Kada pomislimo na broj novih trendova u oblasti dizajna enterijera koji donese svaka nova godina, nameće se pitanje čemu bjesomučno unositi promjene kada se sve ionako mijenja velikom brzinom. Zašto uopšte držati korak sa trendovima? Međutim, treba uzeti u obzir sljedeće činjenice – da se većina trendova zadrži nekoliko godina, da se trendovi vraćaju ciklično svakih 20-ak godina i to u više navrata (samo u novom ruhu), i najvažnije od svega, da biramo samo ono što nam se dopada jer ne želimo robovati modi.
Nova vremena su upravo zahvaljujući ovim novinama donijela mogućnost izbora. Pedesetih godina prošlog stoljeća, svi domovi su izgledali identično. Sedamdesetih i osamdesetih takođe. Danas je situacija nešto drugačija… iako ne postoji jedan određeni uniformisani, fiksirani stil koji je obilježio npr. 20 godine 21. stoljeća, svaka godina novog vremena iznjedrila je mnoštvo manjih trendova koji su nam omogućili da se samodefinišemo i uspostavimo vlastiti (manje ili više) eklektični stil. Drugim riječima, imamo mogućnost izbora i prilagodbe postojećih trendova vlastitim htijenjima, potrebama i ukusu.
Kao i protekle, i ova godina donosi nekoliko važnih trendova koji vas mogu inspirisati za stvaranje vlastitog stila i dizajnerskog pečata.
Jedan od trendova koji se održava zadnjih par godina su – organske forme. Pritom ne mislimo na organsko porijeklo materijala. U svijetu dizajna enterijera, arhitekture i umjetnosti izraz ‘organski oblici’ odnosi se krive, meke, prirodne forme koje nisu nastale kao posljedica pravila (kao što je slučaj sa geometrijskim). Takvi oblici su nepravilni, nepredvidivi i čini se kao da teku. Organske forme je proslavio međunarodni pokret Art Nouveau s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji će i postati prepoznatljiv po formama iz prirode poput bilja, drveća i cvijeća, odnosno, krivim linijama u arhitekturi i umjetnosti.
Interesantna je činjenica da neki dizajneri i arhitekti temelje svoje koncepte isključivo na organskim formama, neovisno šta je u trendu – prave linije i strogi geometrijski oblici ili drugo. Tragajući za poklonicima organske forme, put nas vodi u Barcelonu, stjecište organskih oblika, ponajviše zahvaljujući legendarnom arhitekti iz 19. stoljeća, Antoniju Gaudiju.
Većina Gaudijevih djela se temelje na organskim formama i očituju nalaženje inspiracije u prirodi.
Casa Battlo
Njegova brojna djela organskih oblika krase Barcelonu više od jednog stoljeća, te je objašnjivo da je sredina izvršila uticaj na tamošnje dizajnere i arhitekte. Jedna od njih je Patricia Bustos koja je prije 15 godina napustila svijet modnog dizajna kako bi kreirala jedinstvene enterijere.
Patricia Bustos zagovara primjenu krivih linija u enterijerima
Svi njeni radovi očituju strast prema organskim oblicima, krivim linijama i – ružičastoj paleti boja. Ona poziva na razmišljanje izvan okvira i bez straha, te smatra da sve što kreiramo, pa tako i enterijeri, trebaju očitovati našu osobnost.
Put do smjelosti nije lagan, tvrdi Patricia
Neki od svjetski poznatih proizvođača namještaja poput italijanskog Natuzzija i britanskog brenda Dwell, također su u svoje nove kolekcije uvrstili modele mekših linija.
Dvosjed britanskog brenda Dwell mekanih oblika i boje podržava cvjetni dizajn, ali se dobro kombinuje sa strožijim geometrijskim oblicimaDvosjed Wave iz nove kolekcije italijanskog proizvođača namještaja Natuzzi
Cilj savremenog dizajna enterijera je – komfor što je dovelo do kreiranja koncepata koji ostavljaju dojam mira, prirodnosti i opuštenosti. To se može postići na više načina, ali je ‘kratica’ ili barem lakši put upravo ‘organski put’.
