Obzirom da ste pokazali veliko interesovanje za kolumnu o tortellinima, odlučio sam da ovu, a možda i narednu, također posvetim tjestenini ili pasti. Danas pripremam po receptu koji spada u grupu svjetskih klasika, obiteljskih recepata, onih za dušu. U pitanju su lasagne bolognese.
Prvi recept ragua (fr. ragout) bolognese potiče čak iz 18. stoljeća. Bolognese spada u ragu, odnosno vrstu gulaša, a vezu sa najpoznatijom gratiniranom pastom na svijetu ostvaruje nešto kasnije.
Lasagne bolognese u osnovi su ragu bolognese ili samo ragu kako ga u Italiji zovu, kremasti bijeli bechamel sos i naravno pasta tj. lasagne, pri čemu su najbolje one domaće, debljine do 1 mm.
Kad pripremam jela poput domaćih lasagna bolognese, volim da se što više približim originalu i napravim to kako treba, iako proces može potrajati satima. Zato i ne radim prečesto ove recepte, ali obzirom da je sada praznično doba, vani pada snijeg, samo zamislite kako se u toplini vašeg doma šire neodoljivi mirisi bijelog i crvenog luka, svježeg tijesta, paradajz sosa… i već idete prema kuhinji.
Za ragu će vam trebati:
veći komad mesa (juneća plećka, rebra ili vrat)
2 velike mrkve
2 do 3 velike glavice crvenog luka
cijela glavica bijelog luka
otprilike 200g celera
2 svježa paradajza
200 g pelata (konzervirani paradajz u soku)
svježi peršun
1 dcl crvenog vina
Priprema ragua
Ovog puta sam se odlučio za teleću plećku od otprilike 2 kg. Marinirao sam je u smjesi mediteranskih začina, sa dodatkom bibera, soli, te je stavio u sredinu tepsije i okružio komadima povrća.
Sve sam posuo maslinovim uljem i sa još malo soli, te stavio u pećnicu da se peče otkriveno 20-ak minuta na 220. Nakon što kuću preplave neodoljivi mirisi pečenja, pokrijte tepsiju i dobro upakujte folijom, te pecite još 2 sata na 150 stepeni. Vodu ne trebate dodavati jer će povrće i meso pustiti sokove, a ako vam se desi da je tepsija suha, podlijte sa malo vode.
Dok se meso i povrće lagano pretvaraju u najbolji ragu u vašem životu, vi počnite sa pripremom domaće tjestenine po istom receptu kao za tortelline (naša prošla kolumna). Tijesto se potom razvije i isječe u više listova oblika pravougaonika uobičajenog za lasagne. Bechamel sos
Pripremit ćemo sos, i to ne bilo kakav, nego jedan od 5 osnovnih sosova Francuske, a potom i svjetske kuhinje, a to je bechamel. Na prvi pogled jednostavan, ali iznimno težak ako želite savršen rezultat za koji se vrijedi potruditi. Samo pratite moj postupak i uspjet ćete.
Uzmite 200 g putera sobne temperature, dodajte mu 8 supenih kašika brašna, što je otprilike nekih 160 g. Ovo napominjem jer ćete naići na mnogi recepte koji angažiraju podjednaku količinu brašna i putera, ali tada se brzo zgrudva smjesa i počne da gori; ovako imate laganu kremu koju pržite na laganoj vatri uz konstantno miješanje. Kada smjesa počne poprimati zlatnu boju, zalijte je sa mlijekom. Količina mlijeka ovisi o gustoći koju trebate postići, a obzirom da vam za ovo jelo treba gušći sos, uzmite 1 litar mlijeka.
Uz dodavanje mlijeka i konstantno miješanje, dodajte i sol, malo bibera i malo više muškatnog oraščića. Upravo ste priredili vaš bechamel sos.
Nastavljamo pripremu ragua
Znat ćete da su meso i povrće pečeni po tome što meso možete izgnječiti viljuškom, pa to i uradite. Potom dodajte vino, začine po potrebi i pelat pa zapecite na maksimalnoj temperaturi do vrenja da ispari alkohol iz vina. Tada je vas ragu spreman.
