Prvi put smo sa strahom prihvatili činjenicu da smo 65-godišnjaci i stariji, na početku pandemije korona virusa. Shvativši da smo rizičnija grupa od drugih, mlađih… shvatili smo da smo stari. Mentalno i somatski, podrazumijeva se.
Bolno suočavanje sa ‘visokom brojkom’ rezultiralo je i spoznajom da ljudi zapravo nikad ne stare ‘iznutra’, niti se mentalno mnogo mijenjaju. Tako smo, zahvaljujući pandemiji, shvatili da ogledalo ipak govori istinu, iako se mi mentalno zaista osjećamo kao 35-godišnjaci.
Ali se zato oko nas, tokom starenja, dešavaju stvari od kojih strepe i najjači karakteri. Poznato je da mnoga društva izvan prostora Balkana uvažavaju i cijene stare ljude, te da im ne pada na pamet da potcjenjuju njihove kognitivne sposobnosti i profesionalne mogućnosti. Posebno one koji su svojim radom i iskustvom postizali izvanredne rezultate u različitim oblastima privrede, nauke, umjetnosti, književnosti, politike. Stoga nikoga ne iznenađuju pozamašne godine predsjednika država, ministara, profesora, medicinara i, uopšte, dokazanih stručnjaka u razvijenim zemljama svijeta. Na njih se pazi, a na njihovo znanje računa, jer oni su riznica znanja i iskustva, toliko potrebnog u svakoj ozbiljnoj zajednici.
Posebno ih se angažira u kriznim situacijama po neko društvo, kao što su pandemije, zemljotresi, poplave, moguće ratne opasnosti.
Na Balkanu, međutim, druga priča koja me podsjeća na priču staru preko 30 godina. Jedna američka psihologinja je pri izradi svoje doktorske disertacije, godinu dana svako jutro mijenjala šminkom svoj izgled u izgled starice, oblačila odjeću za starije osobe, oponašala hod i gestikulaciju starih ljudi. Njen cilj je bio prikupiti podatke o tome kako se mlađi ljudi i oni srednjih godina ophode prema starcima, dakle ljudima starošću oslabljenih vještina kao što su brzina u hodu ili vožnja bicikla, prilikom kupovine, odlaska ljekaru i slično.
Podaci dobijeni tom studijom bili su poražavajući. Većina mlađih ljudi pokazivala je ekstremno nestrpljenje prema njima, nekada podsmijeh, a zabilježena su i dobacivanja pogrdnih riječi. Bilo je namjernih gurkanja i izazivanja po život opasnih situacija.
Na našim prostorima se ne može reći da su za starce sada ZLATNA vremena, bez obzira na njihovu dob, status, naobrazbu, visinu penzije (ako je imaju), profesionalne, kognitivne sposobnosti i zdravstveno stanje.
Što se tiče naše sredine, jedini ‘starci’, oba pola, koji imaju šansu da ih se poštuje, i s obzirom na znanje pita za savjet, ili angažira u poslovima u koje se dobro razumiju, su stranački funkcioneri ili članovi njihovih porodica. U obzir dolaze i njihovi prijatelji, kumovi, uposlenici u državnim ili privatnim zdravstvenim ustanovama, često upitnih profesionalnih mogućnosti.
U građevinskim i arhitektonskim sektorima (bitnim za sigurnost stanovanja), nema starih i dokazanih stručnjaka, osim onih koji i sami imaju firme.
U sferi obrazovanja se ne poštuje ništa već dobro etablirano i niko sposoban, posebno onaj ko bi kritički procijenio postojeće stanje.
Elem, niko ne voli stroge ‘pametnjakoviće’. Proglašava ih se onima sa ‘nezgodnom naravi’, jer primjećuju i ukazuju na evidentne greške. Takvi najlakše otpadnu, sa porukom – NE TALASATI.
Ljekarska komora u Sarajevu je zabranila rad ljekarima svih specijalnosti uključujući i one sa titulama profesora, koji su stariji od 70 godina. Tako je čitava armija erudita, naučnika i sada tako potrebnih profila zdravstvenih djelatnika otišla u zaborav, kao škart.
