Doba distanciranja i izoliranja izrodilo je brojne nove trendove koji su, zahvaljujući društvenim mrežama, vrlo brzo doživjeli popularnost. Čini se da je upravo (prinudno) povlačenje potaklo kreativnost kao svojevrsnu reakciju, borbu, otpor prema strahu i neizvjesnosti.
Da li zato što su iscrpljene sve ideje, ili zato što je novo vrijeme tako nesrdačno da imamo potrebu da se kompenziramo evociranjem starih vremena (nostalgijom), novi trendovi se uglavnom temelje na fuzijama starijih i recentnih stilova, po formuli klasik + moderni stil, čime dobijemo prilično cjelovite i često eklektične koncepte koji neće tako brzo postati ‘stara vijest’.
Tako su, pored ostalih, nastali Dark Academia, Light Academia, Bardcore, Angelcore, Cluttercore, Cabincore, Cottagecore, Applecore i mnogi drugi. Sve ove niše i svojevrsne podkulture odraz su potrebe za pripadanjem, za jasnije određenim i po mogućnosti hip identitetom. I većina ovih estetika su se ‘prelile’ iz jedne u drugu oblast dizajna, iz mode u uređenje enterijera i grafiku, i obratno. A neke, poput Cottagecore estetike, prerasle su u način življenja.
Adaptiranje novom načinu života koji je često podrazumijevao najrazličitije kućne preinake kako bi se odgovorilo na ustaljene potrebe ali u novim životnim uslovima (kućni ured, kućna teretana, kućni…) ima jedan zajednički nazivnik – kuća.
U protekle dvije godine naš dom je više nego ikada ranije postao centrom našeg univerzuma – predstavljao je zaštitu od opasnih vanjskih uticaja, i utjehu u trenucima malodušnosti. Ta utjeha je dolazila u mnogim formama, ali najčešće u hrani i utopljavanju doma (u potonje ćemo uvrstititi male i velike poteze koje imaju za cilj uljepšavanje doma).
Na sam pomen kreiranja topline u domu, na pamet padaju ladanjski, romantični prizori poput cvjetnog dezena, čipke, rustičnih komada namještaja, gingham stoljnjaka… koje tako volimo gledati, ali ih rijetko stvaramo kod kuće, možda zato što ne odgovaraju našim sivim stanovima u zgradama koje podsjećaju na kutije od šibica. Međutim, kada je u pitanju estetika, dovoljno je unijeti i par detalja, odnosno, nije uvijek nužno renovirati prostor kako bi mu se dao posve novi izgled.
Počeci estetike Cottagecore bilježi Tumblr još 2018. godine, ali masovnu popularnost doživljava u drugoj polovini 2020. godine, upravo zbog društvene izolacije. Društvene mreže su prekrili pastoralni prizori – koliba s vrtom okružena prirodom, rustikalna unutrašnjost doma sa uvijek toplim jelom i korpom voća na stolu, ženstvena odjeća poput šlingane haljine, pletivo u rukama… i mnogi drugi detalji i aspekti sporijeg, ugodnijeg življenja oslobođenog konzumerskih briga. Dijametralna suprotnost našoj brzoj digitalnoj realnosti u kojoj se ponašamo kao dobro isprogramirani roboti.
Postoji statistika da je do danas više od 1,6 miliona objava na Instagramu tagovano kao #cottagecore, dok je na TikToku zabilježeno više od 5,8 miliona pregleda srodnih video postova.
Pored mode i uređenja enterijera, jednako značajan aspekt cottagecore estetike je i hrana jer bez mirisnog obroka cijela priča o uživanju gubi svoj smisao. Ovo se lako uklapa u sada već višegodišnji trend prave proslave hrane koji je izrodio veliki broj web stranica, portala i blogova posvećenih hrani, gdje je dovoljno strastveno voljeti hranu da bi je promovisali.
