Deveto izdanje Imlek Impact Sarajevskog cenera, koje će biti održano 12. jula u Sarajevu, i ove godine donosi snažnu humanitarnu dimenziju kroz nastavak saradnje Udruženja Marathon Sarajevo i Fondacije za podršku i razvoj mentorskih programa “Stariji brat, starija sestra“. Utrka će, osim promocije zdravog života, rekreacije i zajedništva, još jednom biti prilika da se skrene pažnja na važnost podrške djeci bez roditeljskog staranja i djeci iz socijalno ugroženih porodica, potvrđujući da sport može biti pokretač pozitivnih društvenih promjena.
„Za mnogu djecu i mlade uključene u program Stariji brat, starija sestra, mentor je prva osoba uz koju su se osjetili istinski viđeno, saslušano i bezuslovno podržano. Takvi trenuci ne mogu se kupiti ni sa 20 KM, koliko košta jedan kilometar ove utrke, ali svaki kupljeni kilometar pomaže da ovaj program ostane živ i dostupan djeci kojoj je najpotrebniji. Pozivamo građane i kompanije da nam se pridruže i svojim korakom ili donacijom pomognu da nijedno dijete ne odrasta bez podrške odrasle osobe koja vjeruje u njega“, istakla je Ivana Radić, izvršna direktorica Fondacije za podršku i razvoj mentorskih programa “Stariji brat, starija sestra“.
Ivana Radić
Fondacija “Stariji brat, starija sestra“ već godinama kroz mentorski program povezuje djecu kojima je potrebna dodatna podrška s pažljivo educiranim volonterima, pružajući im prijateljstvo, ohrabrenje i priliku za zdraviji razvoj. Upravo zato partnerstvo sa udruženjem Marathon Sarajevo predstavlja mnogo više od zajedničkog nastupa na jednom sportskom događaju. Partnerstvo šalje poruku da se zajednica gradi solidarnošću, međusobnom podrškom i spremnošću da svako od nas bude dio pozitivne promjene.
Izvršni direktor udruženja Marathon Sarajevo, Elvedin Tunović, naglasio je da je upravo društvena odgovornost jedna od vrijednosti po kojoj su događaji ovog udruženja prepoznatljivi. “Od prvog dana vjerovali smo da utrke nisu samo prilika za postizanje sportskih rezultata, nego i platforma za pokretanje pozitivnih društvenih promjena. Zato smo posebno ponosni što i ove godine kroz Sarajevski cener sarađujemo s Fondacijom Stariji brat, starija sestra i zajedno podsjećamo koliko je važno ulagati u djecu i njihovu budućnost. Vjerujemo da će najveća pobjeda i ove godine biti zajedništvo koje ćemo pokazati na ulicama Sarajeva”, naveo je Tunović.
Ovogodišnje izdanje Sarajevskog cenera donosi i vrijedan nagradni fond za najuspješnije takmičare, posebne novčane nagrade za najbržeg Sarajliju i najbržu Sarajku, kao i tradicionalno priznanje „Duša od čovjeka“, koje će biti dodijeljeno pojedincu čiji doprinos zajednici i promociji humanih vrijednosti nadilazi same sportske rezultate.
Realizaciju ovogodišnjeg Imlek Impact Sarajevskog cenera, podržali su i Powerade, Olimpija, Klas i Mak Zara, zajedno s brojnim partnerima koji prepoznaju značaj promocije zdravog načina života, rekreacije i sporta u Bosni i Hercegovini.
Organizator utrke Udruženje Marathon Sarajevo, već skoro dvije decenije promoviše rekreativno trčanje, zdrav život i urbani turizam kroz događaje poput Sarajevskog polumaratona i Run Fest Sarajevo te Sarajevo Running Club. Kroz svoje aktivnosti, Udruženje posebno ističe socijalnu odgovornost humanitarnim djelovanjem te aktivno doprinosi razvoju sportske kulture i pozitivne energije u zajednici.
