Stres, loša prehrana i manjak kretanja tek su neki od uzroka sve češće pojave probavnih smetnji koje vam mogu zagorčati život i ugroziti opće zdravstveno stanje. Nepromišljen pristup prehrani uglavnom se temelji na namirnicama bez vlakana, što dodatno doprinosi taloženju toksina u probavnom sistemu.
Prirodni laksativ
Psyllium ili indijski trputac smatra se jednom od najefikasnijih biljaka koja potpuno prirodno i bezbolno pomaže vašoj probavi.
Uspješno uklanja ostatke hrane koji se talože u crijevima i koje je s vremenom sve teže eliminirati.
Sitne sjemenke psylliuma pomiješane s vodom povećavaju svoj volumen i do 15 puta. To će vam osim osjećaja sitosti osigurati i olakšano pražnjenje jer potiče rad crijeva.
Psyllium preporučuju stručnjaci diljem svijeta s obzirom na to da uspješno zamjenjuje sintetičke laksative i blago djeluje na probavni sustav. Može pomoći u slučaju hroničnog zatvora, sindroma iritabilnog kolona, Cronove bolesti, upale debelog crijeva, sindroma lijenih crijeva, povišenog holesterola povezanog s hroničnim zatvorom, kao i kod drugih stanja otežane i problematične probave.
Psyllium ljuskice djeluju i kao probiotik te potiču rast korisnih bakterija u crijevima, a doprinose i zdravom mršavljenju.
Napitak od psyllium ljuskica i jogurta
Kombinacija ljuskica psylliuma i acidofilnog jogurta ili kefira potaknut će pražnjenje želuca i crijeva, ukloniti naslage zaostale probave i pomoći u obnovi crijevne mikroflore.
Psyllium veže masnoće pa je pogodan i za sve one koji brinu o zdravom srcu i krvnim žilama, a posebno se preporučuje osobama koje imaju problema sa holesterolom.
Sastojci:
2 čajne kašike psyllium ljuskica
2 dl acidofilnog jogurta ili kefira
Priprema:
Pomiješajte acidofil (ili kefir) i psyllium ljuskice te odmah popijte napitak. Obavezno popijte i 2 dl vode nakon obroka, a tokom dana pijte više tekućine nego inače. Ljuskice psylliuma će nabubriti u želucu i crijevima, i pritom vezati tekućinu, što može izazvati blagu dehidriranost, pa neka vam čaša vode uvijek bude pri ruci.
Psyllium ljuskice takođe možete dodati u omiljeni smoothie, smjesu za palačinke, ali i tijesto za zdravi bezglutenski kruh koji pravite kod kuće. Na internetu možete naći veliki broj recepata koji uključuju ovaj dar prirode.
Psyllium ljuskice možete nabaviti u svim bolje snabdjevenim supermarketima i prodavnicama zdrave hrane.
Lepršave haljine od raskošnih materijala, inspirisane svjetskim metropolama kao što su Dubai, Istanbul i Santorini, sada su dostupne u Bosni i Hercegovini, nudeći turistima, djevojkama i ženama priliku za očaravajuće i unikatne fotografije. Ideja za Flying Dress potekla je iz putovanja i želje da se ponudi nešto novo i jedinstveno na našim prostorima.
‘Eksperimentisala sam sa konceptima, posjetila mnoge svjetske metropole, ali je posljednje putovanje u Istanbul bilo ključno za pokretanje ovakvog jednog projekta na našim prostorima’, objašnjava Emina Mušić, osnivačica Flying Dress u BiH.
Bosna i Hercegovina je već poznata po svojim predivnim pejzažima i historijskim lokacijama, što je čini savršenim mjestom za Flying Dress. Jedna od najpoznatijih destinacija, Stari most u Mostaru, posebno je očaravajuća za fotografije. Lepršave haljine u kombinaciji s tradicionalnom arhitekturom i prirodnim ljepotama stvaraju jedinstvene i nezaboravne prizore.
‘Ovo je fantastična prilika za sve one koji žele stvoriti jedinstvene uspomene u Bosni i Hercegovini’, tvrdi Mušić i dodaje da se ‘Stari most u Mostaru, sa svojom bogatom historijom i predivnim okruženjem, savršeno uklapa u naš koncept’.
