi od 180 stepeni cca. 30 minuta.
Kada postigne zlatno žutu boju, izvaditi iz rerne, izlomiti na komade neujednačenih oblika i servirati uz omiljeni umak (ajvar, paradajz sos, humus), a ukusan je i ‘solo’.
Sada možete uživati u vašoj omiljenoj grickalici bez grižnje savjesti.
Piše: prim. dr. Meliha Branković,spec. anesteziolog i reanimatolog, akupunkturolog
Tradicionalna kineska medicina, nauka stara najmanje 3.500 godina, predstavlja istinsku riznicu uputa o liječenju svih bolesti koje su i danas aktuelne i koje se istim metodama mogu i danas tretirati, čak sa većim uspjehom jer savremene dijagnostičke metode konvencionalne medicije svojom tehničkom premoći omogućuju brži i tačniji uvid u dijagnozu.
Međutim, ta premoć je samo tehnička. Istina, ona nam precizno omogućava da dođemo do najtananijih struktura našeg organizma. Tako vidimo naše organe, naše laboratorijske nalaze, naše metaboličke procedure, što nam omogućuje da sa velikom preciznošću steknemo uvid u naše slabe tačke.
Pristup Tradicionalne kineske medicine bolesti potpuno se razlikuje od savremenog u kojem nam tehnička dostignuća dijagnostike vidimo, primjerice, specifične promjene na pankreasu pa ga onda podvrgavamo liječenju. Tu vrstu liječenja nazivamo savremenim; ono se temelji na liječenju određenih organa lijekovima, operativnim zahvatima, zračenjem ili nekom drugom metodom savremene medicine.
Za razliku od konvencionalne, savremene medicine, TKM ima holistički pristup svim poremećajima zdravlja. To znači da simptome bolesti smatra manifestacijom bolesti, što se može prikazati stablom gdje je krošnja stabla zapravo manifestacija bolesti, dok korijen stabla predstavlja njen nastanak.
Tako se u TKM-u dijagnoza i terapija manifestirane bolesti svodi na uklanjanje uzroka nastanka bolesti, da bi se tek nakon toga pristupilo uklananju manifestnih simptoma bolesti.
Na primjeru takozvanih ženskih bolesti možemo vidjeti koliko naizgled beznačajne ili nekome nevažne stvari koje smo prestali primijećivati mogu postati pravi okidači nastanka bolesnih stanja.
Dismenoreja – pojam koji objašnjava prisustvo bola prije, u toku i poslije prestanka menstruacije, označen kao bol u maloj zdjelici i sakralnoj regiji leđa.
TKM smatra da nastanak ovih bolova mogu izazvati sljedeći faktori:
– Emocionalna napetost, koju produciraju stanja kao što su bijes, ozlojeđenost, frustracija;
– Izloženost hladnoći i vlagi, posebno ako je ta izloženost bila prisutna u pubertetu i mladosti;
– Prevelika seksualna aktivnost i veliki broj poroda;
– Težak fizički rad i iscrpljenost zbog postojanja hroničnih bolesti.
Menoragija i metroragija – pojačano krvarenje za vrijeme menstrualnog ciklusa i/ili izmedju ciklusa. Po TKM-u, uzroci koji dovode do ovih krvarenja su isti kao i kod dismenoreje.
Premenstrualni sindrom(PMS) – označen kao skup udruženih simptoma depresije i anksioznosti neposredno prije menstruacije.
Praktičari Tradicionalne kineske medicine uzroke ovog poremećaja dovode u vezu sa emocionalnom napetošću, pojačanom seksualnom aktivnošću, teškim i isrpljujućim radom, kao i konzumacijom slatkiša koji opterećuju jetru.
Ukoliko razmotrimo sve navedene pojave i njihove uzroke, dolazimo do zaključka da uklanjanjem većine nepovoljnih faktora, posebno stresa, izlaganja nepovoljnim klimatskim faktorima kao što su vlaga i hladnoća, te razumnom količinom seksualnih navika, uz dijetetske mjere, možemo dovesti u ravnotežu naše reproduktivne organe i njihovu funkciju, te tako olakšati sebi život i poboljšati raspoloženje.