Kad kao starac slomite kuk, može vam se desiti da ljekari kažu kako nema potrebe za ugradnjom vjestačkog kuka jer ‘zaboga nećete igrati tenis’, a i skupo je. Preporuče dugotrajno ležanje i čekanje (Godoa). Tad brižna rodbina, pod uvjetom da takvi postoje, stupa na scenu, i vi ipak prohodate sa vještačkim kukom.
Ako vozite bicikl ili automobil, u gradu ili na autoputu, čim vas se uoči kao starca-staricu, prvenstvo vam je oduzeto jer ste po nekom čudnom pravilu spori – iako vozite strogo propisanom brzinom.
Ista stvar je s prelaskom pješačkog prelaza.
U prodavnicama malo skuplje robe vas potcjenjuju pod pretpostavkom da nećete puno potrošiti, ili im je nestalo baš tog artikla koji tražite.
Ako u vrijeme najžešće pandemije, u liftu, poštanskom redu i redovima uopšte, zamolite ljude koji stoje do vas bez maske i distance, i koji pritom razgovaraju na mobitelu, da stave masku jer ste rizična grupa, suočit ćete se sa krajnjim ignorisanjem ili drskim pitanjem: ‘Pa što onda izlaziš’?
Pitam se šta je uzrok ovakvog ponašanja u našoj zemlji jer u evropskim zemljama nisam nailazila na ovakvo ponašanje, niti sam se osjećala ugroženo kao starija osoba.
Izgleda da je tamo poštivanje individue, svake, zakonom regulirano, a sigurna sam dobrim dijelom i odgojem. Tamo mi svaki mladi čovjek ponudi pomoć ako primijeti da sam u nekoj neprilici, daje mi prvenstvo u vožnji. O propisima vezanim za pandemiju korona virusa da i ne govorim.
Pa se pitam, šta bi sa ‘dobrim Bošnjanima’ svih vjera i nacionalnosti? Šta se desilo s odgojem djece i šta imaju da kažu odgovorni za odgoj?
Nije loše razmišljati o tome kad imate malu djecu jer ćete i vi ostariti. Možda vam baš tada bude potrebno poštovanje i uvažavanje ljudi kojima ste okruženi.
Poštovanje budućim starim ljudima, i što bi rekli naši stari, ‘u pamet’.
Pretvorimo nezdrave navike u zdrave tako što ćemo industrijski čips, koji je omiljena grickalica velikog broja ljudi, zamijeniti superzdravom verzijom: kukuruznim čipsom sa sjemenkama.
Iznenadit ćete se okusom i teksturom, kao i lakoćom njegove pripreme.
RECEPT
Sastojci
1 šolja kukuruznog brašna
2 supene kašike lanenih sjemeneki
2 supene kašike sjemenki od suncokreta
3 supene kašike maslinovog ulja
krupna morska so
Postupak
Ugrijati vodu do tačke ključanja, dodati maslinovo ulje i usuti u zdjelu sa kukuruznim brašnom i sjemenkama. Sve dobro izmiješati. Tekstura tijesta treba da bude malo gušća nego što je palenta (tako da količinu vode prilagodite potrebnoj gustoći tijesta).
Istresti na papir za pečenje, prekriti drugim papirom i oklagijom razvaljati lagano preko cijelog pleha. Skinuti gornji papir i peći čips na temperaturi od 180 stepeni cca. 30 minuta.
Kada postigne zlatno žutu boju, izvaditi iz rerne, izlomiti na komade neujednačenih oblika i servirati uz omiljeni umak (ajvar, paradajz sos, humus), a ukusan je i ‘solo’.
Sada možete uživati u vašoj omiljenoj grickalici bez grižnje savjesti.
Piše: prim. dr. Meliha Branković,spec. anesteziolog i reanimatolog, akupunkturolog
Tradicionalna kineska medicina, nauka stara najmanje 3.500 godina, predstavlja istinsku riznicu uputa o liječenju svih bolesti koje su i danas aktuelne i koje se istim metodama mogu i danas tretirati, čak sa većim uspjehom jer savremene dijagnostičke metode konvencionalne medicije svojom tehničkom premoći omogućuju brži i tačniji uvid u dijagnozu.