Emina Mušić i njen tim trenutno rade na pripremi Showroom prostora u Sarajevu i Mostaru, kao i na izradi web stranice za rezervacije.
Uz profesionalne fotografije, raskošne haljine i opcije šminkanja i frizure, Flying Dress nudi kompletno iskustvo koje će privući turiste i sve one koji žele imati posebne fotografije. Posebna ponuda haljina za djevojčice dodaje još jednu dimenziju privlačnosti, omogućavajući roditeljima i djeci da se zajedno fotografišu u bajkovitim okruženjima.
Flying Dress u Bosni i Hercegovini ne samo da pruža priliku za nevjerovatne fotografije, već i za stvaranje trajnih uspomena na nekim od najljepših turističkih lokacija u zemlji. Turisti, djevojke i žene koje posjete Stari most u Mostaru ili druge prepoznatljive lokacije sada mogu doživjeti nešto potpuno novo i uzbudljivo.
U međuvremenu, rezervacije se mogu izvršiti putem DM-a na Instagram profilu @flyingdress.ba ili putem telefona +38762285266.
Fotograf: Bakir Čustović Modeli: Tajma Junuzović, Miss BiH ’23; Leina Ćemalović
Nedavno je prilikom restauracije doma Paula Cezanna otkriveno do sada nepoznato umjetnikovo djelo koje na prvi pogled sugerira morski prizor.
U svjetlu ovog otkrića, Aix-en-Provence, rodni grad velikog slikara, iduće godine će svečano obilježiti restauraciju umjetnikovog doma u saradnji sa lokalnim društvom Société Paul Cézanne koje njeguje i promovira umjetnikovu ostavštinu.
Rođen u Aix-en-Provence 1839. godine, Paul Cézanne je bio francuski postimpresionistički slikar, poznat po svojim doprinosima impresionističkom slikanju mrtve prirode i uticaju na kubistički pokret ranog dvadesetog stoljeća. Njegov otac je 1859. godine kupio dvorac i okolni vrt poznat kao Bastide du Jas de Bouffan, koji je ostao u vlasništvu porodice do 1899. godine. U ovoj rezidenciji Cézanne je pronašao inspiraciju i redovno slikao na otvorenom, u parku. Dok je tamo živio, Cézanne je naslikao desetak murala na zidovima dvorca.
Le Bassin du Jas de Bouffan, 1876. poznata je Cezannova slika koja prikazuje njegov mali raj u kojem je slikao. Slika je karakteristična po gustoj kompoziciji, urednim potezima kista i ‘podrezanim’ motivima
Gotovo 20 metara dug mural otkriven tokom renoviranja ‘Velikog salona’, skrivao se iza zidne tapete. Iako će tek uslijediti temeljite analize pronađenih ostataka umjetnikovog izražaja, ono što se moglo odmah uočiti su djelić neba, jarbol, i ulaz u luku. Poznavaoci Cezannovog opusa tvrde da je umjetnik naslikao ovaj mural u ranoj mladosti.
Tim koji je radio na restauraciji Velikog salona u domu slikara, na mural je naišao prilikom uklanjanja stare tapete.
Devet ranije pronađenih murala pronađenih u kući prebačeni su na slikarska platna prije prodaje dvorca 1899. godine. Od tada se nalaze u pariškom muzeju d’Orsay i Chrysler Museum of Art. Svi osim nedavno otkrivenog murala su našli mjesto u katalogu Johna Rewalda iz 1996. godine, a očekuje se da će se ovo novootkriveno djelo naći u ažuriranom online katalogu.
Francuski grad Aix-en-Provence je najviše poznat po Cézannu. Turisti ne zaobilaze posjetiti nekadašnji studio umjetnika u kojem je radio od 1902. do svoje smrti 1906. godine.
Umjetnikov studio koji čuva njegov namještaj i slikarski pribor, svake godine posjeću mnogobrojni turisti iz cijelog svijeta
Svečanost planirana za 2025. neće uključivati samo restauraciju dvorca Bouffan i novog murala, već će na jednom mjestu podsjetiti na neka od najpopularnijih Cézanneovih djela, uključujući jednu od pet slika iz njegove pozne slikarske faze, Kartaši.