Lifestyle portal Living (www.living.ba) zbog povećanja obima posla, raspisuje oglas za sljedeće pozicije:
Novinar – saradnik
Opis posla:
Predlaganje i pisanje visokokvalitetnih tematskih sadržaja i postavljanje na web portal i društvene mreže;
Izvještavanje s terena, intervjuiranje, foto/video na terenu;
Učešće u realizaciji marketinške strategije s ciljem rasta korisničke skupine.
Uvjeti:
VSS Bachelor novinarstva, komunikologije ili srodnih studija;
Radno iskustvo na novinarskim poslovima u trajanju najmanje dvije godine, od čega minimum jedna godina u online novinarstvu;
Osnovno poznavanje CMS-a WordPress;
Zavidna razina pismenog izražavanja i razvijen stil pisanja;
Dobro poznavanje i razumijevanje lifestyle tema i interesnih grupa;
Aktivno poznavanje i korištenje engleskog jezika;
Napredno poznavanje rada na računaru;
Visok nivo inicijativnosti, samoorganiziranosti i odgovornosti;
Prednost imaju kandidati sa poznavanjem oblasti dizajna enterijera i gastronomije
Nudimo:
Mogućnost napredovanja u skladu s angažiranjem i ostvarenim rezultatima;
Rad u dinamičnom, motivirajućem i prijatnom okruženju.
Posao se obavlja na računaru u redakciji uz korištenje interneta, ili od kuće, ovisno o lokaciji posla.
Očekujemo kreativnost, inicijativu, predanost radu, spremnost na učenje i usvajanje novih vještina, spremnost na rad u dinamičnom okruženju i pod pritiskom vremena i dešavanja.
Ukoliko ste zainteresirani, pošaljite motivaciono pismo (jedna stranica), detaljnu biografiju i primjerak autorskog članka na email redakcija@living.ba najkasnije do 30.06.2026.
Zadržavamo pravo da isključivo kontaktiramo kandidate koji ispunjavaju uslove navedene u oglasu.
Lokacija: Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Zenica, Tuzla
(Sarajevo, 29. maja 2026) Sarajevo će u subotu, 30. maja, u ambijentu Vile Braun ugostiti prvo izdanje premium event koncepta “Exotica Experience”, novog regionalnog outdoor serijala koji kroz spoj muzike, vizualne produkcije, gastronomije i pažljivo odabranih lokacija publici donosi jedinstveno festivalsko iskustvo. Projekat iza kojeg stoje sarajevska produkcijska kuća Altair i DJ duo iz Beograda Talaz Music, zamišljen je kao platforma koja povezuje savremenu event produkciju s autentičnim prostorima i urbanom publikom iz Bosne i Hercegovine i regiona.
“Željeli smo kreirati događaj koji nije samo party ili koncert, nego kompletno iskustvo koje ljudi pamte po atmosferi, lokaciji i energiji. Sarajevo je prirodan izbor za početak ove priče jer ima posebnu emociju, publiku koja razumije ovakav koncept i nevjerovatne lokacije koje želimo dodatno afirmisati kroz Exotica Experience”, istakao je Stefan Trikić, koji zajedno sa Dajanom Milutinović čini DJ duo Talaz, koji će nastupati na Exotica Experience eventima.
“Exotica Experience“ razvija se kao regionalni premium event serijal koji tokom ljeta donosi pet pažljivo kuriranih događaja u Sarajevu i Banjoj Luci. Nakon opening eventa u Vili Braun 30. maja, sarajevsku publiku očekuje i događaj na Bijeloj Tabiji 8. avgusta, dok će završni sarajevski event biti održan 19. septembra u prostoru Historijskog muzeja BiH i Vile Braun. U Banjoj Luci planirana su dva događaja i to 3. jula na krovu Doma omladine te 28. avgusta na Kastelu i krovu Doma omladine.
