Krajem 19. stoljeća, mnogi značajni francuski umjetnici, arhitekti i dizajneri koji su odigrali važnu ulogu u razvoju stila i pravca Art Nouveau, prepoznali su da je počeo zastarjevati. Sa preokretom i napretkom koji je zapadu donijela industrijska revolucija, bilo je vrijeme za nešto novo što će obilježiti dolazak 20. stoljeća.
Iz te želje da se u novo stoljeće uđe u korak s inovacijama, umjesto da ih sputava teret nostalgije, grupa francuskih umjetnika osnovala je organizaciju pod nazivom Societé des Artistes Décorateurs (Društvo ukrasnih umjetnika). Grupu su činile u to vrijeme poznate ličnosti poput dizajnera i grafičara Grasseta i arhitekte Guimarda, zajedno s novim imenima – umjetnicima i dizajnerima poput Pierrea Chareau i Francisa Jourdaina. Francuska država je podržavala i njegovala ovaj pravac umjetničkog djelovanja koji će do 1910. godine potaći razvoj posve novog stila Arts Décoratifs koji će se zgodno skratiti u Art Deco.
S pravom se može tvrditi da je početak novog stilskog razdoblja obilježila izložba u Grand Palais pod pokroviteljstvom francuske vlade u kojoj je učestvovalo više od 15.000 umjetnika, arhitekata i dizajnera. Tokom sedam meseci izložbe, više od 16 miliona ljudi razgledalo je brojne pojedinačne postavke. Ova izložba bila je katalizator za početak pokreta.
Grand Palais bio je višestruki domaćin izložbi umjetnika koji se smatraju pionirima pokreta
Bilo je to vrijeme luksuza, glamura i sjaja koje je donio društveni i tehnološki procvat. Utoliko je Art Deco kao stil vizuelnih umjetnosti, arhitekture i dizajna prerastao u svojevrsan pokret te prigrlio tehnološki progres koji je donio nove materijale i zahtjev za masovnom proizvodnjom.
Art Deco je eklektičan stil koji je spojio ono što je na prvi pogled nespojivo poput drevnih astečkih, perzijskih i egipatskih motiva sa onim tradicionalnim, obrtničkim, a sve to u paru sa materijalima i formama industrijske revolucije. Bio je vjerovatno prvi stil koji hrabro kombinira različite pravce. Vidljivi su i uticaji kubizma i fovizma, naročito u prvoj, flambojantnijoj fazi ovog stila.
Međutim, Art Deco kao stil počinje izlaziti iz trenda za vrijeme Prvog svjetskog rata, jer su mnogi kritičari smatrali da precizni geometrijski detalji, nježni dizajni, često skupi materijali i proizvodni postupci ovog stila ne odgovaraju izazovnom, nesređenom i sve više mehaniziranom modernom svijetu. Razdoblje Art Deco zvanično je trajalo do 1950. godine.
Ovaj stil vrhunske estetike konstantno se oživljava, naročito kroz kinematografiju. Jedni će vjerovatno odmah pomisliti na Velikog Gatsbyija, drugi na omiljenog lika kraljice krimi romana Agathe Christie – Poaroa (Hercule Poirot).
Poirot sve vidi, mon ami…
Pored analitičkih vještina i sarkastičnog humora ekscentričnog belgijskog detektiva otjelovljenog u liku britanskog glumca Davida Sucheta, uživamo i u ambijentu stiliziranom upravo u stilu Art Deco. Njegov filmski ured smješten je u zgradi iz 1936. godine koja pripada Art Deco stilu, Florin Court u Londonu. Radnja popularnog serijala se i dešava 30-ih godina prošlog stoljeća, u vrijeme procvata ovog besmrtnog stila.
Zgrada Florin Court u Londonu izgrađena 1936. godine u kojoj se nalazi filmski ured detektiva Poaroa. En face zgrade se često pojavljuje u popularnoj seriji Legendarni dvojac Poirot i kapetan Hastings rasvjetljavaju najteže slučajeve u apartmanu uređenom u Art Deco stilu
Uticaj pravca Art Deco bio je tako sveobuhvatan da se mogao vidjeti na velikim objektima kao što su neboderi do malih predmeta poput radio prijemnika, usisivača i nakita.
Radio i cocktail bar ‘Philco’ iz 1930.