‘Nesavršenosti’ organskih oblika i tekstura (poput neobrađenog drveta i vune) doprinose osjećaju opuštenosti i udobnosti, što je naročito dobrodošlo u vremenima pandemije koja smo uglavnom proveli kod kuće.
Drvo kao primarni organski materijal odlično se slaže sa drugim prirodnim materijalima poput jute
Pored organskih oblika, naš dom vapi i za drugim organskim… poput bilja i prirodnih materijala kako bi se što više okružili prirodom.
Da bi testirali organski koncept kod kuće, nije neophodno mijenjati postojeći – za početak je dovoljno unijeti komad namještaja mekih linija (koji se inače izvrsno kombiniraju sa pravim linijama i strogim geometrijskim oblicima), rustični tepih od vune, stolicu ili stolić od neobrađenog drveta i mnogo bilja. Velika promjena za tako mali potez.
Svijet nije stao zbog pandemije, kako to mnogi vole reći. Samo je izazvan u ring, modar, s ogromnim oteklinama i pomalo dezorijentiran od pokojeg uppercut-a, ali ne i nokautiran. Svijet je ostao na nogama zahvaljujući žilavom biću zvanom čovjek i nepresušnoj ljudskoj energiji. Nosioci dijela te energije su umjetnici, dizajneri i stvaraoci koji ne prestaju stvarati i graditi i u kriznim vremenima.
Jedna od njih je naša modna dizajnerica Aida Korman čija kreativna energija nije stala u teškoj godini obilježenoj pandemijom, pa je stvorila novi koncept simboličnog naziva ‘reborn’ (engl. ponovo rođen).
Living: Šta stoji iza koncepta ReBorn i iz kojeg pravca je ovog puta stigla inspiracija?
Aida: ReBorn koncept je plod mog dugogodišnjeg istraživanja visoke i ulične mode, njihova interakcija i finalna kombinacija, koja predstavlja spoj svakidašnjeg i nosivog koncepta modne marke, ali sa elementima ručnog rada i unikatnosti, koji crpe inspiraciju iz bosanskohercegovačke tradicije i kulture.
Koncept reBorn su limited edition kolekcije streetweara ili streetcouture-a, gdje su odjevni predmeti za svaki dan izrađeni u ograničenim količinama za tržišnu nišu.
Dosada smo realizovali muške i ženske t-shirts, neke od njih su ručno bojene u više različitih tehnika, kao npr. tie-dye, potom smo dodavali štampu i vez. ReBorn osim majica predstavlja i dukserice, sa ili bez kapuljače, polo majice, haljine, ogrtače, muške i ženske tašne, ‘bubrege’, muške bermude, cekere, sportske vrećice i nakit, a svi su označeni logom reBorn, koji predstavlja pticu. Nedavno je završena i prva trenerka reBorn, koju ćemo uskoro s ponosom predstaviti. U principu, bilo koji od odjevnih predmeta može se naručiti i potrebno vrijeme za izradu je do tri sedmice.
Ptica je motiv koji se učestalo ponavlja kroz kulturno naslijeđe u Bosni i Hercegovini na peškirima, ćilimima i drugim elementima naše tradicije. Kao motiv, ptica je prisutna u svim drevnim kulturama svijeta. Ptica je jedan od najarhaičnijih simbola, koji predstavlja duhovno stanje čovjeka, zanesenost, uzvišenost, spoj neba i zemlje. Simbol je transcendencije i stvaranja. U reBorn konceptu aplicirali smo pticu na sve odjevne predmete i asesoare kao vez ili štampu.
Living: Koga vidiš kao korisnike/promotore ovog koncepta, drugim riječima, ko će nositi reBorn kolekciju?