Međutim, ta premoć je samo tehnička. Istina, ona nam precizno omogućava da dođemo do najtananijih struktura našeg organizma. Tako vidimo naše organe, naše laboratorijske nalaze, naše metaboličke procedure, što nam omogućuje da sa velikom preciznošću steknemo uvid u naše slabe tačke.
Pristup Tradicionalne kineske medicine bolesti potpuno se razlikuje od savremenog u kojem nam tehnička dostignuća dijagnostike vidimo, primjerice, specifične promjene na pankreasu pa ga onda podvrgavamo liječenju. Tu vrstu liječenja nazivamo savremenim; ono se temelji na liječenju određenih organa lijekovima, operativnim zahvatima, zračenjem ili nekom drugom metodom savremene medicine.
Za razliku od konvencionalne, savremene medicine, TKM ima holistički pristup svim poremećajima zdravlja. To znači da simptome bolesti smatra manifestacijom bolesti, što se može prikazati stablom gdje je krošnja stabla zapravo manifestacija bolesti, dok korijen stabla predstavlja njen nastanak.
Tako se u TKM-u dijagnoza i terapija manifestirane bolesti svodi na uklanjanje uzroka nastanka bolesti, da bi se tek nakon toga pristupilo uklananju manifestnih simptoma bolesti.
Na primjeru takozvanih ženskih bolesti možemo vidjeti koliko naizgled beznačajne ili nekome nevažne stvari koje smo prestali primijećivati mogu postati pravi okidači nastanka bolesnih stanja.
Dismenoreja – pojam koji objašnjava prisustvo bola prije, u toku i poslije prestanka menstruacije, označen kao bol u maloj zdjelici i sakralnoj regiji leđa.
TKM smatra da nastanak ovih bolova mogu izazvati sljedeći faktori:
– Emocionalna napetost, koju produciraju stanja kao što su bijes, ozlojeđenost, frustracija;
– Izloženost hladnoći i vlagi, posebno ako je ta izloženost bila prisutna u pubertetu i mladosti;
– Prevelika seksualna aktivnost i veliki broj poroda;
– Težak fizički rad i iscrpljenost zbog postojanja hroničnih bolesti.
Menoragija i metroragija – pojačano krvarenje za vrijeme menstrualnog ciklusa i/ili izmedju ciklusa. Po TKM-u, uzroci koji dovode do ovih krvarenja su isti kao i kod dismenoreje.
Premenstrualni sindrom(PMS) – označen kao skup udruženih simptoma depresije i anksioznosti neposredno prije menstruacije.
Praktičari Tradicionalne kineske medicine uzroke ovog poremećaja dovode u vezu sa emocionalnom napetošću, pojačanom seksualnom aktivnošću, teškim i isrpljujućim radom, kao i konzumacijom slatkiša koji opterećuju jetru.
Ukoliko razmotrimo sve navedene pojave i njihove uzroke, dolazimo do zaključka da uklanjanjem većine nepovoljnih faktora, posebno stresa, izlaganja nepovoljnim klimatskim faktorima kao što su vlaga i hladnoća, te razumnom količinom seksualnih navika, uz dijetetske mjere, možemo dovesti u ravnotežu naše reproduktivne organe i njihovu funkciju, te tako olakšati sebi život i poboljšati raspoloženje.
TKM tretman podrazumijeva akupunkturu, propisane čajeve i holistički pristup u dijagnozi.
Bademi se nalaze u kategoriji najpoznatijih orašastih plodova, i to ne bez razloga – vrlo su hranjivi i naprosto vrve od vitamina, minerala, zdravih masnoća i antioksidanasa.
Potiču s Bliskog istoka, a najveći proizvođač su SAD. Prodaju se sirovi i prženi, ali i kao bademovo mlijeko, brašno, ulje i marcipan.
Šaka badema (oko 30 g) sadrži 160 kalorija, 3,5g vlakana neophodnih za dobru probavu, oko 6g proteina, 14g masti (od kojih je 9g zdravih masti), 37% dnevne vrijednosti vitamina E, 32% mangana, 20% dnevne potrebe za magnezijem, kao i bakar, vitamin B2, fosfor i druge vrijedne nutrijente.
Moćni antioksidansi koji se nalaze u bademima uglavnom su koncentrirani u njihovoj smeđoj ovojnici, što treba imati na umu ukoliko se blanširaju ili obrađuju.