Prvo što primijetimo su simetrija motiva i pravolinijski oblici, što je jedna od razlika između Art Deco stila i njegovog prethodnika Art Nouveau, koga su karakterizirali organski motivi i forme.
Dapače, Art Deco je naglašavao geometrijske forme poput poligona, sfere, pravougaonika, trapezoida, cik-cak, ševron i, interesantno, motiv sunca sa zrakama poznat kao ‘sunburst’, jedan od drevnih simbola koje je prigrlio Deco.
Sunce – motiv tipičan za Art Deco, moglo se vidjeti u geometrijskoj formi čak i na vitražu. Ovdje se pojavljuje kao okvir za ogledalo.
Od materijala, najčešće su upotrebljavani nehrđajući čelik, aluminijum, krom, bakelit. Lakirane površine su se vrlo često mogle vidjeti, naročito kao akcenti u prostoru.
Najčešći motiv koji vidimo i danas je vitraž koji objedinjuje geometrijske forme, motive i boje karakteristične za ovaj period.
Najčešći motivi Art Deco vitraža koji su se često mogli vidjeti kao ukras na vratima. Za razliku od vitraža karakterističnog za Art Nouveau, oblici koji preovladavaju su geometrijski.
Žive boje i jaki kontrasti učinili su ovaj stil upečatljivim.
Poznata zgrada Chrysler, kao i drugi neboderi u New Yorku izgrađeni tokom dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća također pripadaju stilu Art Deco.
Vječna inspiracija za savremene dizajnere Art Deco nije samo ‘stvar prošlosti’. Velika imena u svijetu dizajna enterijera često uređuju svoje domove uveliko se koristeći cijelim bogatstvom rješenja koja nudi ovaj stil.
Evo nekoliko savremenih primjera primjene Art Decoa:
Art Deco kupatilo u pariškom apartmanu dizajnerice Linde Pinto. Ogledala sa Deco motivima, lakirani kabinet, bakelit, tapacirana stolica sa lakiranim nogama, samo su neki od pokazatelja šta je dizajner imao na umu. (foto Ricardo Labougle, AD)Dnevna soba stana u Hamptonsu dizajnera Davida Kleinberga. Svedene, ali jake linije, puno sjajno drvo, okrugli stolić sa lakiranim topom i kromiranim nogama, konzola koja podsjeća na radio prijemnik iz istog razdoblja, ogledalo, umjetničke slike, kamin.(foto Oberto Gili, AD)
Sljedeću epizodu Poaroa ćete vjerovatno gledati na posve drugi način.
Sunce, voda, društvo, šetnja… Jednostavna kombinacija sa nevjerovatnom moći da pozitivno transformiše misli, osjećaje i sveukupni doživljaj života.
Od dječijeg doba pa do starosti, kretanje bi trebalo predstavljati radost. To je sloboda koja nam omogućava da se čak i u poznoj dobi na trenutak osjetimo kao djeca koja sa veseljem gaze po lokvama, ili impresionirano zure u svjetlucanje boja koje stvara lom morskih valova, ili brze vijugave riječne tokove poput srebrnih lanaca… kao svojevrsni perpetuum mobile naše majke prirode.
Neretva
Smanjeno kretanje tokom zime najčešće je posljedica neprijatnosti koju nosi hladnoća, virusnih bolesti i uobičajene zimske lijenosti. Prelaz sa zime na proljeće nosi sa sobom svojevrsnu lijenost i izostanak volje za kretanjem i promjenom ambijenta, sindrom poznat kao ‘proljetni umor’.
Lijenost je često povezana sa hedonizmom koji preferira sjedenje za punim stolom u restoranu ili kod kuće, i (često) nekontrolisano i nesvjesno jedenje.
Ako uspijemo prevladati takve porive i izaberemo šetnju na čistom zraku kako bi uživali u prirodnom ambijentu, proljetnom buđenju, mirisu cvijeća koje označava ponovno oživljavanje prirode, susretu sa prijateljima sličnih afiniteta, na koncu duže šetnje osjetićemo zadovoljstvo sobom jer smo sebi učinili uslugu potičući metabolizam na lučenje medijatora koji pobuđuju osjećaj sreće i zadovoljstva.