Aida: Budući da je riječ o uličnim klasicima tj. modi za svaki dan, svi oni koji vole udobnu sportsku i ležernu garderobu mogu se prepoznati u konceptu reBorn. Majice se uvijek odlično kombinuju i sa poslovnim odijelima u tzv. smart casual stilu. Moguće je kombinovati reBorn klasike sa farmerkama, trenerkama, suknjama od tila, odjevnim komadima visoke mode itd. Sve je do mašte i umijeća onog koji ih nosi i prezentira. Mogu dobro stajati i odraslima, i omladini, i djeci jer se ptica reBorn odlično uklapa uz sve. ReBorn je koncept koji već godinama želim da napravim i konačno radim na tome. Jer moda je izraz slobodnog izbora, te je stoga izraz demokratije. Reborn je demokratska moda dostupna svima, unisex, bez starosnih restrikcija, po povoljnim cijenama prihvatljivim za sve, ali zadržavajući aspekt ekskluzivnosti karakterističan za visoku modu.
Living: Na čemu još radiš pored ovog projekta?
Aida: Bavim se organizacijom Lucky Marketa koji još od 2010. godine okuplja pored kreativaca i sve one koji imaju domaći proizvod, te radimo na promociji Made in BiH pokušavajući uz veliki trud i napor brendirati sve ono što je domaće. Trenutno spremamo Lucky Festival of Creativity, koji će se održati u julu na Trgu Djece Sarajeva. Otvoren je poziv za učešće za sve umjetnike i kreativce. Želimo pružiti priliku mladim, studentima da predstave sebe i svoje radove. Na Lucky Festivalu kreativnosti od 18. do 25. jula predstavit ćemo javnosti i koncept reBorn, gdje će se moći kupiti majice po simboličnim cijenama.
Na dnevnoj osnovi će se održavati radionice i aktivnosti koje će pružiti priliku da se nauče nove vještine, da posjetioci istraže svoj kreativni potencijal. Praktično, na Lucky Festivalu kreativnosti posjetioci postaju učesnici! Svaka osoba koja dođe može predložiti predavanje ili aktivnosti. Ideja je uključiti se, nadahnuti i pokazati ko ste.
Living: Kakvo je tvoje iskustvo rada u vrijeme pandemije?
Aida: Prošlu godinu je obilježio veliki pad ekonomije, koji se nastavio i ove godine. Veliki je izazov ponuditi nešto novo i napraviti rebranding, te nastaviti raditi pod novim okolnostima. U ovoj situaciji umjetnici treba da podržavaju umjetnike, te sam zbog toga otvorila saradnju kroz koncept reBorn sa mladim fotografima Zlatom Hodžić, Belmom Leka, koje su napravile ove fantastične fotografije. Koncept reBorn će nastaviti saradnju s umjetnicima, te uskoro otvaramo poziv za izradu t-shirt reBorn. Planiramo raditi i u drugim poljima, gdje bismo pokušali okupiti što veći broj umjetnika, stvarajući jedan art hub, koji će im pomoći da steknu određeno iskustvo, dati prepoznatljivost i pružiti mogućnost da se ostvare u svojoj struci. Sve ono što smo mi činili sa velikim naporima, krčeći put i praveći pionirske korake u BiH, njima je već sad daleko lakše. Ostaje da šire pozitivnu priču i nastave raditi na tome da se umjetnost i kultura vrate na zasluženo mjesto u BiH.
Iako udaljene hiljadama kilometara, historijom i kulturološkim razlikama, Japan i Skandinavija se ipak susreću u jednoj tački a to je dizajn enterijera. Trendsetteri ove grane dizajna skovali su i zgodno ime novoj fuziji stilova – japandi (japan + scandi).
Zajednički nazivnik estetike ova dva stila sadrži minimalizam, jednostavnost, prirodne elemente, udobnost, smirenost.
Japandi dizajn omogućuje susret japanskog rustikalnog minimalizma i skandinavske funkcionalnosti i udobnosti. Dominiraju prirodni materijali, čiste linije i boje prirode. Ovaj stil znalci smatraju savršenom mješavinom funkcije i forme.
Samo oni skloni eleganciji minimalizma će prepoznati da je oskudnost ovog stila zapravo namjerna, potvrđujući po ko zna koji put da je manje zapravo više.
