Dresdenska Gemäldegalerie je prije nekoliko dana objavila fotografiju netom restauriranog remek-djela slavnog holandskog slikara Jana Vermeera.

Restauracija slike Djevojka čita pismo pored otvorenog prozora koja je započeta u maju 2017. godine, otkriva izvanrednu paletu boja koja u potpunosti odgovara Vermeerovim ranim djelima poput Mljekarice, Svodnice, Oficira i djevojke koja se smije, i drugih.

Djelo kojem je vraćen njegov originalni sjaj biće prikazano na izložbi Vermeerovih djela u Gemäldegalerie Alte Meister u periodu od 10. septembra 2021. do 2. januara 2022. godine.

Naslikano između 1657. i 1659., Vermeerovo remek-djelo je otkupljeno u Parizu 1742. godine, i to za kolekciju saksonskog princa Friedricha Augustusa Drugog, i od tada postaje jedno od glavnih umjetničkih djela dresdenske Gemäldegalerie.

Kuriozitet vezan za restauraciju slike je otkriće slike u slici; naime, upotrebom X zraka još 1979. godine je otkrivena slika Kupida u pozadini koji se nije mogao vidjeti golim okom jer je bio posve premazan bojom. Ovo otkriće je objavljeno 1982. godine, a historičari umjetnosti su u to vrijeme špekulirali da je Vermeer bio nezadovoljan Kupidom jer je kvario kompoziciju slike, te da ga je sam uklonio premazom boje.

Na web stranici Gemäldegalerie navodi se da je tokom restauratorsko-istraživačkog projekta koji je započeo 2017. godine, i koga je podržao panel međunarodnih stručnjaka, stručni tim ponovo analizirao sliku koristeći se metodama x zraka, spektroskopije i mikroskopije. Pozadinsko platno je također detaljno analizirano i provedeno je istraživanje historije restauracije slike. Sa slike je uzeto više uzoraka boja, a slojevi i konzistencija analizirani su u Laboratoriji za arheometriju Akademije likovnih umjetnosti u Dresdenu.

– Ove studije su odigrale odlučujuću ulogu u ponovnoj procjeni premazivanja figure Kupida u Djevojci koja čita pismo pored otvorenog prozora. Sada možemo sa sigurnošću reći da pozadinu nije premazao Vermeer, te da je retrospektivna promjena primijenjena najmanje nekoliko decenija nakon slikanja, a zasigurno nakon umjetnikove smrti. Rendgensko fluorescentno skeniranje slike na cijeloj površini, provedeno uz podršku Rijksmuseuma 2017., potvrdilo je naša nova saznanja o prebojanju slike, navodi se na web stranici dresdenske galerije.

Johannes Vermeer, Djevojka čita pismo pored prozora, ulje na platnu, 1657. – 1659.

Obzirom na čvrste dokaze da je treća strana retroaktivno prebojila Kupida, Staatliche Kunstsammlungen Dresden početkom 2018. godine donosi odluku o uklanjanju premazanog sloja.

Nakon završetka procesa restauracije početkom 2021. godine, slika sada ima potpuno novi izgled. U pozadini je otkriven Kupid sa lukom, strijelama i dvije maske, kao slika u slici. Kupid gazi preko maski kao simbolima pretvaranja – simbol iskrene ljubavi koja pobjeđuje obmanu i licemjerje. Prisustvo Kupida u kompoziciji obogaćuje poruku Vermeerovog remek-djela.

Slika prije i poslije restauracije

Uta Neidhardt, glavna konzervatorica i kustosica izložbe komentira da ‘izmijenjeni izgled Djevojke koja čita pismo pored otvorenog prozora, uključujući i premaz uklonjen sa rubova platna, daje nam priliku da preispitamo kompoziciju slike i kako ona vizualno funkcionira. Rubovi slike izgledaju neobično nedovršeni – možda ih je Vermeer prekrio pravim drvenim okvirom, zbog čega ih je ostavio u tako ‘otvorenom’ stanju. Ako pretpostavimo da je planirao koristiti takvu konstrukciju, odmah se prisjećamo eksperimentalnih radova delftskih slikara crkvenih enterijera, s njihovim trompe-l’oeil zavjesama ili složenim enterijerima Pietera de Hoocha.’

Stephan Koja, direktor Gemäldegalerie tvrdi da u Djevojci koja čita pismo ‘Vermeer otkriva svoj vlastiti, poseban stil. Označava početak serije slika u kojima pojedinci, uglavnom žene, zastaju tokom aktivnosti kako bi pronašli trenutak mira i razmislili. U ovoj seriji Vermeer ispituje temeljna egzistencijalna pitanja, naročito u ovom djelu: Obnavljanje Kupidona u pozadini pokazuje nam pravu namjeru majstora iz Delfta. Iza površnog romantičarskog konteksta, stoji temeljni stav o prirodi prave ljubavi. Do sada smo ovo mogli vidjeti samo kao fragment. Sada znamo kakvu ključnu ulogu ima u njegovom opusu’.

Ostaje pitanje ko je uklonio Kupida sa Vermeerovog remek-djela – pitanje na koje historičari umjetnosti i ljubitelji slikarstva vjerovatno nikada neće dobiti valjan odgovor.