Mostar
Zanimljivo je kako to djeca rade spontano, bez svjesne namjere da hodanjem izmame endorfine. Djeca trče, zanimaju se za okolinu, bez zazora prilaze nepoznatoj djeci koju usput sreću, skaču u lokve bez straha da će se isprljati i smiju se koliko žele jer nemaju granica u uživanju.
Mi odrasli, također, sve to možemo. Bitno je izaći iz kuće, otići na mjesta sa čistim zrakom i po mogućnosti šumom ili vodom – bilo da je to jezero, rijeka ili morska obala. Energično kretanje u takvom ambijentu će izmamiti endorfine koji će potaknuti dobro raspoloženje i radost zbog ponovnog pokretanja naše sopstvene energije, volje i unaprijeđenja zdravlja.
Kompanija JYSK predstavila je unaprijeđenu ambalažu za seriju WELLPUR ergonomskih jastuka. Ovom odlukom, koja predstavlja još jednu akciju sa ciljem održivog razvoja, JYSK će svake godine uklanjanjem plastičnih ručki na ambalaži i njenom ugradnjom u samu kartonsku kutiju, uštedjeti tri miliona plastičnih ručki, dok će zamjenom patentnih zatvarača tekstilnim, svake godine uštedjeti milion metalnih patentnih zatvarača.
Berit Stokholm Christiansen, rukovoditeljica kategorije za jorgane i jastuke u JYSKu, istakla je da je ponosna što je kompanija, zajedno sa dobavljačima, uspjela da smanji upotrebu plastike i metala kod WELLPUR jastuka i pakovanja.
‘Ova incijativa predstavlja mali korak u pravom smjeru ka smanjenju upotrebe nepotrebnih materijala iz naše svakodnevnice i još jednu stepenicu ka snižavanju našeg karbonskog otiska. Dobra stvar kod ovakvih poboljšanja je da se radi o trajnom rješenju. To nije samo jednokratna pogodnost, već dugoročno poboljšanje,’ kaže Berit Stokholm Christiansen.
Zamjena patentnih zatvarača na jastucima biće praktično tekstilno rješenje, što znači da će se dva sloja tkanine preklapati i činiti meko zatvaranje. Kako bi se uklonile plastične ručke na samoj kartonskoj kutiji, napravljena je već izrezana ručka.
Lars Høgh Jensen, stručnjak za razvoj ambalaže u JYSKu naglašava da kad god smo u mogućnosti, treba da uklonimo nepotrebnu plastiku i druge suvišne materijale u našoj ambalaži.
‘Treba da vodimo računa da ambalaža ne bude manje praktična i da štiti proizvode na optimalan način. Nova, izrezana kartonska ručka dobar je primjer poboljšanja koje ima samo prednosti’, dodaje Lars Høgh Jensen.
Održivost je važan dio JYSKove strategije u sklopu koje je jedan od ciljeva obnovljiva i održiva ambalaža koja se lako reciklira. Do sada je JYSK preduzimao značajne korake, a kompanija je već uklonila svu plastičnu ambalažu sa posteljina i čaršava, čime je uštedjela godišnju količinu od 27 miliona plastičnih kesa.
‘Pođe proljeće putem svojim a ispred njih stupa krilati Venerin glasnik.’ – Lukrecije
Jedno od najpoznatijih i najprepoznatljivijih djela evropskog slikarstva, Proljeće je slika koja nikada nije prestala da izaziva divljenje, ali i raspravu jer su njen izvor i značenje i dalje enigma. Pretpostavlja se da ju je naručio jedan od Botticellijevih mecena, Lorenzo di Pierfrancesco de Medici, a nagađa se da je slika naslikana u čast njegovog vjenčanja. Pretpostavlja se da je djelo nastalo oko 1478. godine.
Djelo je slikano temperom na drvenoj dasci što predstavlja uobičajenu Botticellijevu tehniku, iako je ponekad slikao i na platnu kao što je to bio slučaj sa Rođenjem Venerinim. Boji je dodavao ulje, vjerovatno da bi je učinio prozirnijom, a boje je nanosio u slojevima manipulirajući tako svjetlo i tonove.