“Exotica Experience ovim event serijalom povezuje energije Sarajeva, Banje Luke i cijelog regiona kroz muziku, produkciju i jedinstvene lokacije koje stvaraju potpuno novo festivalsko iskustvo. Fokus nam je na kompletnom doživljaju posjetilaca i produkciji koja prati svjetske standarde, a vjerujemo da ovakvi koncepti dodatno obogaćuju ponudu gradova i privlače publiku iz cijelog regiona”, naveo je Din Pehlivanović iz produkcijske kuće Altair, organizatora događaja.
“Exotica Experience” koncept baziran je na spoju Afro House i Afro Tech muzike, live instrumenata, premium produkcije i pažljivo odabranih ambijentalnih lokacija. Brend je nastao iz vizije DJ dua Talaz, koji kroz kombinaciju elektronske muzike, flaute, afričkih perkusija i vizualnog identiteta inspirisanog Tulum i boho estetikom publici donosi potpuno imerzivno audio-vizuelno iskustvo. Pored Talaza, Exotica okuplja regionalne i međunarodne izvođače Afro House i Afro Tech scene, uz produkciju koja prati standarde vodećih svjetskih event brendova.
Ulaznice za “Exotica Experience“ Sarajevo dostupne su putem Entrio platforme.
Nedavno mi je pažnju privukao intervju sa poznatim piscem.
Negdje na sredini razgovora, spomenuli su rečenicu koju je navodno izgovorio Pablo Picasso:
„Inspiracija postoji, ali vas mora zateći dok radite.“
Citat me je natjerao da klimnem glavom u znak slaganja: jedno od najvjerovatnijih mjesta za kreativnost je kada ste zapravo zauzeti stvaranjem svog djela.
To je vrsta šale, a ujedno je i smrtno ozbiljno. Mislim da je Picasso htio reći da nema smisla čekati da vas inspiracija potakne na djelovanje; naprotiv, stimulans će doći na platnu.
Za Picassa je najvažnije bilo biti u studiju sa kistom u ruci. Za pisca koji ga je citirao, to je značilo sjediti za laptopom, s otvorenim programom za obradu teksta, tipkati prstima koji lebde iznad tipki.
Od tada sam pronašao alternativne verzije Picassove dosjetke:
„Ako mi dođe inspiracija, želim da me zatekne dok radim.“
Takve varijacije sugeriraju da se Picasso rijetko citira doslovno. U stvari, gotovo da nije ništa zapisao o sebi ili svojoj umjetnosti – gotovo sve riječi koje mu se pripisuju potiču iz sjećanja prijatelja ili iz povremenih neformalnih intervjua.
Zbog toga su njegovi citati definitivno nepouzdani. Ipak, određeni okus osobe kakva je Picasso bio pojavljuje se u ovim dosjetkama, pretvarajući njihov enigmatični tenor u nešto konkretnije.
I šta god mislili o njegovoj umjetnosti, ova vrsta nestašnog samopouzdanja je nešto na što vrijedi obratiti pažnju…
Mladi Picasso, 1904, Pariz, fotografija Ricard Canals i Llambi
Samopouzdanje
Picassov stav prema kreativnosti često je bio optimističan i samouvjeren – njegov konfrontacijski stil ga čini teškim za ignorirati. Sljedeći citat možda dotiče srž njegovih metoda, podsjećajući nas da se ništa ne postiže samo od sebe:
„Akcija je temeljni ključ uspjeha.“
Picasso je svakako bio samouvjeren i vrlo aktivan slikar koji je raširenih ruku prihvatio svoj status slave. Sebe je prije svega vidio kao stvaraoca, kanalizirajući iste drevne kreativne energije koje su oduvijek motivirale ljudsku umjetnost. Likovni kritičar Robert Hughes to je najbolje rekao kada je ustvrdio da je Picasso „oduvijek bio zaokupljen spektaklom sebe kao primitivnog čovjeka“.