Znam da zvuči naporno uz ovakvu pripremu, ali vjerujte da će to promijeniti vaše viđenje bolognese recepta i svega što ste znali o njemu. Dalje samo ostaje na vama da se igrate sa vrstama mesa. Ali, da se vratimo kuhanju.
Dakle, imam spremne listove tijesta, bechamel sos i ragu, pa mogu početi sa slaganjem.
Slaganje i pečenje lasagna
Na dno tepsije ide bechamel kako bi spriječio lijepljenje za dno, zatim list tjestenine pa ragu, pa još jedan sloj tjestenine koji ćete premazati bechamel sosom, i tako redom do vrha, a završavate sa bechamelom.
Preporučujem debljinu od nekih 5 cm. Na kraju bogato pospite sirom po želji, u obzir mogu doći mozzarela ili neki klasični žuti poput edamera ili gaude.
Lasagne pečete na 220 stepeni pokrivene folijom 30-ak minuta, a potom 5 minuta bez folije kako bi postigli hrskavu koricu.
Napomena: stavite još jedan pleh na dno pećnice kako je ne biste morali prati kasnije jer sos često curi kako pasta nadolazi.
Zasucite rukave i uz dobru muziku i pravo raspoloženje pravo u kuhinju da testirate, a poslije i uživate u jednom od najboljih svjetskih klasika na moj način.
Vjerovatno već imate ‘profil’ na društvenim mrežama.
Jednom kada kreirate profil na bilo kojoj od ključnih društvenih mreža, nakon prvih desetak ‘lajkova’ poput onih na Facebooku, vjerovatno više nećete moći bez njih, iako će vam, vjerovatno, svako malo padati na pamet da taj isti profil ukinete usljed sitnih ili krupnih razočarenja. Dakle, već ste pali pod uticaj globalne digitalne platforme.
Personalna iskustva sa društvenim mrežama i stepen svjesnosti njihovog uticaja na naše živote su, zasigurno, različiti. Ali, jedno je sigurno – o tim iskustvima treba razmišljati, a svjesnost treba razvijati. Evo i zašto…
Digitalna platforma poput Facebooka ima mnoštvo prednosti, a samo neke od tih su 1) imati stotine ‘prijatelja’ pa makar i virtuelnih; 2) svakodnevno komunicirati pa makar i digitalno; 3) biti informiran pod uvjetom da ste odabrali kredibilne izvore informacije, a ne rekla-kazala, one neprovjerene; 4) osjećaj pripadnosti umjesto izoliranosti, naročito u kriznim situacijama kao što je pandemija; 5) poticaj kreativnog u svakom od nas – trudimo se da radimo bolje fotografije, kreativno kuhamo, družimo se, nastojimo ljepše izgledati itd.
Međutim, kao i svaki drugi društveni fenomen, tako i društvene mreže imaju takvu moć da mogu uticati na vaše raspoloženje, samopouzdanje, sliku o sebi, drugima i svijetu. Posljedično, ako niste svjesni tog uticaja, lako vas se može destabilizirati. Pritom, nisu ‘krivi’ ni mreže ni prijatelji, nego mi koji im pripisujemo veći značaj nego što je potrebno.
Like (lajk) – jedinica socijalnog prepoznavanja Lajk možemo nazvati jedinicom prepoznavanja. Kako je čovjek društveno biće, tako on ne može bez prepoznavanja. Pritom mislimo na razmjene između ljudi kao što su pozdrav, pohvala, aktivno slušanje, feedback, obraćanje, tapšanje, stisak rukom i druge vrste stimulacije.
Tvorac Transakcione analize Erik Berne govorio je o gladi za potvrdama i priznanjima od strane drugih ljudi. Berne je jedinicu socijalnog prepoznavanja nazvao ‘strouk’ (engl. stroke), a to je ‘svaki postupak koji pretpostavlja priznanje drugoga’. Potvrda može biti dodir, ali i simbolička gesta kao što su riječ, pogled, pozdrav i sl. koji kao da kažu – ‘znam da si tu’. Berne je držao da je svaka stimulacija, bilo da je pozitivna ili negativna – strouk, te da je i negativni strouk bolji od potpunog ignoriranja.