Cottagecore se ponajviše oslanja na estetiku engleskog ladanjskog života (engl. cottage – koliba, kućica) ‘kućice u cvijeću’ poput one u kojoj živi Miss Marple, lik Agathe Christie. Romantika i nostalgija – ključne riječi estetike koja postoji da bi nam uljepšala život, a ne samo da bi bili u trendu.
Ako ste voljni okušati se u vrtlarstvu i poljoprivredi, takav koncept življenja može biti prilično samoodrživ jer, na primjer, proizvodite hranu za vlastite potrebe, barem povrće i neko voće, i uzgajate vrt u kojem potom uživate i opuštate se. Takvo ‘sporo življenje’ (slow living) za razliku od tipičnog života ‘na traci’ i ispred ekrana TV-a, kompjutera i mobitela, omogućuje nam da pogledamo oko sebe, uočimo ljepote prirode i svega drugog što ‘novac ne može kupiti’, što bi trebalo smanjiti uslovljavanje dobrog raspoloženja skupim predmetima ili nekim (pre)ambicioznim postignućima. Dakle, cotaggecore je i svjevrstan otpor kapitalizmu i konzumerizmu kao posljedice.
Cottagecore je kao način življenja pogodan za one koji žive sami jer u život unosi svojevrsnu slojevitost… kroz izgled prostora koji nas okružuje i tople pastelne boje i meke teksture bez kojih ovaj stil ne može, ali i kroz nove ali ugodne obaveze poput sadnje cvijeća, povrća i voća (ako živite u kući), uređenja doma, kuhanja. Istovremeno, cottagecore kao koncept jednostavnog življenja poziva na zajedništvo tj. dijeljenje lijepih trenutaka sa članovima porodice, susjedima, rođacima ili prijateljima, kod kuće, uz miris kruha ili pite od jabuka koje ste netom sami ispekli, i kafu koju ste sami skuhali, radije nego u kafeu ili restoranu.
Cottagecore filozofija življenja ne ostavlja prostor za dosadu jer potiče na pronalaženje hobija poput pletenja, heklanja, veza, šivenja, vrtlarenja i mnogih drugih aktivnosti za koje nismo ni vjerovali da imamo talenta. A ako i nemamo, sve se može naučiti.
Ako ste se zadesili u zeničkom naselju Bilino polje (poznatom i po gradskom stadionu), mogli ste primijetiti jedan izolovani dimnjak koji nije dio nekadašnje Željezare, kao što bi se dalo naslutiti na prvi pomen. U pitanju je dio graditeljskog kompleksa ‘Papirna’, otvoren davnog 25. maja 1889. godine.
Kompleks je najpoznatiji po tvornici papira koju je podigao austrijski proizvođač Eduard Musil Von Mollenbruck, po kojoj je i nastao navedeni toponim. Zgrada se sastojala od fabričkog kompleksa, uz ekonomsko dvorište i dimnjak. Izgradnja ovakve cjeline predstavljala je u to vrijeme snažnu inicijativu za daljnu industrijalizaciju i transformaciju Zenice, kao i povezivanje naselja Bilino polje sa ostalim gradskim naseljima.
Po tadašnjem koncesionom ugovoru, vlasnik je dobio prava da tvornica papira može isporučivati sve vrste papira za Državnu upravu po unaprijed utvrđenim cijenama. Celuloza kao sirovina se nabavljala iz zapadnog dijela države, Drvara, ali je indikativno da se krajnji proizvod prodavao daleko skuplje.
Međutim, po isteku ugovora koji je trajao 25 godina, vlasnik tvornice nije dobio povoljniji status na tržištu, te odlučuje da firmu preseli u rodnu Austriju. Opremu je spakovao i transportovao nazad u matičnu zemlju, a zgradu i zemljište prodao trgovačkom društvu iz Sarajeva, koje prodaje objekat Rudarskoj upravi BiH, da bi na koncu ‘Papirna’ bila ustupljena Rudniku uglja Zenica.
Ova cjelina danas sadrži i rukometni teren, sportsku salu, stambene jedinice i poslovne prostore, ali ono što ističe ovo zdanje je već spomenuti dimnjak. Građen je od pune opeke i visinom od 36 metara dominira ovim dijelom naselja.