Tako ambasador Aix-en-Provence nastavlja da nas iznenađuje toliko godina nakon svoje smrti 1906. godine, privlačeći nove ljubitelje umjetnosti u ovaj šarmantni grad na francuskom jugu.
Popularni gastro blog Ambitious Kitchen (AK) svako malo predstavi obilje novih kreativnih recepata za svaku vrstu savremene prehrane, uključujući vegansku, vegetarijansku, bez laktoze, prehranu sa manje ugljikohidrata, bez orašastih plodova i dr. Njihovi recepti su primjer kako reduciranje ili izbacivanje određenih namirnica nipošto ne mora značiti monotoniju i manjak ukusa i užitka. Pored toga, ovakve kombinacije namirnica i ukusa omogućuju da radite vlastite varijante, ovisno o tome šta imate u ostavi i frižideru.
Ako ne znate šta biste danas za ručak, a ne preostaje vam puno vremena za pripremu, možda vas inspiriše naš današnji prijedlog sa menija AK – vegetarijanski čili. Na koncu, vegetarijanska kuhinja nije samo za vegetarijance, nego je privlačna promjena i za ‘mesojede’, kao i sve one koji žele da unaprijede svoje zdravlje. Za one koji se ni po koju cijenu ne odriču mesa, vegetarijanski recepti mogu poslužiti kao osnova kojoj se doda komad omiljenog ‘životinjskog proteina’.
Da pređemo na stvar:
Sastojci
Povrće: crveni luk, češnjak, mrkva, paprika, slatki krompir (batat), kukuruz (iz staklenke ili limenke), malo zelene čili paprike (po želji)
Začini (suhi): origano, crvena slatka paprika, kim, češnjak, čili u prahu
Paradajz salsa (najbolje komadići u limenci ili tetrapaku)
Povrtni temeljac ili voda
Grah (krupniji crveni ili šareni, prethodno napola kuhan)
Postupak
U dubokoj tavi na srednjoj temperaturi pržite češnjak, crveni luk, na sitnije komade izrezanu mrkvu, crvenu papriku, batat i komadiće zelene čili paprike. Dinstajte 5-7 minuta uz često miješanje. Potom dodajte so i biber, te ostale začine, i miješajte još nekih 30 sekundi.
Na kraju dodajte paradajz (salsa), temeljac ili malo vruće vode, grah i kukuruz. Dovedite do tačke ključanja, potom smanjite temperaturu i ostavite da krčka 30-ak minuta do finog zgušnjavanja.
Šlag na torti…
Ovakva fuzija ukusa i boja dobit će ‘ono nešto’ sa pravim topingom, a AK preporuča čips tortilje, malo soka od limuna, naribani sir, avokado, i kašiku pavlake ili čvrstog jogurta.
Uživajte u vegetarijanskom čiliju, jelu kojem ćete se svako malo vraćati.
Rijeka automobila usmjerena ka tržnim centrima, more kupaca u supermarketima – gotovo svakodnevni prizor u glavnom gradu, ali i drugim većim gradovima BiH. Kupujemo više nego ikad da bi svoja gnijezda napunili najrazličitijim stvarima. Čini se da ovisimo o stvarima pri čemu, kao kod svake ovisnosti, vrijedi ona – ‘što više, to bolje’.
O kupovini kao adikciji smo već pisali. Potrebu za stvarima ovog puta posmatramo iz drugog ugla, polazeći od pitanja šta radimo sa stvarima koje unesemo u to naše gnijezdo. Da li se ono napuni do tačke gdje nam stvari stoje na putu, a mi ih se ne rješavamo time što ih poklonimo ili bacimo. U određenom trenutku shvatimo da živimo u prostoru bez dostatne cirkulacije energije, pa i zraka. Na pamet padaju američke reality TV emisije o tzv. sakupljačima (eng. hoarders) koji žive u ekstremno neurednim prostorima dupke punim najrazličitijim stvarima koje nikada ne odbacuju. Na pamet također pada da bi naša ovisnost o stvarima mogla imati nešto zajedničko sa istim sakupljačima iz američkog rijalitija čiji domovi predstavljaju prizor koji se teško briše iz pamćenja. Žargonski rečeno, jesmo li i da li bi se mogli naći u problemu?
O gomilanju (eng. hoarding) kao fenomenu i poremećaju razgovaramo sa psihologom i psihoterapeutom Vanjom Tešanović.