Duhovni koncepti ‘zemlje izlazećeg sunca’
Ono što japanski stil donosi u ovaj ‘brak’ je zen filozofija i wabi-sabi koncept koji naglašava ljepotu nesavršenosti – upravo ono što je potrebno da utopli hladni skandinavski stil.
Jednostavnost, minimalizam, funkcionalnost i poštivanje tradicije predstavljaju glavne principe japanske arhitekture i dizajna enterijera.
Minimalizam japanskog stila je upravo ono što proizvodi dojam mira, sklada, spokoja, prostora i tišine. Japanci drže do osjećaja mira i spokoja čiji je glavni izvor priroda. Iz tog razloga, stanovnici zemlje izlazećeg sunca na sve načine održavaju vezu s prirodom, pa čak i u vlastitom domu što se očituje u izboru prirodnih materijala upotrijebljenih u izvornom, sirovom obliku, jedinstvene palete boja i ukrasnog bilja.
Jedno od glavnih obilježja japanskih enterijera su shoji klizna vrata od drveta i papirnih ili staklenih panoa slika gore), koja dodatno doprinose dojmu lakoće i prozračnosti jer diskretno ograničavaju i segmentiraju prostor, dopuštajući difuziju svjetla u prostoru. Shoji koncept se naročito veže za tradicionalni dizajn enterijera u Japanu.
U osnovnoj paleti boja mogu se naći smeđa koja predstavlja drveće, siva i bijela koje predstavljaju kamenje i zelena koja podsjeća na bilje i krošnje drveća. Sva bit elemenata japanskog dizajna sadržana je u nastojanju oponašanja prirode.
Posebna pažnja se poklanja izvorima prirodne svjetlosti jer upravo svjetlost daje osjećaj prostora i mira. To se najčešće postiže velikim svjetlosnim otvorima sa pogledom na prirodu, čime se održava Japancima toliko bitan kontakt s prirodom.
Spokoju doprinose čiste linije koje daju osjećaj preglednosti i reda, kao i priroda u domu što je karakteristika i modernih japanskih enterijera.
Savremena japanska arhitektura i dizajn enterijera se temelje na istim principima kao i tradicionalni, jedina veća promjena su materijali koji se koriste u gradnji i dizajnu. Na primjer, shoji vrata i paneli se i dalje koriste, ali se sada izrađuju od drveta i stakla (za razliku od papira) kako bi se osigurala bolja zvučna izolacija.
Topla skandinavska hladnoća
Ovaj stil koji već godinama ostaje u trendu (i na putu je da se jednog dana označi kao klasik) dokazao je kako minimalizam i svijetle boje (ipak) mogu biti izvrsna osnova za udobnost. Skandinavski stil karakterizira mješavina svijetlih, neutralnih nijansi, prirodnih drvo, pastelni akcenti, a sve utopljeno mekim teksturama. Iz zapećka je izvučen i u centar pažnje doveden retro namještaj (pedesete godine 20. stoljeća) sa prepoznatljivim niskim foteljama, ovog puta u svijetlim bojama, i jednako prepoznatljive komode/konzole. Upravo je scandi stil pokazao koliko bijela boja ima nijansi, što je dodatno naglašeno dodavanjem slojeva različitih tekstura i akcentima.
Scandi stil je na određeni način otvorio novu eru proslave životne filozofije udobnosti koja također dolazi iz ove hladne regije: riječ je o konceptu udobnog, opuštenog življenja nazvanog hygge (h(j)uːɡə) što na danskom označava udobnost i zajedništvo. Dakle, sve je podređeno opuštenom i udobnom življenju s naglaskom na male stvari ‘koje život znači’ poput ispijanja šoljice kafe ili čaja uz knjigu ili u dobrom društvu pored vatre u kaminu, u udobnoj lounge odjeći i toplim čarapama… sve u cilju da se dobro osjećate u vlastitoj koži.
Svijetlo drvo i zagasite nijanse bijele i sive, sa pokojim akcentom poput malog tepiha sa orijentalnom šarom i asesoarima poput skandinavskih svijećnjaka, okosnica su scandi stila.