Značaj ove legendarne fabrike nije samo u odluci da se proglasi nacionalnim spomenikom BiH, nego i činjenica da je ovo prvi i jedini industrijski objekat u BiH pod zaštitom države.
Ovo je dio razloga da se konačno i što prije pristupi popravkama i konzervatorskim radovima; zgrada nagrižena zubom vremena i nebrigom dodatno je oštećena prilikom potresa 2012. godine, kada je naročito stradao dimnjak čija je stabilnost upitna, a nakon požara u proljeće 2021. godine oštećen je i krov zgrade.
Ostaje nada da projekat revitalizacije ‘Papirne’, koji uključuje i neke nove sadržaje, neće ostati zaboravljen u moru nerealizovanih rješenja zaštite dragocjenih objekata u BiH.
Proces istraživanja sastavni je dio procesa dizajna. Tako se prilikom odabira Boje godine 2022. kreativni tim kompanije Dulux, proizvođača boja za enterijere, oslonio na panel međunarodnih stručnjaka za dizajn u nastojanju da bolje razumije raspoloženje vremena u kojem živimo i nove trendove koji će uticati naš način života.
‘Sadašnji trenutak’ se ne može posmatrati bez da se uzme u obzir sveukupan kontekst vanredne situacije i krize u kojoj se nalazi cijeli svijet posljednjih 18 mjeseci. Kao što to obično biva, kriza ima i svoju drugu stranu koja nas je potakla da razmotrimo šta je to što nam je zaista važno, proces koji je vratio tračak optimizma u naše živote.
U Duluxu tvrde da je digitalna debata o novim-starim prioritetima rezultirala sljedećim ključnim temama:
Rastuća uloga doma u životu ljudi
Značaj prirode u životu čovjeka
Kako nam umjetnost može donijeti utjehu i inspiraciju
Koliko je važno prihvatiti nove ideje za svjetliju budućnost
Kao zajednički nazivnik debata pojavljuje se optimizam, bolje sutra, dašak svježeg zraka… otjelovljeno u vedrom nebu (eng. bright sky). Tako je nastala Boja godine 2022.
Bright skies (vedro nebo) je Boja godine 2022. brenda Dulux
Stručnjaci Duluxa tvrde da je Bright Skies (vedro nebo) ‘svijetla, prozračna i optimistična plava koja je dobra za dušu’, te da obećava i najavljuje ‘otvaranje i oživljavanje vašeg doma’. U skladu s tim su kreirane i četiri palete boja koje se lako koriste, tako da možete osvježiti svoje prostore različitim kombinacijama boja.
U dnevnom boravku ovu boju upotrijebite na mjestu koje zahtijeva više svjetla, kao i u udubljenjima/nišama.
Dizajneri enterijera sugeriraju da cijelu spavaću sobu jednostavno obojite u Vedro plavu, uključujući drvo i vrata. Tvrde da ćete zaspati i buditi se s osmijehom na licu. Ako pak za takav smion potez nemate hrabrosti, ovu boju kombinirajte sa jednom od neutralnih boja poput bež ili toplim tonovima smeđe.
Boja vedrog neba će vizuelno znatno proširiti uzak hodnik ali i druge male prostorije, dok će vaš kućni ured postati stimulirajuće mjesto za rad ako gornju trećinu zida obojite ovom bojom. Tako će, kad god se umorite ili vam ponestane koncentracije, jedan pogled prema gore vratiti motivaciju i osvježiti vas.
Oni hrabriji mogu upotrijebiti ovu optimističnu boju i na tzv. petom zidu, ili plafonu. Prostorija će odmah dobiti veliku dozu svježine, čak i ako se radi o manjem prostoru i niskom plafonu.
Kada pomislimo na broj novih trendova u oblasti dizajna enterijera koji donese svaka nova godina, nameće se pitanje čemu bjesomučno unositi promjene kada se sve ionako mijenja velikom brzinom. Zašto uopšte držati korak sa trendovima? Međutim, treba uzeti u obzir sljedeće činjenice – da se većina trendova zadrži nekoliko godina, da se trendovi vraćaju ciklično svakih 20-ak godina i to u više navrata (samo u novom ruhu), i najvažnije od svega, da biramo samo ono što nam se dopada jer ne želimo robovati modi.