LIVING: Jedna od posljedica nekontrolisanog kupovanja je da se možemo naći okruženi gomilom stvari koje vjerovatno i ne upotrebljavamo – ipak, nešto nas goni da kupujemo, pribavljamo i slažemo nove stvari. Prostor u kojem živimo postaje krcat stvarima. Ako nastavimo istim tempom, možemo li govoriti o sklonosti gomilanju?
TEŠANOVIĆ: U ovom slučaju ipak se moramo pozabaviti uzrokom da bismo pričali o posljedicama. Naime, važno je unutar ove teme odmah napraviti razliku između poremećaja ličnosti, odnosno patologije unutar dijagnostičkog kriterijuma „gomilanja“, i nakupljanja nepotrebnih materijalnih dobara, najčešće odjevnih predmeta, kao posljedice konzumerizma modernog doba. Ukoliko razumijemo da u svima nama postoji ego stanje Dijete (prema konceptima Transakcione Analize), koje sigurno ima neke svoje nezadovoljene želje i potrebe, možemo razumjeti pretpostavku da se marketing današnjice zasniva na tome kako zadovoljiti te potrebe – brzo, lako, jeftino, jednostavno. Dijete želi puno različitih šarenih stvari kojim će brzo i jednostavno zadovoljiti svoje potrebe. Današnji čovjek često ove potrebe zadovoljava na ovaj neadekvatan, brz i lako dostupan način, te se „odvikao“ od viših, duhovnijih, smislenijih zadovoljenja ovih potreba. Tako dolazimo do problematike konzumerizma – umjesto da kupimo jedan dobar kvalitetan kaput koji će trajati nekoliko godina (kao što se sjećamo da su kupovale naše mame i bake), mi ćemo svake sezone kupiti novi kaput, niže vrijednosti, niže kvalitete, a pritom se najčešće ne rješavamo prethodnih stvari. To je primjer kako može doći do nakupljanja i zatrpavanja životnog prostora pogotovo u slučajevima gdje je osoba npr. odrastala u neimaštini i ima u primarnoj porodici istovremeno vaspitanje da čuva svoje stvari bespogovorno, čak i ako izgube svrhu i smisao.
Tešanović: Sakupljači se teško odvajaju od predmeta
LIVING: Šta karakteriše poremećaj gomilanja, ko obolijeva i kako se tretira?
TEŠANOVIĆ: Poremećaj hordinga je mentalni poremećaj koji se karakteriše postojanom teškoćom u otpisivanju ili odvajanju od predmeta, bez obzira na njihovu stvarnu vrijednost. Akumulacija predmeta dovodi do nereda i nemogućnosti korištenja prostora za život u predviđene svrhe. Hording može značajno uticati na svakodnevno funkcionisanje, emocionalno blagostanje i odnose pojedinca.
Da bi se postavila dijagnoza poremećaja hordinga, dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja, peto izmijenjeno izdanje (DSM-5), koji je široko korišteni sistem klasifikacije mentalnih poremećaja, propisuje određene kriterijume. Prema DSM-5, dijagnoza poremećaja hordinga zahtijeva prisustvo svih sljedećih tačaka:
Postojana teškoća u otpisivanju ili odvajanju od predmeta, bez obzira na njihovu stvarnu vrijednost.
Teškoće u otpisivanju predmeta proizlaze iz percepcije potrebe da se sačuvaju i distresa povezanog sa otpisivanjem.
Akumulacija predmeta značajno ometa korištenje prostora za život.
Ponašanje hordinga izaziva značajan distres ili ometanje u socijalnim, profesionalnim ili drugim važnim oblastima funkcionisanja.
Hording nije posljedica drugog medicinskog stanja (npr. povrede mozga, cerebrovaskularna bolest, Prader-Willi sindrom) ili direktnih fizioloških efekata supstance (npr. zloupotreba droga, lijekovi).
Važno je napomenuti da je poremećaj hordinga posebna dijagnoza i razlikuje se od kolekcionarstva ili čuvanja predmeta iz kulturnih ili vjerskih razloga. Poremećaj hordinga može imati ozbiljne posljedice po kvalitet života pojedinca, a liječenje često uključuje kombinaciju psihoterapije, i u nekim slučajevima, lijekova.