Američka klinička studija u kojoj je učestvovalo 60 pušača koji su uzimali oko 80 g badema svaki dan u toku 4 sedmice, pokazala je da je kod njih došlo do redukcije oksidativnog stresa za 23-34%, što potvrđuje teoriju da svakodnevna konzumacija ove količine badema reducira neke od markera koji pokazuju oksidativna oštećenja koja doprinose starenju i razvoju određenih oboljenja.
U porodicu antioksidanasa ulazi i vitamin E, čiji je badem jedan od najboljih izvora. Redovni unos vitamina E umanjuje rizik od srčanih oboljenja, karcinoma i Alzheimerove bolesti.
Također su dobri saveznici dijabetičarima zbog niskog sadržaja ugljikohidrata, a obilja zdravih masti, vlakana i proteina. Sadrže i značajnu količinu magnezija koji povoljno utiče na regulaciju šećera u krvi. Studije su pokazale da čak 40% dijabetičara ima deficit magnezija, što je znakovito obzirom da taj mineral unapređuje funkciju inzulina.
Deficit magnezija se također povezuje sa visokim krvnim pritiskom, te je odgovor ponovo u bademima (radije nego suplementima) koji osiguravaju velike količine ovog esencijalnog minerala.
Već male količine badema također snižavaju ‘loši holesterol’ (LDL), a preveniraju i njegovu oksidaciju koja upravo vodi ka kardiovaskularnim oboljenjima.
Bademi također daju osjećaj sitosti pa posežemo za manje hrane tokom obroka, što doprinosi regulaciji tjelesne težine.
Mnogo je razloga da uvrstimo ovu supervrijednu namirnicu u naš dnevni jelovnik.
S razvojem i popularizacijom veganstva, na tržište su lansirana mnoga tzv. biljna mlijeka, koja su pored nutritivnih vrijednosti koje sadrže, dobra zamjena za kravlje mlijeko u slučaju netolerancije ili ako jednostavno ne podnosite ukus.
Jedan od tih biljnih napitaka je i bademovo mlijeko koje sadrži gotovo sve hranjive tvari kao i svježi bademi.
Bademovo mlijeko možete napraviti i sami.
Namočite šoljicu badema u vodu i ostavite preko noći. Ujutru ih ubacite u multipraktik, dodajte oko 1 litar vode i miksajte dok ne dobijete mliječno bijelu tekućinu koju ćete procijediti kroz cjediljku ili gazu. Vaš zdravi napitak je spreman za upotrebu.
Obzirom da je neutralnog ukusa, možete dodati nekoliko hurmi u multipraktik prije miksanja ukoliko preferirate slađi ukus.
Bademovo mlijeko možete zasladiti i neposredno prije upotrebe medom ili stevijom.
Odlično je u pripremi toplih i hladnih napitaka, kao i svih slanih i slatkih jela kao zamjena mlijeku.
Nakon upotrebe, bademovo mlijeko pohranite u frižideru gdje može stajati do 3 dana.
Dresdenska Gemäldegalerie je prije nekoliko dana objavila fotografiju netom restauriranog remek-djela slavnog holandskog slikara Jana Vermeera.
Restauracija slike Djevojka čita pismo pored otvorenog prozora koja je započeta u maju 2017. godine, otkriva izvanrednu paletu boja koja u potpunosti odgovara Vermeerovim ranim djelima poput Mljekarice, Svodnice, Oficira i djevojke koja se smije, i drugih.
Djelo kojem je vraćen njegov originalni sjaj biće prikazano na izložbi Vermeerovih djela u Gemäldegalerie Alte Meister u periodu od 10. septembra 2021. do 2. januara 2022. godine.
Naslikano između 1657. i 1659., Vermeerovo remek-djelo je otkupljeno u Parizu 1742. godine, i to za kolekciju saksonskog princa Friedricha Augustusa Drugog, i od tada postaje jedno od glavnih umjetničkih djela dresdenske Gemäldegalerie.