Međutim, uprkos globalnoj popularnosti, scandi stilu zamjerane su hladnoća i ‘sterilnost’, anročito zato što se u mnogim kulturama svijetle boje ne povezuju sa toplinom i udobnošću, naročito ako dominiraju u mjeri u kojoj su prisutne u ovom stilu. Tako je stvoren scandi – boho stil koji je nastojao u određenoj mjeri izbalansirati sterilnost scandi stila toplim bojama, šarama i teksturama koje su na posve drugom kraju temperaturnog kontinuuma. Često je za takav balans bio dovoljan orijentalni tepih i par sličnih jastuka, i komad namještaja ili luster izrađen od ratana.
Eksperiment je uspio, a scandi stil će se pokazati dragocjenim sastojkom, ako ne temeljem, svih budućih minimalističkih fuzija i hibrida, a jedan od najrecentnijih je japandi.
Japandi – topli funkcionalni minimalizam u skladu s prirodom
Japandi stil čini susret svih karakteristika elegantnog japanskog i rustičnog skandinavskog stila, sa zajedničkim nazivnikom koji čine minimalizam, elegancija, održivost, funkcionalnost i udobnost. Dominacija prirodnih materijala i boja, udruženi sa jednostavnim dizajnom, čine ga izvrsnim zelenim dekor stilom. Obzirom na to da je sve više pobornika ekologije i ekološke estetike, popularnost ovog stila utoliko ne predstavlja iznenađenje.
Interesantno je posmatrati kako ovaj partnerski odnos zapravo funkcioniše: nordijski dizajn daruje novu dimenziju i raznolikost suviše ‘uglađenom’, strogo geometrijskom i pomalo asketskom japanskom stilu, dok zauzvrat japanski stil daruje toplije boje prirode hladnjikavoj skandinavskoj paleti bijelih i sivih nijansi. Kao kod japanskog stila, namještaj od kvalitetnog drveta (po mogućnosti ručne izrade) je imperativ, ali su lkao rezultat scandi uticaja linije nešto oblije i mekše nego kod autentičnog japanskog stila – što je, opet, u skladu sa sadašnjim trendom namještaja organskih linija.
Kao i drugi održivi pravci i stilovi, japandi dizajn se temelji na zanatskoj izradi, i nije namijenjen čestom mijenjaju i škartiranju poput drugih fast trendova. Komadi ručno rađeni od kvalitetnog drveta izdržat će test vremena, baš kao i ovaj stil.
Ako želite probati sitnim koracima bez da se upuštate u velike projekte, u prostor uvedite detalje poput zagasitih svijetlih boja s primjesama blijedo zelene boje, te biljkama i zelenilom (svedenog izgleda poput bambusa) kako biste kreirali dojam života na otvorenom. Stvorite mješavinu tamnih nijansi i svijetlog drveta, sa svedenim jednobojnim akcentima, a dodajte i sloj toplih, mekanih tekstura za toplu atmosferu.
Iako oba stila podržavaju funkciju, bitno je zadržati zen – osjećaj smirenosti i sklada. Utoliko je neophodno stvoriti i održati red u prostoru što je moguće pažljivim planiranjem spremnika poput kutija i košara (pored namještaja za odlaganje), kao i paravanima u shoji stilu.
Nije teško shvatiti zašto su ova dva stila uparena. Iako dolaze s različitih strana svijeta, oni dijele iste principe: počivaju na minimalizmu (kao protuteža konzumerizmu i gomilanju stvari), naglašavaju važnost stvaranja funkcionalnih prostora koje definiraju komadi/asesoari s težinom i porukom, umjesto gomile dekora bez značenja.
Savremeni stilovi dizajna počivaju na zadivljujućim inovacijama prošlih vremena, te neprikosnovenih genija koji su učinili taj neophodni, odvažni prvi korak. Za sve nove stilove koji su u to vrijeme često izrastali u masovne pokrete, trebalo je ‘probiti led’. Jedan takav pokret bio je Art Nouveau.
Art Nouveau je nastao kao odgovor na stilove u dizajnu 19. stoljeća koji su uglavnom bili utemeljeni na historiji i neoklasicizmu.