Društvene mreže su u takvoj mjeri zaposjele naše živote da je lajk postao strouk – samo jedan klik i već ste vidljivi, prepoznati, te se posljedično bolje osjećate u vlastitoj koži. Uradili ste nešto kako treba. Postojite. Tu bivate ‘uhvaćeni’ i upravo tu počinje vaša ovisnost o virtuelnim potvrdama. Utoliko vam izostanak lajka može ozbiljno poljuljati samopouzdanje i dovesti do toga da postanete nesigurni u sebe, kao i u sadržaj koji ste postavili na svoju stranicu, tj. da sporite vlastite izbore.
Čini se da intimniji sadržaji poput vlastite fotografije ili emocijom nabijenog statusa sa kojim se drugi mogu identificirati lakše obezbjeđuju lajkove, što mnogi koriste kako bi dobili svoju dnevnu dozu prepoznavanja.
Razlog izostanka lajkova može biti i u samim prijateljima; možda su jednostavno ‘škrti’ na lajkovima u virtuelnom svijetu kao što su i u životu škrti na potvrdama i priznanjima za druge. Razlog međutim, može biti i taj da ne dajete drugima lajkove pa vam se ne uzvraća. Čini se da je ustanovljena svojevrsna ‘kultura lajkova’ – daj da bi dobio. Primjetna je izvjesna zahvalnost kad su lajkovi u pitanju pa možete očekivati da vam se dobro uzvrati dobrim. Budite prvi, probijte led.
Šta god da je slučaj, vaša slika o sebi, samopouzdanje i raspoloženje ne smiju se narušiti zbog nedostatka lajkova. Evo, već i samo čitanje o takvoj mogućnosti će joj umanjiti značaj.
Nekim osobama treba veliki broj potvrda da bi se osjećale sigurno; druge mogu podnijeti manji broj jer, između ostalog, koriste interni mehanizam da, kada im nedostaje vanjskih potvrda, sami sebi ‘izdaju potvrdu’ ili se prisjete neke koju su ranije dobili. U svakom slučaju, svi ih trebamo jer doprinose stavu – poziciji ‘ja sam OK’.
‘Ima se – može se’ Facebook vam nudi mogućnost samolociranja tzv. check-in u državama, gradovima, hotelima i dr. Tako sa prijateljima možete podijeliti uživanje u egzotici Balija, strast za šopingom u Milanu, skijaške vještine u švicarskom Zermattu ili učešće na važnoj konferenciji u Ženevi. Istovremeno, ništa vas ne sprečava da se prikažete i kod kuće; slikajući roštilj okružen veselim nahranjenim licima za Praznik rada, cvijeće koje dobijete za rođendan ili Dan žena, kruh ili kolač koji ste upravo uspješno priredili, rođenje djeteta ili bilo koju drugu situaciju ili emociju koju zaželite podijeliti sa vašim virtuelnim prijateljima. Zajedničko ovakvim situacionim prikazima je da očituju postignuće, uspjeh, uživanje u životu, dakle nešto što smatramo da uljepšava sliku o nama u očima drugih. Pravi efekt satisfakcije se postiže očekivanim brojem lajkova, inače izostaje osjećaj postignuća. Ako lajkovi izostanu, uvijek si možete reći – što ti je zavist…
Ovakva opcija je prihvatljiva, te i samo dijeljenje može imati efekt komunalne topline sve dok ne preraste u takmičenje tipa ‘ima se, može se’ što lako može dovesti do pasivnog zamjeranja i posljedično otuđenja među prijateljima. Takođe dovodi do osjećaja pritiska da se adekvatno respondira tj. pokaže da se takođe putuje, uživa, ‘ima i može’. I ovo je područje koje može izazvati osjećaj razočarenja i neadekvatnosti ukoliko na check-in na vašoj lokaciji koju ste skupo platili kreditnim sredstvima – izostane zadovoljavajući broj lajkova.
Uživo ili virtuelno Sve rečeno ukazuje na postojanje dinamike društvenih mreža koja, ako se ne osvijesti razgovorom i analizom, može značajno uticati na vaše raposloženje, a ako vas je lako poljuljati, može dovesti do pravog pada samopouzdanja koje se, opet, može odraziti na sve aspekte vašeg života.