Kuriozitet vezan za restauraciju slike je otkriće slike u slici; naime, upotrebom X zraka još 1979. godine je otkrivena slika Kupida u pozadini koji se nije mogao vidjeti golim okom jer je bio posve premazan bojom. Ovo otkriće je objavljeno 1982. godine, a historičari umjetnosti su u to vrijeme špekulirali da je Vermeer bio nezadovoljan Kupidom jer je kvario kompoziciju slike, te da ga je sam uklonio premazom boje.
Na web stranici Gemäldegalerie navodi se da je tokom restauratorsko-istraživačkog projekta koji je započeo 2017. godine, i koga je podržao panel međunarodnih stručnjaka, stručni tim ponovo analizirao sliku koristeći se metodama x zraka, spektroskopije i mikroskopije. Pozadinsko platno je također detaljno analizirano i provedeno je istraživanje historije restauracije slike. Sa slike je uzeto više uzoraka boja, a slojevi i konzistencija analizirani su u Laboratoriji za arheometriju Akademije likovnih umjetnosti u Dresdenu.
– Ove studije su odigrale odlučujuću ulogu u ponovnoj procjeni premazivanja figure Kupida u Djevojci koja čita pismo pored otvorenog prozora. Sada možemo sa sigurnošću reći da pozadinu nije premazao Vermeer, te da je retrospektivna promjena primijenjena najmanje nekoliko decenija nakon slikanja, a zasigurno nakon umjetnikove smrti. Rendgensko fluorescentno skeniranje slike na cijeloj površini, provedeno uz podršku Rijksmuseuma 2017., potvrdilo je naša nova saznanja o prebojanju slike, navodi se na web stranici dresdenske galerije.
Johannes Vermeer, Djevojka čita pismo pored prozora, ulje na platnu, 1657. – 1659.
Obzirom na čvrste dokaze da je treća strana retroaktivno prebojila Kupida, Staatliche Kunstsammlungen Dresden početkom 2018. godine donosi odluku o uklanjanju premazanog sloja.
Nakon završetka procesa restauracije početkom 2021. godine, slika sada ima potpuno novi izgled. U pozadini je otkriven Kupid sa lukom, strijelama i dvije maske, kao slika u slici. Kupid gazi preko maski kao simbolima pretvaranja – simbol iskrene ljubavi koja pobjeđuje obmanu i licemjerje. Prisustvo Kupida u kompoziciji obogaćuje poruku Vermeerovog remek-djela.
Slika prije i poslije restauracije
Uta Neidhardt, glavna konzervatorica i kustosica izložbe komentira da ‘izmijenjeni izgled Djevojke koja čita pismo pored otvorenog prozora, uključujući i premaz uklonjen sa rubova platna, daje nam priliku da preispitamo kompoziciju slike i kako ona vizualno funkcionira. Rubovi slike izgledaju neobično nedovršeni – možda ih je Vermeer prekrio pravim drvenim okvirom, zbog čega ih je ostavio u tako ‘otvorenom’ stanju. Ako pretpostavimo da je planirao koristiti takvu konstrukciju, odmah se prisjećamo eksperimentalnih radova delftskih slikara crkvenih enterijera, s njihovim trompe-l’oeil zavjesama ili složenim enterijerima Pietera de Hoocha.’
Stephan Koja, direktor Gemäldegalerie tvrdi da u Djevojci koja čita pismo ‘Vermeer otkriva svoj vlastiti, poseban stil. Označava početak serije slika u kojima pojedinci, uglavnom žene, zastaju tokom aktivnosti kako bi pronašli trenutak mira i razmislili. U ovoj seriji Vermeer ispituje temeljna egzistencijalna pitanja, naročito u ovom djelu: Obnavljanje Kupidona u pozadini pokazuje nam pravu namjeru majstora iz Delfta. Iza površnog romantičarskog konteksta, stoji temeljni stav o prirodi prave ljubavi. Do sada smo ovo mogli vidjeti samo kao fragment. Sada znamo kakvu ključnu ulogu ima u njegovom opusu’.
Ostaje pitanje ko je uklonio Kupida sa Vermeerovog remek-djela – pitanje na koje historičari umjetnosti i ljubitelji slikarstva vjerovatno nikada neće dobiti valjan odgovor.
Povodom obilježavanja 832. godišnjice Povelje Kulina bana, koja je napisana 29. augusta 1189. godine, bosanskohercegovački pijanist Bartolomej Stanković održao je koncert Resonance na srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu, u nedjelju, 29. augusta 2021. godine u 16:30 sati.