Smatran je revolucionarnim utoliko što je predstavio ideju umjetnosti i dizajna kao dio običnog, svakodnevnog života.
Poznat i kao Novi stil, Art Nouveau bio je inovativni ornamentalni stil moderne umjetnosti koji se smatrao kompletnim jer je primijenjen u arhitekturi, dizajnu enterijera, namještaja, tkanina i tekstila, nakita, rasvjete, pribora za jelo, kao i u vizuelnoj umjetnosti. Upravo zahvaljujući svojoj širokoj primjenjivosti i zastupljenosti, brzo je izrastao je u pravi pokret.
Trajao je od 1880. do 1910. a brzo se raširio diljem Evrope, Amerike i Australije, ponajviše zahvaljujući ilustriranim časopisima i međunarodnim izložbama.
Naziv je dobio po Maison de l’Art Nouveau (Kuća nove umjetnosti), umjetničke galerije koju je 1895. godine otvorio avangardni trgovac umjetninama Siegfried Bing, koja je prva i predstavila novi stil.
Poziv umjetnicima da izlože svoje radove u Maison de l’Art Nouveau
Nakon predstavljanja u Parizu, vrlo brzo se širio Evropom, Amerikom i Australijom i to pod različitim imenima kao npr. Jugendstil u Njemačkoj, Sezessionstil u Austriji, Stile Liberty u Italiji i Tiffany style u Americi.
Na Art Nouveau kao stil veliki uticaj su izvršili japanski elementi dizajna koji rabe ravne, dekorativne paterne, kao i keltski oblici.
Walter Crane je bio engleski umjetnik i najprominentniji ilustrator knjiga za djecu
Dekorativni elementi tipični za ovaj stil bili su floralni motivi, oblici lista i loze i drugih biljaka, isprepletene organske forme, ptice, cvijeće, insekti, kao i kosa i obline lijepih žena.
Alfons Mucha bio je češki slikar, ilustrator i umjetnik. Živio je u Parizu, a bio je poznat po stiliziranim i teatralnim portretima umjetnice Sarah Bernhardt.
Dominantne boje ovog stila bile su zlatna, tamno crvena, oker žuta, maslinasto zelena, smeđa, ljubičasta i plava.
Bezvremena Tiffany lampa od kaljenog stakla čije najrazličitije replikacije možemo kupiti u prodavnicama rasvjete
Arhitektura i enterijeri Dramatično naglašene krivine i ispupčenja karakteristična za ovaj stil mogu se vidjeti kod španskog arhitekte Antonija Gaudija, kao i Hectora Guimarda i njegovog poznatog ulaza u pariški metro.
Pariški metro Hectora Guimarda
Zgrade koje pripadaju ovom pravcu odlikuju asimetrični oblici, lukovi, izbočene forme i dekorativne površine sa zakrivljenim dizajnom koji podsjeća na biljke.
Obzirom da je Art Nouveau prerastao u pravi masovni pokret, tako je arhitektura bila sveprisutna i utoliko vidljiva na svakom koraku na Starom kontinentu, ali i u Americi. Naročito je bila prepoznata u Belgiji gdje je slikar, arhitekt i dizajner Henry van der Velde odvažno nastupio i ostavio trag kao jedan od osnivača pokreta u ovoj zemlji.
Villa Esche Henrija Van Der Veldea
Njegov sunarodnjak Victor Horta nije odolijevao botaničkim formama ovog stila što se vidi u svim njegovim radovima, od kojih su najpoznatiji Hotel Tassel i Maison du Peuple u Briselu.
Hotel Tassel
Namještaj koji ne blijedi Art Nouveau dao je veliki broj bezvremenih komada namještaja koji se i danas kopiraju. Jedan od dizajnera namještaja tog vremena bio je francuski dekorater Louis Majorelle.
Majorelle je započeo karijeru u očevoj tvornici namještaja gdje u početku kopirao forme starog namještaja, da bi pod uticajem Emila Gallea, uveo nove oblike i gravuru.