Iako su se rodile mnoge pretpostavke i tumačenja u pogledu tematike slike, uključujući tekstove klasičnih i savremenih autora, ipak nije dokazano da slika slijedi određeno književno djelo. Vjerovatno se radi o simbolizmu proljeća i ljepote. Tako se na slici s lijeva na desno nalaze figure koje simboliziraju proljeće poput Merkura, tri gracije – pratilje Venere koja je u središtu slike. Iznad nje je Amor, dok Zefir (zapadni vjetar) hvata nimfu Kloris koja se pod njegovim dodirom preobrazi u Floru, božicu cvijeća (desno). Svi likovi proizilaze iz klasične mitologije i povezani su sa drevnim proljetnim svetkovinama.
Primaveru čine prepoznatljivi likovi iz klasične mitologije
Druga teorija drži da slika simbolizira ciklus godišnjih doba, počev od zime (Zefir), proljeća i ljeta do jeseni (Merkur).
U središtu slike nalazi se Venera kao vladarica vječnog proljeća koje joj cvjeta u vrtu. Iako se danas uglavnom smatra erotičnim simbolom, u renesansi su joj pripisivane brojne vrline. Izbočenost stomaka pokazuje da je trudna, dok grm mirte iza Venere simbolizira majčinstvo u sklopu institucije braka.
Botticelli je bio sklon određenom tipu ženske ljepote, bez obzira na to da li se radilo o sakralnim ili mitološkim djelima. Zlatna kosa, svijetla put, krhkost i ženstvenost svojstvene su njegovim ženskim likovima.
Botticelli je svoj ideal ženske ljepote prikazao u liku Venere
Poetsku otmjenost dodavao je izražajnim pokretima ruku svojih likova, što mu nije bilo teško jer je bio vrstan crtač. Botticellijeva sposobnost prikazivanja pokreta na ovoj slici se vidi u prikazu tri gracije koje se drže za ruke dok plešu u krugu.
Tri gracije povezane pogledima i isprepletenim rukama kao da lebde iznad tla
Botticellija su očaravali stilizirani uzorci i dekoracije, a uzdignute zlatne detalje slikao je zlatnim prahom pomiješanim s ljepilom.
Pozadina Primavere bogato je oslikana proljetnim cvijećem koje raste na bujnoj tamnoj livadi, te stvara dojam da se likovi nalaze pred raskošnom tapiserijom.
Kompozicija
Uzdignut položaj figura na krajevima slike usmjerava pogled prema Veneri u središtu slike, dok suprotna usmjerenost šaka i stopala stvara osjećaj pokreta te slici daje dinamiku. Nad Venerom se nadvija narandžino drveće koje čini luk koji podsjeća na aureol. Dijagonale i vertikale drveća u pozadini odražavaju stavove figura, stvarajući upečatljiv sklad.
Potomci slavnog slikara Henrija Matissa odlučili su se za poslovnu saradnju sa jednako slavnim proizvođačem parfema Guerlain s ciljem kreacije novog dizajnerskog brenda.
U razgovoru za Galerie magazin, praunuk slavnog slikara Jean-Matthieu Matisse predstavlja novi parfem kao proslavu slikara ‘koji je radio u višečulnim dimenzijama, kroz boju, oblik, i ritam koji je inherentan u njegovim slikama’.
Delphine Jelk, koja je kreirala novi miris nazvan Jasmin Bonheur, podvlači njegovu tvrdnju: ‘Parfemi se inspirišu riječima i slikama.’ Ona je otkrila kako je radila sa slojevima delikatnog jasmina (bogatog i voćnog mirisa koji najviše podsjeća na breskvu) koji raste samo u Kalabriji, na podlozi koja sadrži pačuli, cipar i vetiver, a sve kako bi evocirala slikaru omiljen jug Francuske i radost njegove umjetnosti. ‘Željeli smo da bude svijetao, lagan i sunčan’, obašnjava za Galerie Jelk, inače modna dizajnerica koja se ostvarila u svijetu parfema.
Jasmin Bonheur – gornje note su breskva i bergamot, srednje note jasmin, cvijet narandže i ruža, dok je osnovna nota iris
Dostupno je samo 14 uzoraka limitiranog izdanja Piece Exceptionelle, koji dolazi u bočici koju je ručno oslikala umjetnica Astrid de Chaillé inspirisana Matissovom La Musique. Jedna bočica košta 17.000 dolara.
Kuća Guerlain je aktivno povezana sa svijetom umjetnosti kroz L’Art et la Matière kolekciju koja uključuje i saradnju sa Yves Klein Estate, a vidljiv je i uticaj Pierra Soulagesa.