Rješenje je kao i sa svim ostalim – konzumirati umjereno i dati primat komunikaciji i kontaktu uživo koji podrazumijevaju susrete sa onima koji vas prihvataju takve kakvi jeste, kao i dobri stari, već odavno potcijenjeni (makar samo telefonski) razgovor.
Mnogi od nas ne mogu zamisliti početak dana bez zalogaja ili dva slatkoga. Tačno znam taj osjećaj kada se ujutro probudite loše volje, usporeni i bez pozitivne energije. Organizam žudi za komadom čokolade koja će ga pokrenuti i ubrzati. Prati li vas potom osjećaj krivice zbog toga što krenete griješiti na samom početku dana? Za tim nema potrebe.
Predstavljam vam recept za super zdravu sirovu čokoladu koju možete jesti bez grižnje savjesti, naravno, poslije obaveznog jutarnjeg napitka za re-hidratizaciju (topla voda, biljni čaj, limunada).
RECEPT
Sastojci
3 kašike kokosovog ulja
3 kašike agava sirupa ili meda
2 kašike maslinovog ulja
Na pari otopiti navedene sastojke, skloniti sa vatre i dodati
2 kašike kakao praha
3 kašike mljevenih oraha ili drugih orašastih plodova
aroma po vlastitom izboru (cimet, chili, đumbir, vanilin prah, kora narandže).
Postupak
Sve dobro izmiješati i istresti u silikonske kalupe za praline ili ako želite napraviti oblik pločica, onda istresite u silikonske kalupe za mafine. Držite u frižideru 1 sat, potom izvadite svaku pralinu iz kalupa, poredajte u kutiju i držite u frižideru. Budući da je kokosovo ulje lako topljivo, ovako pripremljene praline čuvajte u frižideru do samog serviranja.
Ukoliko želite čokoladice koje ćete moći držati na sobnoj temperaturi, umjesto kokosovog ulja upotrijebite bademov puter.
Sirova čokolada pripremljena na ovaj način sadrži sve zdrave sastojke stoga ne oklijevajte da je jedete svaki dan. Čokolada je jedan od najjačih antioksidanata, obiluje mineralima i vitaminima, a što je najvažnije – poboljšava raspoloženje i potiče energiju.
Protekla godina, iako stresna, pružila nam je dovoljno vremena i prostora za rađanje novih ideja. S druge strane, brz način života koji smo njegovali prije pandemije, kao i brojni drugi razlozi učinili su da negdje na životnom putu zaboravimo sebe. Ova vrsta ‘amnezije’ dešava se svima, ali ne smijemo dozvoliti da postane još jedna u nizu toksičnih navika.
Kažu da nismo svi za sve, što je činjenica, ali isto tako svi smo rođeni za nešto. Posjedujemo potencijal, koji rijetko koristimo ispravno – nedostatak motivacije često predstavlja problem. Hobi je ponekad teško pronaći, naročito ako se dosada nismo okušali u ‘vanrednim’ aktivnostima, ili ako robujemo pogrešnim uvjerenjima da nemamo ama baš nikakvog talenta.
Dobra vijest je da za hobi nije potreban talent jer se sve može naučiti. Potrebno vam je interesovanje, strpljenje, trud i rad.
Naravno, lakše je ako već postoji aktivnost koja vas raduje jer ćete tako lakše odrediti čime se želite baviti u slobodno vrijeme, i koje sposobnosti i vještine želite razvijati.
Riječi hobi i kreativnost najčešće idu skupa. Kreativnost bi bila, laički rečeno, stvaranje od ‘ničega’ ‘nešto’, pri čemu kreiranje ili unaprijeđenje ‘nečega’ vlastitim rukama može pružiti neprocjenjiv osjećaj.
Mogućnosti su raznovrsne, a podržane su veliki brojem kurseva koji uglavnom nisu skupi ili su čak besplatni. Tu je i bezbroj tutorijala na You Tube kanalima koji vas vode korak po korak ka sticanju posve nove vještine ili unaprijeđenju postojeće.