Majorelleov legendardni pisaći sto
Za ovaj stil se kaže da je napravio svoj zadnji korak u radu škotskog arhitekte, slikara i dizajnera Charlesa Renni Mackintosha, koji je bio jako privučen kreativnom slobodom koju je Art Nouveau dopuštao, kao i time što je ohrabrivao maštu i fantaziju, ali se naposlijetku okrenuo hladnijoj, strožijoj formi.
Još jedan svevremeni Art Nouveau motiv, prozor dizajnera Mackintosha
Art Nouveau kao pokret i stil je trajao do 1910. godine kada će ga zamijeniti Art Deco o kome ćemo također govoriti u ovom serijalu.
Prije tačno godinu dana, djelovalo je kao da je svijet odlučio stati. Zašto? Mišljenja su podijeljena. Moje je da je došao do tačke bez povratka, što bi značilo da je iscrpio sve nade da ćemo mu mi, kao stanovnici, pružiti dovoljno jake argumente zašto bi se trebao i dalje boriti za nas kad mu već ne pružamo ništa. Jer, planeta na kojoj se nalazimo također ima dušu – koja se itekako može umoriti, baš poput moje, vaše, njihove…
Već je poznata stvar da ako ne brinemo o sebi, takav životni stil reflektovat će se i na sve ostalo, recimo, na ljude koje poznajemo i aktivnosti koje obavljamo. Postoji ona jedna stara u narodu koja glasi: Ako ne voliš sebe, nećeš voljeti ni druge. Koristimo je vijekovima unazad, ali i dalje ima potrebnu dubinu u cilju sticanja svježeg uvida.
Nebrigu o sebi reflektovali smo i na planetu Zemlju gdje smo svjedoci da polako odustaje od nas. Smatramo da naše djelovanje kao pojedinca nije bitno na globalnom nivou. Greška koju podržavamo jer nam odgovara. Za bolji život nužno je probuditi sebe, a nakon toga i ostale.
Oni budni, pak, posvećeno treniraju kreativnost, a iz kreativnosti se rodila želja za promjenama koje su nam potrebne kao društvu. Jedna od tih promjena je održivost koja se odnosi na sve aspekte života, pa tako i industrije.
Dio održivosti smo postali sasvim spontano, na primjer, u trgovine smo počeli nositi platnene cekere za namirnice koje kupimo = plastične vrećice lagano padaju u zaborav. U vašem kvartu, pojavile su se posebne kutije za odlaganje, odnosno, odvajanje otpada…plastika skupa sa plastikom i sl. Tako se javila i cirkularna moda.
Savjetnica za održivost, Ana Bismar, 2014. godine osmislila je izraz cirkularna moda. Prije svega, bitno je znati da održivost ne uključuje samo kupovinu u second hand trgovinama i upotrebu prirodnih materijala. Cirkularna ekonomija bila je pomoćnik u kreiranju cirkularne mode. Ideja je da sve ima svoju svrhu, te da sve što posjedujemo možemo iskoristiti za nešto drugo. U biti, cilj je da modne dodatke i odjeću koristimo ponovo, ponovo i ponovo – i to je ciklus koji se nikada ne završava. U cijelom procesu nužno je koristiti odgovarajuće materijale, što bi značilo prestanak upotrebe prave životinjske kože u kreacijama, a naglasak je na poticanju motivacije ka reciklaži. Još jedna od ideja je naučiti kako komadima koje posjedujemo pružiti novi život. Da li će to biti reciklaža, prekrojavanje, poklon nama dragoj osobi… mi biramo.
Velike modne kompanije već su razradile strategiju za koju smatraju da će biti korisna u budućnosti. Mnogi od njih, imaju i posebnu rubriku na web stranicama koja pruža raznovrsne informacije na ovu temu. Jedna od njih je i Vogue Business. Dizajnerica koja se može pohvaliti uspješnim kreiranjem proizvoda sa naglaskom na održivost je svakako Stella McCartney, zatim, Tommy Hilfiger, Adidas, Dolce Gabanna, Alexander McQueen, H&M…Bilo bi šteta ne spomenuti H&Movu zanimljivu dosjetku. Naime, postoji mogućnost da vratite odjeću u jednu od njihovih trgovina, koja pritom ne mora biti H&M marke, a na cijelu ovu gestu dobijete popust prilikom kupovine novog proizvoda iz njihove kolekcije! Sjajno, zar ne?