Pa ipak, pronašao sam jedan citat koji, čini se, daje nijansu ovom ponašanju čovjeka od akcije, sugerirajući da je stvaranje umjetnosti bilo podjednako nervozna fiksacija kao i izbor volje:
„Crtam kao što drugi ljudi grizu nokte.“
U međuvremenu, Picassova reputacija ovih dana je složena i kontradiktorna. Istovremeno je poštovan kao majstor moderne umjetnosti, pripisuje mu se izum nekoliko stilova koji definiraju epohe, i kao slikar najveće antiratne izjave 20. stoljeća u Guernici (1937). S druge strane, njegova reputacija dominantnog ženskaroša s nizom mladih ljubavnica, od Eve Gouel do Dore Maar – čiji je portret prikazan na slici “Uplakana žena” – dobila je na značaju.
Uprkos njegovoj dvosmislenoj i pomalo kontroverznoj reputaciji, jedno je sigurno: Picasso je vjerovao u sebe – što je, bez obzira na to šta mislite o njegovom liku, sigurno mjesto koje bismo svi željeli zauzeti:
„Kada se svede na to, sve što imaš si ti. Ti si sunce s hiljadu zraka u tvom stomaku. Ostalo je ništa.“
Picasso ispred djela “Aficionado”, Kunstmuseum Basel
Slikarov jezik
Godinama sam u glavi nosio svoj omiljeni Picassov citat:
„Slikaru, ne pričaj. Slikaj!“
Te riječi mi ostaju u glavi jer kao da dopiru do srži umjetnikovog vječnog problema: kako objasniti svoj rad kada se samo djelo treba baviti nečim što riječi ne mogu sasvim obuhvatiti?
Picassov odgovor bio je karakteristično direktan. Kada su ga pitali o njegovoj umjetnosti, njegov dugogodišnji stav bio je da slike trebaju govoriti same za sebe:
„Što se mene tiče, slika govori sama za sebe. Čemu služi davanje objašnjenja kada je sve rečeno i učinjeno? Slikar ima samo jedan jezik.“
Bilo da je to znao ili ne, Picasso se slagao s filozofskom idejom poznatom kao „Namjerna zabluda“ koju su iznijeli američki akademici William K. Wimsatt i Monroe Beardsley, koji su tvrdili da uspjeh pjesme (ili umjetničkog djela) treba prosuđivati isključivo na osnovu samog djela, a ne na osnovu onoga što bismo mogli otkriti o autorovim namjerama.
Drugim riječima, ako je umjetnik nešto namjeravao svojim djelom, onda bi to trebalo biti tu, dostupno da se vidi ili osjeti u objektu.
Picasso je bio dovoljno jezgrovit po tom pitanju:
„Ljudi koji pokušavaju objasniti slike obično laju na pogrešno drvo.“
Tri muzičara, 1921.
Pedeset godina
Jedna od Picassovih omiljenih tema bio je spontani i prirodni element u činu slikanja. Suočen s pritužbama da je njegova umjetnost nedovršena i nerealna, često je volio govoriti o umjetniku kao o nekome ko pokušava uhvatiti kreativni duh djece. Jedna od njegovih najčešće citiranih rečenica glasi:
„Svako dijete je umjetnik. Problem je kako ostati umjetnik kada odraste.“
Picasso je očito volio ovakve paradoksalne izjave, kao da je uvijek želio predstavljati izazov svom sagovorniku.