Nova vremena su upravo zahvaljujući ovim novinama donijela mogućnost izbora. Pedesetih godina prošlog stoljeća, svi domovi su izgledali identično. Sedamdesetih i osamdesetih takođe. Danas je situacija nešto drugačija… iako ne postoji jedan određeni uniformisani, fiksirani stil koji je obilježio npr. 20 godine 21. stoljeća, svaka godina novog vremena iznjedrila je mnoštvo manjih trendova koji su nam omogućili da se samodefinišemo i uspostavimo vlastiti (manje ili više) eklektični stil. Drugim riječima, imamo mogućnost izbora i prilagodbe postojećih trendova vlastitim htijenjima, potrebama i ukusu.
Kao i protekle, i ova godina donosi nekoliko važnih trendova koji vas mogu inspirisati za stvaranje vlastitog stila i dizajnerskog pečata.
Jedan od trendova koji se održava zadnjih par godina su – organske forme. Pritom ne mislimo na organsko porijeklo materijala. U svijetu dizajna enterijera, arhitekture i umjetnosti izraz ‘organski oblici’ odnosi se krive, meke, prirodne forme koje nisu nastale kao posljedica pravila (kao što je slučaj sa geometrijskim). Takvi oblici su nepravilni, nepredvidivi i čini se kao da teku. Organske forme je proslavio međunarodni pokret Art Nouveau s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji će i postati prepoznatljiv po formama iz prirode poput bilja, drveća i cvijeća, odnosno, krivim linijama u arhitekturi i umjetnosti.
Interesantna je činjenica da neki dizajneri i arhitekti temelje svoje koncepte isključivo na organskim formama, neovisno šta je u trendu – prave linije i strogi geometrijski oblici ili drugo. Tragajući za poklonicima organske forme, put nas vodi u Barcelonu, stjecište organskih oblika, ponajviše zahvaljujući legendarnom arhitekti iz 19. stoljeća, Antoniju Gaudiju.
Većina Gaudijevih djela se temelje na organskim formama i očituju nalaženje inspiracije u prirodi.
Casa Battlo
Njegova brojna djela organskih oblika krase Barcelonu više od jednog stoljeća, te je objašnjivo da je sredina izvršila uticaj na tamošnje dizajnere i arhitekte. Jedna od njih je Patricia Bustos koja je prije 15 godina napustila svijet modnog dizajna kako bi kreirala jedinstvene enterijere.
Patricia Bustos zagovara primjenu krivih linija u enterijerima
Svi njeni radovi očituju strast prema organskim oblicima, krivim linijama i – ružičastoj paleti boja. Ona poziva na razmišljanje izvan okvira i bez straha, te smatra da sve što kreiramo, pa tako i enterijeri, trebaju očitovati našu osobnost.
Put do smjelosti nije lagan, tvrdi Patricia
Neki od svjetski poznatih proizvođača namještaja poput italijanskog Natuzzija i britanskog brenda Dwell, također su u svoje nove kolekcije uvrstili modele mekših linija.
Dvosjed britanskog brenda Dwell mekanih oblika i boje podržava cvjetni dizajn, ali se dobro kombinuje sa strožijim geometrijskim oblicimaDvosjed Wave iz nove kolekcije italijanskog proizvođača namještaja Natuzzi
Cilj savremenog dizajna enterijera je – komfor što je dovelo do kreiranja koncepata koji ostavljaju dojam mira, prirodnosti i opuštenosti. To se može postići na više načina, ali je ‘kratica’ ili barem lakši put upravo ‘organski put’.
‘Nesavršenosti’ organskih oblika i tekstura (poput neobrađenog drveta i vune) doprinose osjećaju opuštenosti i udobnosti, što je naročito dobrodošlo u vremenima pandemije koja smo uglavnom proveli kod kuće.