Čini se kao da cirkularna moda ne planira ostati samo još jedan u nizu brzo zaboravljenih trendova, što je i veoma opravdana ambicija. Sve što će nam poboljšati život u cjelini, nemoguće je da bude suvišno. Naravno, jasno je da je potrebno nešto više vremena za kultivisanje ove ideje, ali kao što smo već naučili, promjena uvijek kreće od pojedinca. Sada je pravo vrijeme da razmislimo o našim modnim izborima i pametnoj kupovini jer nikada nije kasno za svježe i zdrave promjene na svim poljima u životu.
Ozbiljno nije riječ koja bi se trebala koristiti u dekorisanju. – Kathryn M. Ireland
Britanka s američkom adresom, Kathryn M. Ireland, smatra se jednom od najuticajnijih dizajnerica enterijera i tekstila u svijetu.
Njen stil se najčešće opisuje kao boemski jer je prepun živih boja, udoban i neobavezujući. Jednom rječju – boho. Njeni klijenti su slavne ličnosti filmske industrije poput glumca Steve Martina i glumice Julie Dreyfus. Autorica je 6 knjiga o dizajnu enterijera i tekstila, a o njoj pišu svjetski poznati časopisi poput Architectural Digest, the Wall Street Journal, Elle Decor, Veranda, Traditional Home dok ju je House Beautiful proglasio jednom od ‘top 100 dizajnera u SAD’.
Ova karizmatična Engleskinja radila je kao glumica i dizajnerica odjeće prije odluke da okuša sreću u Los Angelesu davne 1986. Nije pogriješila. Da ima dizajnerskog talenta, dokazala je odmah nakon što je otvorila vlastiti studio za dizajn enterijera kada počinje njen vrtoglavi uspon. Dvije decenije kasnije, Kathryn je na samom vrhu svijeta dizajna, a pored uljepšavanja enterijera poznatih i slavnih, proslavila se i dizajnom namještaja, dekora poput lampi, jastuka, zatim tkanina, tapeta i tepiha. Redovno posjećuje Maroko gdje nalazi inspiraciju za svoj rad, što se lako da primijetiti u njenim kreacijama u koje unosi dašak orijenta.
Kathryn velikodušno dijeli savjete kako stilizirati prostoriju u njenom prepoznatljivom boho stilu: 1. Asesoari su od velikog značaja; oni prostoriju čine posebnom. Naći ćete ih u lokalnim prodavnicama ili na buvljaku – porijeklo nije bitno koliko da je boja upečatljiva, kao i oblik. Kathryn voli buvljake. 2. Grupišite asesoare npr. nekoliko manjih vaza postavite na komodu, ili nekoliko svijećnjaka različite visine. Koristite knjige kao asesoar, položite ih horizontalno jednu na drugu. 3. Klavir, šivaća mašina i mnogo knjiga su tri stvari koje trebate imati u kući, smatra Kathryn. Ako ih i ne koristite, a onda radi dekora.
4. Sto u dnevnoj sobi zauzima centralno mjesto i ova dizajnerica ga konstantno pomjera, mijenja asesoare koje stavlja na sto i time mijenja izgled prostorije. Inače, stiliziranje stolova u prostoriji je od velikog značaja u kontekstu dizajna enterijera. 5. Ne zaboravite dodati boju, zapravo puno boje vašem aranžmanu. Svježe cvijeće je uvijek dobar izbor kao akcent. 6. Što više svjetla u prostoru, to bolje. 7. Ne mora sve biti simetrično.
Ono što je najvažnije, i vi i vaši posjetioci morate se osjećati kao ‘kod kuće’.
(Cover photo Sue Hudelson. Foto via Elle Decor, www.kathrynmireland.com, OneKingsLane, Best Interior Designers, lonny.com)