Ideja je bila da umjetnik postaje istinski majstor tek kada se ponovo upozna sa svojom ranijom spontanošću:
„Potrebno je mnogo vremena da se postane mlad.“
Postoji jedna priča koja se često priča, a koja dodatno potkrepljuje ovu poentu. Jednog dana u restoranu, neko je zamolio Picassa da nacrta sliku na salveti. Umjetnik nije gubio vrijeme, izvadio je olovku i nacrtao sliku. Dao ju je drugoj osobi i rekao: „Milion dolara, molim.“
„Milion dolara?“ glasio je zapanjeni odgovor. „Za to vam je trebalo samo trideset sekundi!“
„Da“, rekao je Picasso. „Ali trebalo mi je pedeset godina da naučim kako to uraditi za trideset sekundi.“
To je bio još jedan aspekt virtuoznog izvođenja, umjetnika koji stvara bez razmišljanja, koji cijeni spontanost i znatiželju neupućenog uma, koji preferira djelovanje nad govorom i koji dolazi do platna spreman za rad. Ovo je bio njegov cjelokupni pogled na umjetnost i život koji se spaja u ovim riječima – svakako vrijednim učenja – kojima ću završiti:
„U slikanju se mora djelovati kao u životu, direktno.“
Sarajevski bend Bombaj štampa premijerno je predstavio novu pjesmu i spot „Bilo je pravo dobro“, kao uvod u objavu nadolazećeg studijskog albuma „Voljeću te vječno, a možda i duže“. Riječ je o prvoj zvaničnoj najavi novog studijskog izdanja ove kultne sarajevske grupe, koje izlazi u saradnji s izdavačkom kućom Croatia Records, a spot donosi i posebno iznenađenje, pojavljivanje Đurine supruge Tanje Ribič u spotu benda. Par već godinama izbjegava zajednička pojavljivanja u medijima i poslije filmova “Kajmak i marmelada” i “Traktor, ljubav i rock and roll”, za koji je muziku napisao Nedim Babović, ovo je njihovo prvo zajedničko pojavljivanje na ekranu.
Frontmen benda Branko Đurić Đuro, naglasio je da pjesma donosi iskreni, emotivni presjek vremena, koje je za njim i da na pravi način predstavlja atmosferu albuma. „Pjesma ‘Bilo je pravo dobro’ govori o fazama kroz koje neka veza prolazi. Inspiracija mi je bila fraza koju obično čujemo na kraju nekog dobrog derneka, kada gosti odlaze i kažu‘Bilo je pravo dobro, to moramo obavezno još jednom ponovit’. Svi želimo ponavljati dobre stvari u životu i nekako ih skupljamo kolekcionarski u svoja sjećanja. Danas živimo u vremenu kad su emocije zaključane, gledamo u svoje ekrane, tražeći tamo kratkotrajno zadovoljstvo, jeftini humor, nešto što će nas zabaviti, dodirnuti … a zaboravljamo da prava iskustva nisu “digitalne” emocije. Zato je lijepo ponekad se zakopati u tu svoju “kolekciju” i potražiti sreću u bliskom kontaktu sa ljudima. Potrudimo se da održimo obećanje i ponovljamo dobre stvari, dok smo još tu”, rekao nam je Đuro.
Video spot za pjesmu „Bilo je pravo dobro“ vizuelno prati emotivni narativ same pjesme, oslanjajući se na jednostavan, ali snažan izraz koji stavlja fokus na atmosferu, odnose i lične priče. Posebnu simboliku nosi pojavljivanje Tanje Ribič, čime spot dobija dodatnu intimnu dimenziju i autentičnost, potvrđujući da je riječ o pjesmi koja se publici istovremeno obraća na ličnom i univerzalnom nivou.
Novi album „Voljeću te vječno, a možda i duže“ predstavlja povratak Bombaj štampe studijskom radu nakon duže pauze. Album izlazi u februaru i na njemu je jedanaest pjesama, a već sada je jasno da će izdanje donijeti spoj prepoznatljivog autorskog rukopisa benda i savremenog produkcijskog izraza, uz teme koje balansiraju između intime, svakodnevice i karakteristične ironije.
Bombaj štampa jedan je od najprepoznatljivijih bendova regionalne rock scene, osnovan početkom osamdesetih godina u Sarajevu. Tokom višedecenijske karijere bend je izgradio snažan autorski identitet, ostavio niz kultnih pjesama i albuma, te stekao status sastava koji je obilježio jednu generaciju, ali i ostao relevantan publici različitih uzrasta.
photo: Jadran Čilić
Video spot pjesme nalazi se na zvaničnom Facebook pageu benda i možete ga preuzeti ovdje.
Video spot za TV emitovanja možete preuzeti ovdje.MP3 snimak pjesme možete preuzeti ovdje.