TKM tretman podrazumijeva akupunkturu, propisane čajeve i holistički pristup u dijagnozi.
Bademi se nalaze u kategoriji najpoznatijih orašastih plodova, i to ne bez razloga – vrlo su hranjivi i naprosto vrve od vitamina, minerala, zdravih masnoća i antioksidanasa.
Potiču s Bliskog istoka, a najveći proizvođač su SAD. Prodaju se sirovi i prženi, ali i kao bademovo mlijeko, brašno, ulje i marcipan.
Šaka badema (oko 30 g) sadrži 160 kalorija, 3,5g vlakana neophodnih za dobru probavu, oko 6g proteina, 14g masti (od kojih je 9g zdravih masti), 37% dnevne vrijednosti vitamina E, 32% mangana, 20% dnevne potrebe za magnezijem, kao i bakar, vitamin B2, fosfor i druge vrijedne nutrijente.
Moćni antioksidansi koji se nalaze u bademima uglavnom su koncentrirani u njihovoj smeđoj ovojnici, što treba imati na umu ukoliko se blanširaju ili obrađuju.
Američka klinička studija u kojoj je učestvovalo 60 pušača koji su uzimali oko 80 g badema svaki dan u toku 4 sedmice, pokazala je da je kod njih došlo do redukcije oksidativnog stresa za 23-34%, što potvrđuje teoriju da svakodnevna konzumacija ove količine badema reducira neke od markera koji pokazuju oksidativna oštećenja koja doprinose starenju i razvoju određenih oboljenja.
U porodicu antioksidanasa ulazi i vitamin E, čiji je badem jedan od najboljih izvora. Redovni unos vitamina E umanjuje rizik od srčanih oboljenja, karcinoma i Alzheimerove bolesti.
Također su dobri saveznici dijabetičarima zbog niskog sadržaja ugljikohidrata, a obilja zdravih masti, vlakana i proteina. Sadrže i značajnu količinu magnezija koji povoljno utiče na regulaciju šećera u krvi. Studije su pokazale da čak 40% dijabetičara ima deficit magnezija, što je znakovito obzirom da taj mineral unapređuje funkciju inzulina.
Deficit magnezija se također povezuje sa visokim krvnim pritiskom, te je odgovor ponovo u bademima (radije nego suplementima) koji osiguravaju velike količine ovog esencijalnog minerala.
Već male količine badema također snižavaju ‘loši holesterol’ (LDL), a preveniraju i njegovu oksidaciju koja upravo vodi ka kardiovaskularnim oboljenjima.
Bademi također daju osjećaj sitosti pa posežemo za manje hrane tokom obroka, što doprinosi regulaciji tjelesne težine.
Mnogo je razloga da uvrstimo ovu supervrijednu namirnicu u naš dnevni jelovnik.
S razvojem i popularizacijom veganstva, na tržište su lansirana mnoga tzv. biljna mlijeka, koja su pored nutritivnih vrijednosti koje sadrže, dobra zamjena za kravlje mlijeko u slučaju netolerancije ili ako jednostavno ne podnosite ukus.
Jedan od tih biljnih napitaka je i bademovo mlijeko koje sadrži gotovo sve hranjive tvari kao i svježi bademi.
Bademovo mlijeko možete napraviti i sami.
Namočite šoljicu badema u vodu i ostavite preko noći. Ujutru ih ubacite u multipraktik, dodajte oko 1 litar vode i miksajte dok ne dobijete mliječno bijelu tekućinu koju ćete procijediti kroz cjediljku ili gazu. Vaš zdravi napitak je spreman za upotrebu.
Obzirom da je neutralnog ukusa, možete dodati nekoliko hurmi u multipraktik prije miksanja ukoliko preferirate slađi ukus.
Bademovo mlijeko možete zasladiti i neposredno prije upotrebe medom ili stevijom.
Odlično je u pripremi toplih i hladnih napitaka, kao i svih slanih i slatkih jela kao zamjena mlijeku.
Nakon upotrebe, bademovo mlijeko pohranite u frižideru gdje može stajati do 3 dana.