Drvo kao primarni organski materijal odlično se slaže sa drugim prirodnim materijalima poput jute
Pored organskih oblika, naš dom vapi i za drugim organskim… poput bilja i prirodnih materijala kako bi se što više okružili prirodom.
Da bi testirali organski koncept kod kuće, nije neophodno mijenjati postojeći – za početak je dovoljno unijeti komad namještaja mekih linija (koji se inače izvrsno kombiniraju sa pravim linijama i strogim geometrijskim oblicima), rustični tepih od vune, stolicu ili stolić od neobrađenog drveta i mnogo bilja. Velika promjena za tako mali potez.
Svijet nije stao zbog pandemije, kako to mnogi vole reći. Samo je izazvan u ring, modar, s ogromnim oteklinama i pomalo dezorijentiran od pokojeg uppercut-a, ali ne i nokautiran. Svijet je ostao na nogama zahvaljujući žilavom biću zvanom čovjek i nepresušnoj ljudskoj energiji. Nosioci dijela te energije su umjetnici, dizajneri i stvaraoci koji ne prestaju stvarati i graditi i u kriznim vremenima.
Jedna od njih je naša modna dizajnerica Aida Korman čija kreativna energija nije stala u teškoj godini obilježenoj pandemijom, pa je stvorila novi koncept simboličnog naziva ‘reborn’ (engl. ponovo rođen).
Living: Šta stoji iza koncepta ReBorn i iz kojeg pravca je ovog puta stigla inspiracija?
Aida: ReBorn koncept je plod mog dugogodišnjeg istraživanja visoke i ulične mode, njihova interakcija i finalna kombinacija, koja predstavlja spoj svakidašnjeg i nosivog koncepta modne marke, ali sa elementima ručnog rada i unikatnosti, koji crpe inspiraciju iz bosanskohercegovačke tradicije i kulture.
Koncept reBorn su limited edition kolekcije streetweara ili streetcouture-a, gdje su odjevni predmeti za svaki dan izrađeni u ograničenim količinama za tržišnu nišu.
Dosada smo realizovali muške i ženske t-shirts, neke od njih su ručno bojene u više različitih tehnika, kao npr. tie-dye, potom smo dodavali štampu i vez. ReBorn osim majica predstavlja i dukserice, sa ili bez kapuljače, polo majice, haljine, ogrtače, muške i ženske tašne, ‘bubrege’, muške bermude, cekere, sportske vrećice i nakit, a svi su označeni logom reBorn, koji predstavlja pticu. Nedavno je završena i prva trenerka reBorn, koju ćemo uskoro s ponosom predstaviti. U principu, bilo koji od odjevnih predmeta može se naručiti i potrebno vrijeme za izradu je do tri sedmice.
Ptica je motiv koji se učestalo ponavlja kroz kulturno naslijeđe u Bosni i Hercegovini na peškirima, ćilimima i drugim elementima naše tradicije. Kao motiv, ptica je prisutna u svim drevnim kulturama svijeta. Ptica je jedan od najarhaičnijih simbola, koji predstavlja duhovno stanje čovjeka, zanesenost, uzvišenost, spoj neba i zemlje. Simbol je transcendencije i stvaranja. U reBorn konceptu aplicirali smo pticu na sve odjevne predmete i asesoare kao vez ili štampu.
Living: Koga vidiš kao korisnike/promotore ovog koncepta, drugim riječima, ko će nositi reBorn kolekciju?
Aida: Budući da je riječ o uličnim klasicima tj. modi za svaki dan, svi oni koji vole udobnu sportsku i ležernu garderobu mogu se prepoznati u konceptu reBorn. Majice se uvijek odlično kombinuju i sa poslovnim odijelima u tzv. smart casual stilu. Moguće je kombinovati reBorn klasike sa farmerkama, trenerkama, suknjama od tila, odjevnim komadima visoke mode itd. Sve je do mašte i umijeća onog koji ih nosi i prezentira. Mogu dobro stajati i odraslima, i omladini, i djeci jer se ptica reBorn odlično uklapa uz sve. ReBorn je koncept koji već godinama želim da napravim i konačno radim na tome. Jer moda je izraz slobodnog izbora, te je stoga izraz demokratije. Reborn je demokratska moda dostupna svima, unisex, bez starosnih restrikcija, po povoljnim cijenama prihvatljivim za sve, ali zadržavajući aspekt ekskluzivnosti karakterističan za visoku modu.