Pariz je jedan od najskupljih gradova na svijetu i kad su u pitanju nekretnine, a ako uopće pronađete slobodan prostor – možete se smatrati sretnikom. Zato bi vas moglo iznenaditi saznanje da postoji prazan stan sa nevjerovatnim pogledom koji posmatra Parižane već više od 130 godina. Oko 300 metara iznad pariških ulica nalazi se stan Gustavea Eiffela, s kupaonicom, kuhinjom i voštanim skulpturama Eiffela, njegove kćeri i Thomasa Edisona.
Eiffel je bio građevinski inženjer, najpoznatiji po tornju koji je projektirao kao centralni dio Svjetske izložbe 1889. godine, kojom se obilježilo 100 godina Francuske revolucije. Njegov dizajn predstavljen je kao dio takmičenja u kojem je odnio pobjedu spram više od 100 drugih prijedloga, uključujući i prijedlog dizajna ogromne replike giljotine.
Izgradnja Eiffelovog tornja započela je u januaru 1887. Završen je dvije godine kasnije, u martu, i u to vrijeme je okrunjen kao najviša građevina koju je stvorila ljudska ruka.
Struktura od 10,100 tona oduvijek je bila zamišljena kao javna atrakcija, a posljednji sprat je bio dizajniran za smještaj posjetioca. Čak 7 miliona ljudi i dalje se svake godine penje uz njegovih 1665 stepenica, koje iscrpe svakog penjača. Eiffel je posebno iznenađenje ostavio za sami vrh tornja, gdje je sebi dodijelio privatni ured od 1,075 kvadratnih metara, u paketu sa nesumnjivo najboljim pogledom na Pariz.
Eiffel je od kipara i stolara Jeana Lachaisea naručio novi namještaj za svoj stan na Eiffelovom tornju, uključujući sofu, tri mala stola i stol u dnevnoj sobi. Međutim, nikada nije postavio krevet, što upućuje da tamo vjerovatno nikada nije ni spavao. Umjesto toga, Eiffel je prostor koristio za provođenje meteoroloških promatranja i eksperimenata prateći uticaj otpora zraka na padajuće predmete, te dočekujući novinare i VIP goste u tornju, dok je istovremeno neprekidno odbijao ponude bogate pariške elite za najam ureda.
Najpoznatiji od njegovih gostiju u stanu na Eiffelovom tornju bio je američki pronalazač Thomas Edison. Prilikom Edisonove posjete 1889. godine, Eiffel je primio na dar jedan od njegovih patentiranih fonografa (preteča gramofona) – koji je korisnicima omogućavao snimanje zvuka na voštanom cilindru.
Međutim, Edison nije bio jedina zvijezda A-liste koja je posjetila Eiffela u njegovom privatnom uredu. U salonu je Eiffel držao Zlatnu knjigu u koju su se njegovi gosti mogli upisati, a koja je uključivala bilješke nekoliko evropskih aristokratskih porodica, poput glumice Sarah Bernhardt, umjetnika Paula Gauguina i Buffalo Billa.
Eiffel je preminuo 1923. godine, a ured je ostao prazan sve do poslijeratnih godina Drugog svjetskog rata, kada je bio potreban prostor za skladištenje električne opreme povezane s televizijskom i telekomunikacijskom antenom koja je bila postavljena na vrhu tornja.
Danas se stan koristi za tehničke potrebe, a jedan manji dio njegovog uredskog stana obnovljen je za posjetitelje Eiffelovog tornja. Međutim, zbog uskog prostora, gosti ne mogu ući u sami stan, ali mogu pogledati Eiffelove i Edisonove voštane figure kroz prozore ureda. QR kodovi su postavljeni po cijelom tornju, koje korisnici telefona mogu skenirati kako bi pristupili nizu fascinantnih iskustava, uključujući pogled od 360 stepeni na Eiffelov stan i evociranje trenutka kada je Edison poklonio Eiffelu i njegovoj kćeri svoj fonograf.