Jean-Matthieu Matisse (49) je potvrdio posvećenost svijetu dizajna kada je 2019. godine osnovao Maison Matisse, koji proizvodi dekorativne stvari za dom. ‘Sve je u kreativnosti’, tvrdi praunuk slavnog slikara. ‘Dekoracija je u slikama. Moj pradjed se često fokusirao na enterijere, domaćinstvo. Volio je tkanine, biljke. Tako od naših dizajnera tražimo da insipiraciju traže u njegovim djelima, ali da potom stvore nešto što govori o njihovom vlastitom razmišljanju i metodama’, objašnjava Jean-Matthieu Matisse koji danas živi u apartmanu u 14. pariškom arondismanu koji je nekada pripadao slavnom slikaru, njegovom pradjedu.
Praunuk Henrija Matissa poput svog slavnog pradjeda utočište nalazi u umjetnosti
U stanu se još uvijek nalaze tragovi života njegovog ranijeg stanara, stolić, ogledalo, čajnik, sitnice… ‘Ponekad ih uočim na slikama’, smije se Jean-Matthieu. Njegov djed je također bio umjetnik, skulptor. Međutim, obzirom da je njegov otac strastveno volio prirodu i životinje, porodični biznis se sa umjetnosti okrenuo ka uzgoju konja.
Maison Matisse je, pak, proizašla iz mnogobrojnih porodičnih razgovora, diskusija. ‘Odlučili smo da pravimo funkcionalne stvari, ali one koje nose boje i duh Matissovih slika’, objašnjava Jean-Matthieu koji sebe ne smatra kolekcionarom iako voli lijepe stvari.
Maison Matisse dizajnira i proizvodi predmete za dom oslanjajući se na djela slavnog slikara Henrija Matissa
Maison Matisse polako raste pod vođstvom Eliane de Modica, a postoji mogućnost širenja poslovanja i preko Atlantika. Većina proizvoda je izrađena u Evropi jer se nastoji koristiti lokalni proizvod.
La Musique (1939.) – Matisse je bio poznat po zaravnjenim oblicima, dekorativnim uzorcima i živim, snažnim bojama
Primjer nalaženja inspiracije u Matissovim slikama su proizvodi od keramike (slika dole) ručno rađeni u malom studiju u Italiji, za koje je dizajnerica Marta Bakowski nadahnuće pronašla u slici La Musique iz 1939. godine (gore).
Jedan od najvećih globalnih brendova showbiznisa Jennifer Lopez prodaje jednu od svojih brojnih impresivnih nekretnina.
Prostrano imanje u Los Anđelesu nudi se na tržištu za 42,5 miliona dolara.
Pjevačica i glumica rođena u Bronxu, koja je prošlog ljeta ušla brak sa bivšim zaručnikom, oskarovcem Benom Affleckom, ovo imanje je 2016. godine kupila od glumice Sele Ward za oko 28 miliona dolara.
Portfelj nekretnina slavne Jennifer nastavlja rasti, a vjeruje se da premašuje prag od 100 miliona dolara.
Na ukupnoj površini imanja od 32 dunuma nalazi se rezidencija površine 1.200 kvadratnih metara koju je četrdesetih godina prošlog stoljeća izgradio američki arhitekta Samuel Marx. Rezidencija sa devet spavaćih soba preuređena je u stilu francuske ladanjske kuće, čemu u prilog govore stropovi sa gredama, zidovi od kamena i stoljetne podne daske, što kuću čini rustičnom ali i chic.
Glavni nivo uključuje dnevnu sobu dvostruke visine, profesionalnu kuhinju sa impozantnim stropovima, biblioteku obloženu drvenim panelima i brojne kamine, dok je donji sprat opremljen salom za projekcije sa 30 mjesta.
Tu je i vanjski amfiteatar sa 100 mjesta, paviljon za goste, pagoda sa ognjištem i bazen, kao I privatno jezero sa vlastitom pješčanom plažom.
Uprkos svim nabrojenim (i nenabrojenim) prednostima ove rezidencije, čini se da je novi – stari romantični par spreman da krene od nule (ili više njih) – na novom mjestu.
Šuška se da su rezervirali 34,5 miliona dolara vrijednu nekretninu u poznatom dijelu Los Angelesa, Pacific Palisades.