Living: Na čemu još radiš pored ovog projekta?
Aida: Bavim se organizacijom Lucky Marketa koji još od 2010. godine okuplja pored kreativaca i sve one koji imaju domaći proizvod, te radimo na promociji Made in BiH pokušavajući uz veliki trud i napor brendirati sve ono što je domaće. Trenutno spremamo Lucky Festival of Creativity, koji će se održati u julu na Trgu Djece Sarajeva. Otvoren je poziv za učešće za sve umjetnike i kreativce. Želimo pružiti priliku mladim, studentima da predstave sebe i svoje radove. Na Lucky Festivalu kreativnosti od 18. do 25. jula predstavit ćemo javnosti i koncept reBorn, gdje će se moći kupiti majice po simboličnim cijenama.
Na dnevnoj osnovi će se održavati radionice i aktivnosti koje će pružiti priliku da se nauče nove vještine, da posjetioci istraže svoj kreativni potencijal. Praktično, na Lucky Festivalu kreativnosti posjetioci postaju učesnici! Svaka osoba koja dođe može predložiti predavanje ili aktivnosti. Ideja je uključiti se, nadahnuti i pokazati ko ste.
Living: Kakvo je tvoje iskustvo rada u vrijeme pandemije?
Aida: Prošlu godinu je obilježio veliki pad ekonomije, koji se nastavio i ove godine. Veliki je izazov ponuditi nešto novo i napraviti rebranding, te nastaviti raditi pod novim okolnostima. U ovoj situaciji umjetnici treba da podržavaju umjetnike, te sam zbog toga otvorila saradnju kroz koncept reBorn sa mladim fotografima Zlatom Hodžić, Belmom Leka, koje su napravile ove fantastične fotografije. Koncept reBorn će nastaviti saradnju s umjetnicima, te uskoro otvaramo poziv za izradu t-shirt reBorn. Planiramo raditi i u drugim poljima, gdje bismo pokušali okupiti što veći broj umjetnika, stvarajući jedan art hub, koji će im pomoći da steknu određeno iskustvo, dati prepoznatljivost i pružiti mogućnost da se ostvare u svojoj struci. Sve ono što smo mi činili sa velikim naporima, krčeći put i praveći pionirske korake u BiH, njima je već sad daleko lakše. Ostaje da šire pozitivnu priču i nastave raditi na tome da se umjetnost i kultura vrate na zasluženo mjesto u BiH.
Iako udaljene hiljadama kilometara, historijom i kulturološkim razlikama, Japan i Skandinavija se ipak susreću u jednoj tački a to je dizajn enterijera. Trendsetteri ove grane dizajna skovali su i zgodno ime novoj fuziji stilova – japandi (japan + scandi).
Zajednički nazivnik estetike ova dva stila sadrži minimalizam, jednostavnost, prirodne elemente, udobnost, smirenost.
Japandi dizajn omogućuje susret japanskog rustikalnog minimalizma i skandinavske funkcionalnosti i udobnosti. Dominiraju prirodni materijali, čiste linije i boje prirode. Ovaj stil znalci smatraju savršenom mješavinom funkcije i forme.
Samo oni skloni eleganciji minimalizma će prepoznati da je oskudnost ovog stila zapravo namjerna, potvrđujući po ko zna koji put da je manje zapravo više.
Duhovni koncepti ‘zemlje izlazećeg sunca’
Ono što japanski stil donosi u ovaj ‘brak’ je zen filozofija i wabi-sabi koncept koji naglašava ljepotu nesavršenosti – upravo ono što je potrebno da utopli hladni skandinavski stil.