Ako se suočavate sa poteškoćama u vezi sa ponašanjem hordinga ili poznajete nekoga ko ima ovakve izazove, preporučljivo je potražiti stručnu pomoć od strane mentalnih zdravstvenih stručnjaka koji se specijalizuju za poremećaj hordinga ili srodna stanja. Oni mogu pružiti tačnu dijagnozu i razviti prilagođen plan liječenja kako bi se adekvatno adresirale specifične potrebe pojedinca.
Prizor iz stvarnog života sa hordingom (foto NPR)
LIVING: Da li kolekcionarstvo može ukazivati na sklonost hordingu?
TEŠANOVIĆ: Ne, kolekcionarstvo je ozbiljan hobi i ako posmatramo iz ugla psihoterapijskog modaliteta Transakcione Analize, upravo kolekcionarstvo podrazumijeva jednu lijepu aktivaciju ego stanja Djeteta u okviru odrasle osobe.
LIVING: Koja je razlika između šopingholičarstva i hordinga?
TEŠANOVIĆ: Suštinska razlika bi bila u tome da „šopingholičar“ nije formalna dijagnoza u široko priznatim dijagnostičkim priručnicima poput Dijagnostičkog i statističkog priručnika mentalnih poremećaja (DSM-5). Međutim, prekomjerno ili kompulzivno ponašanje pri kupovini može biti povezano sa određenim mentalnim zdravstvenim problemima.
Poremećaj kompulzivnog kupovanja (Compulsive Buying Disorder – CBD) je stanje koje karakteriše hronično, ponavljajuće kupovanje koje postaje osnovni način suočavanja s negativnim emocijama ili stresom. Osobe s CBD-om mogu izgubiti kontrolu nad svojim navikama kupovanja i nastaviti kupovati uprkos negativnim posledicama. Ove osobe suštinski bježe od emocija, neriješenih problema, i negativna osjećanja „zatrpavaju“ i „odlažu“ tako što se stalno bave kupovinom.
Iako CBD dijeli određene sličnosti s ponašanjima ovisnosti, važno je napomenuti da svako ko uživa u kupovini ili povremeno čini impulzivne kupovine ne mora imati poremećaj. Ključni faktor u dijagnosticiranju bilo kog mentalnog poremećaja jeste stepen u kojem ponašanje ometa svakodnevni život pojedinca, odnose i opštu dobrobit. Osoba može i prekomjerno i često kupovati, a opet da nije u kategoriji niti jednog poremećaja.
LIVING: Da li možemo govoriti o preventivnom djelovanju, i kako osvijestiti problem ako već posumnjamo da ga imamo?
TEŠANOVIĆ: Razdvojićemo ovdje pitanje hordinga od drugih opisanih stanja. Što se tiče hordinga, iako nemamo zvaničnih statistika, u našoj populaciji nije zastupljen u mjeri u kojoj smo ga imali priliku vidjeti u nekim stranim TV emisijama koje su se bavile ovim problemom. Usudila bih se reći da se u toku 13 godina rada u Centru za mentalno zdravlje na dvije opštine u BiH nisam susrela više od dva ili tri puta sa ozbiljnim slučajem hordinga koji je doveo u opasnost osobu ili njene bliže članove porodice. Ono što bez obzira na to mogu reći jeste da ove osobe vrlo rijetko imaju kapacitet za prepoznavanje problema i ne žele priznati ozbiljnost situacije. Zato je važno, ukoliko neko poznaje osobu koja svoju (i svojih članova porodice, a posebno djece) higijenu, zdravlje, i životni prostor ugrožava opisanim stanjem, da se obrati u lokalni pripadajući Centar za mentalno zdravlje i Centar za socijalni rad, te u najboljoj namjeri pozove stručnjake da preuzmu rješavanje slučaja.
Ako govorimo o „šopingholičarima“, ili opsesivnoj kupovini, rekla bih da je osnovni kriterijum svijest o patnji koju zatrpavamo šarenilom, gomilom nepotrebnih stvari. Zapitati sebe šta ja to nosim u duši, koje su to potrebe mog ego stanja Dijete ostale nezadovoljene, te na zdrav način, putem psihoterapije, krenuti se baviti sobom.