Navodimo samo neke od brojnih mogućnosti:
– učenje novog stranog jezika
– slikanje
– vajanje
– gaming
– yoga
– aranžiranje cvijeća
– decoupage
– fotografija i video produkcija
– vrtlarstvo
– kuhanje
– pletenje
– šivenje
– slikanje na svili
– sviranje muzičkog instrumenta
– slušanje / kreiranje podcasta
– sportske aktivnosti
Hobi često preraste u uspješan biznis
Kako se osjećamo kada imamo redovan hobi?
sretno i ispunjeno
budimo unutrašnju motivaciju
koristimo maštu
jačamo samopoštovanje
gradimo samodisciplinu
naš dan ima bolju strukturu
Zar to nisu i više nego dovoljni razlozi za početi?
Pretpostavljam da poznajete ljude koji bi radili i besplatno ono što vole, a spontano su iz ljubavi stvorili carstvo, svakako, ne zaboravite da su i oni počeli samo sa jednim hobijem i idejom u džepu.
Poznajete i one koji nikada nisu imali hrabrosti započeti zbog dvojbi poput šta će misliti drugi, nije pravi trenutak, nemam talenta, nisam kreativan, kad budem imao/la više novca, vremena itd. Ostatak spiska možete dopuniti vašim omiljenim izgovorima.
U kojoj grupi, od ove dvije, birate da budete?
Bitno je da odluku donesete sa informacijom da hobiji ne moraju uvijek koštati, a za naš kognitivni razvoj znače mnogo. Pored ovoga, smatram da je još bitnije znati da se u jednoj grupi, od ovih spomenutih, ne dešava ništa, dok se u drugoj dešavaju promjene koje vam mogu unaprijediti život.
Dragi moji, konačno pravi odgovor na stalno i svima dobro poznato pitanje: ‘Šta ću danas za ručak?’.
Na osnovu jednog takvog pitanja je i nastala inspiracija za današnje jelo.
Za početak, kratko objašnjenje o sličnim jelima. Risotto, pirjan, buryani, pilav (ne mislim na tjesteninu), paella, samo su neka od jela slične prirode i karaktera, a opet mnogo, a neka i krajnje različita, kako u pogledu začina, tako i u pogledu porijekla i sastojaka. Uprkos svim razlikama, ipak imaju zajednički nazivnik, a to je riža.
Upoznajmo rižu U osnovi poznajemo nekoliko vrsta riže. Najčešće kao bazu koristimo arborio ili basmati, ali naravno postoji još mnogo vrsta riže koje mi ne koristimo. Nadam se da će se to uskoro promijeniti jer svaka vrsta ima svoje posebnosti i kvalitete koje se mogu maksimalno iskoristiti u jelima. Jako je bitno znati da pored imena, vrste riže imaju mnogo različitosti. Pritom je prva i očita izgled; tako se one okrugle i srednje okrugle koriste kada želite uvezanu i kompaktnu teksturu jer imaju više škroba za otpuštanje u jelo, dok se one sa dužim zrnima koriste za priloge ili jela gdje ne želite sve sastojke spojiti u jednu smjesu.
Danas ću u priču uvesti ‘parboiled’ rižu. Za nastavak je bitno znati da je svaka riža smeđa prije tehničke obrade, te da se bijela boja dobija poliranjem zrna do njegove same sredine. Parboiled riža je riža srednje dugog zrna koja se namače u vodi, pari u ljusci, potom isušuje pa tek onda ljušti i polira. Na taj način u zrnu ostaje više vitamina i hranjivih tvari, te zadržava smeđkastu boju i specifičan miris.
Pirjan za svaku sezonu Nakon kratkog upoznavanja sa namirnicom predstavljam vam i današnje jelo. Ne možete ga svrstati u klasični rižoto jer ne sadrži rižu okruglog zrna, pa ćemo ga nazvati vrstom pirjana.
Sama kombinacija mesa, povrća i začina zavisi od godišnjeg doba, tako da kada radim ovo jelo u jesen, upotrijebit ću tikvu i roga papriku u kombinaciji sa teletinom ili piletinom; ljeti pirjan radim sa ribom i čeri paradajzom, te eventualno sirevima i špinatom. U proljeće pirjan radim sa raznim povrćem, ali bez mesa, jer želim da maksimalno iskoristim sve što nam daje priroda.
Danas pripremam zimski pirjan pa ću iskoristiti sve što mi je pri ruci.