Unatoč lošim vremenskim uvjetima, koncert nije odgođen, a brojna publika, među kojom su nazočile i zvanice iz javnog, političkog, kulturnog i vjerskog života, uveličala je nesvakidašnji događaj na srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu.
Program koncerta
Posebni gosti koncerta bili su popularni ‘Jajački vitezovi’ – Vitezovi kraljevskog grada Jajca, koji su maestralnim nastupom uručili Povelju Kulina bana bosanskohercegovačkom dramskom umjetniku Mirzi Mušiji, voditelju programa koncerta.
Jajački vitezovi
Koncert je započet recitacijom poezije Nedžada Ibrišimovića (Bosna), a nakon čitanja Povelje Kulina bana, prisutnima su se obratili i načelnik općine Kakanj, g. Mirnes Bajtarević i savjetnik za kulturu načelnika općine Vareš, g. Bojan Bošnjak.
Bartolomej Stanković je na koncertu predstavio djela za klavir bosanskohercegovačkih kompozitora, počevši sa Pet Ričerkara renesansnog kompozitora Franje Bosanca (Franciscus Bossinensis). Na programu su bila djela kompozitora kao što su Zulejda Ida Latas, Milena Mrazović-Preindslberger, Fra Nenad Dujić, Milan Jeličanin, Samir Fejzić, David Mastikosa, Armen Škobalj, Vojislav Ivanović, Valentina Dutina, Peđa Hart i Benjamin Ribić.
Posebni trenutak koncerta je bila interpretacija kompozicije Sjetni princ bh. kompozitora Samira Fejzića u prisustvu samog autora, koja je nadahnuta povijesnom pričom o srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu.
Čitanje Povelje Kulina bana
Historijski čas o srednjevjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu i arheološkim istraživanjima i iskopavanjima Pavla Anđelića održala je kustosica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, magistrica arheologije Adisa Lepić, dok je ispred koncertnog prostora publika imala priliku pogledati prigodnu izložbu.
Adisa Lepić
Koncert je obilježila i promocija novog CD albuma Resonance, koji je premijerno promoviran u okviru festivala ‘Baščaršijske noći 2021.’ u Sarajevu. Novi CD album, posvećen savremenom bosanskohercegovačkom umjetničkom stvaralaštvu za klavir, objavljen je pod etiketom renomirane izdavačke kuće ‘Nota Bene Records’. Na albumu su snimljena djela za klavir savremenih bh. kompozitora: Senad Mehinović, Vojislav Ivanović, Valentina Dutina, Ališer Sijarić, Dino Rešidbegović, Danijel Žontar, Dario Vučić, Ado Klobodanović, Peđa Hart, Marko Kovač, Hajrudin Muhić, Benjamin Ribić i David Mastikosa (bonus track). Album Resonance, osim CD izdanja, dostupan je i na svim digitalnim platformama za slušanje muzike diljem svijeta (iTunes, Spotify, Tidal, Dezeer, Amazonmusic, HDtracks itd.).
Stilska raznovrsnost, kompozicije nadahnute bosanskim folklorom, kompozicije nastale u 16., 19., 20. i 21. stoljeću, predstavljaju iznimno bogatstvo bosanskohercegovačkog umjetničkog stvaralaštva i zajedništva, koje je Bartolomej Stanković prikazao u prelijepom ambijentu srednjevjekovnog kraljevskog grada Bobovca.
Brojni posjetioci uživali su u koncertu Resonance na Bobovcu
Realizaciju koncerta Resonance na kraljevskom gradu Bobovcu podržali su brojni pokrovitelji i sponzori:
Općina Vareš, Općina Kakanj, JU Centar za kulturu i edukaciju Vareš, JU ‘KSC’ Kakanj, Udruga ‘Vitezovi kraljevskog grada Jajca’, UniCredit bank, ‘Kraljevska voda’ Vareš, Vispak dd Visoko, Pekara MPM Vareš, Max Visoko, Mesnica Babić Visoko, Restoran Ajdin, Prerada mesa Babić Visoko, Voćar Piramida Visoko i Udruženje građana ‘Čuvari bosanske krune Bobovac’.