Recept
Kao i svaki put, za bazu ću upotrijebiti celer, mrkvu, bijeli i crveni luk.
Pržite 5 minuta pa dodajte rižu i sjeckani pileći karabatak bez kostiju (količina zavisi od vas).
Rižu i meso nastavite pržiti i miješati konstantno jos nekih 5 minuta, slično kao za rižoto, da osigurate čvrstoću zrna i da riža upije sokove iz povrća i mesa. Tako ćete dobiti bogatiji okus. Potom podlijte rižu i meso temeljcem ili supom ako vam je pri ruci, a ako ne, onda koristite jednu kocku za supu i podljevajte vodom. Nemojte pretjerati sa vodom, dospite tek toliko da pokrije namirnice u tavi i – miješajte.
Od začina dodajte biber, malo soli i svježi peršun. Polako podljevajte svaki put kad vidite da tekućina isparava.
Kada je riža skoro gotova, dodajte isjeckanu tikvicu i gljive (moj izbor) te podlijte zadnji put i smanjite temperaturu.
Isključite šporet kada ostane malo vode u tavi, te dopustite da riža naknadno u stajanju od nekih 10 minuta popije sve sokove iz tave.
Zašto sam ovo jelo u samom početku nazvao odgovorom na pitanje šta za ručak – upravo zato što ne morate koristiti ništa od navedenih dodataka riži, možete da ubacite šta imate u frižideru. Ja sam vam ponudio moje omiljene kombinacije namirnica, a za vas je samo bitno da pratite način i princip rada i da ne prekuhate povrće i rižu.
Prednost ove vrste riže je u njenom okusu, teksturi i u tome što je svako zrno rastresito i blago gumeno, što jelu daje posebnu draž.
Nadam se da ćete probati ovaj recept koji vam neće uzeti više od 30 minuta, i da sam bar malo pomogao u svakodnevnoj ‘borbi’ oko ručka. Prijatno!
Piše: Džemal Gekić, fitness trener, Body Transformation Coach
Kada se kaže da je neko prejeden, logično bi bilo da nije pothranjen, ali nažalost, situacija je ipak malo drugačija.
Naime, problem današnje ishrane u modernom društvu je što u većini slučajeva jedemo dovoljno ili unosimo više kalorija nego što nam je potrebno čime dolazi do prejedanja. Istovremeno, dešava se da smo sve više i više pothranjeni. Ovo se naravno ne odnosi na broj kalorija i količinu hrane, već na unos nutrijenata.
Da bi vaše tijelo funkcioniralo i bilo zdravo, da biste imali imunitet na nivou i mnogo energije u toku dana, vaše tijelo zahtijeva NUTRIJENTE.
Kada pogledate sve procese koji se dešavaju u vašem tijelu i ako se zadubite više u biohemiju i fiziologiju tijela, onda možete vidjeti da su za te procese potrebni različiti nutrijenti – vitamini, minerali, fitonutrijenti, aminokiseline, masne kiseline…
Upravo iz tog razloga, čak i ako jedete redovno i mnogo, možete biti pothranjeni u pogledu nutrijenata.
Gdje su nutrijenti?
Nutrijenti se nalaze u većim količinama u namirnicama koje su što bliže svom originalnom obliku tj. minimalno prerađenim namirnicama kao što su:
– povrće – voće – sjemenke – začini – bijelo i crveno meso – riba – morski plodovi – jaja, sir itd.
Bitno je naglasiti i to da, ako imate priliku jesti domaće ili organsko, da ćete i tu za određeni procenat naći više nutrijenata, posebno ako govorimo o namirnicama životinjskog porijekla tipa meso, jaja, sir i slično, dok je slična priča i za voće i povrće.
Gledajte da većina vaših obroka ima neke namirnice iz liste i trudite se da vam to postane navika – tako ćete dugoročno ulagati u svoje zdravlje i tijelo.
Teško je gledati stvari na duže staze i ulagati u zdravlje i biti strpljiv u ovom vremenu senzacionalističkih i instant riješenja, ali radi se o vašem životu koji ćete živjeti i danas i sutra a i godinama kasnije, godinama u koje je bolje doći i ostati zdraviji, jači, energičniji, funkcionalniji.