Jednostavnost, minimalizam, funkcionalnost i poštivanje tradicije predstavljaju glavne principe japanske arhitekture i dizajna enterijera.
Minimalizam japanskog stila je upravo ono što proizvodi dojam mira, sklada, spokoja, prostora i tišine. Japanci drže do osjećaja mira i spokoja čiji je glavni izvor priroda. Iz tog razloga, stanovnici zemlje izlazećeg sunca na sve načine održavaju vezu s prirodom, pa čak i u vlastitom domu što se očituje u izboru prirodnih materijala upotrijebljenih u izvornom, sirovom obliku, jedinstvene palete boja i ukrasnog bilja.
Jedno od glavnih obilježja japanskih enterijera su shoji klizna vrata od drveta i papirnih ili staklenih panoa slika gore), koja dodatno doprinose dojmu lakoće i prozračnosti jer diskretno ograničavaju i segmentiraju prostor, dopuštajući difuziju svjetla u prostoru. Shoji koncept se naročito veže za tradicionalni dizajn enterijera u Japanu.
U osnovnoj paleti boja mogu se naći smeđa koja predstavlja drveće, siva i bijela koje predstavljaju kamenje i zelena koja podsjeća na bilje i krošnje drveća. Sva bit elemenata japanskog dizajna sadržana je u nastojanju oponašanja prirode.
Posebna pažnja se poklanja izvorima prirodne svjetlosti jer upravo svjetlost daje osjećaj prostora i mira. To se najčešće postiže velikim svjetlosnim otvorima sa pogledom na prirodu, čime se održava Japancima toliko bitan kontakt s prirodom.
Spokoju doprinose čiste linije koje daju osjećaj preglednosti i reda, kao i priroda u domu što je karakteristika i modernih japanskih enterijera.
Savremena japanska arhitektura i dizajn enterijera se temelje na istim principima kao i tradicionalni, jedina veća promjena su materijali koji se koriste u gradnji i dizajnu. Na primjer, shoji vrata i paneli se i dalje koriste, ali se sada izrađuju od drveta i stakla (za razliku od papira) kako bi se osigurala bolja zvučna izolacija.
Topla skandinavska hladnoća
Ovaj stil koji već godinama ostaje u trendu (i na putu je da se jednog dana označi kao klasik) dokazao je kako minimalizam i svijetle boje (ipak) mogu biti izvrsna osnova za udobnost. Skandinavski stil karakterizira mješavina svijetlih, neutralnih nijansi, prirodnih drvo, pastelni akcenti, a sve utopljeno mekim teksturama. Iz zapećka je izvučen i u centar pažnje doveden retro namještaj (pedesete godine 20. stoljeća) sa prepoznatljivim niskim foteljama, ovog puta u svijetlim bojama, i jednako prepoznatljive komode/konzole. Upravo je scandi stil pokazao koliko bijela boja ima nijansi, što je dodatno naglašeno dodavanjem slojeva različitih tekstura i akcentima.
Scandi stil je na određeni način otvorio novu eru proslave životne filozofije udobnosti koja također dolazi iz ove hladne regije: riječ je o konceptu udobnog, opuštenog življenja nazvanog hygge (h(j)uːɡə) što na danskom označava udobnost i zajedništvo. Dakle, sve je podređeno opuštenom i udobnom življenju s naglaskom na male stvari ‘koje život znači’ poput ispijanja šoljice kafe ili čaja uz knjigu ili u dobrom društvu pored vatre u kaminu, u udobnoj lounge odjeći i toplim čarapama… sve u cilju da se dobro osjećate u vlastitoj koži.
Svijetlo drvo i zagasite nijanse bijele i sive, sa pokojim akcentom poput malog tepiha sa orijentalnom šarom i asesoarima poput skandinavskih svijećnjaka, okosnica su scandi stila.
Međutim, uprkos globalnoj popularnosti, scandi stilu zamjerane su hladnoća i ‘sterilnost’, anročito zato što se u mnogim kulturama svijetle boje ne povezuju sa toplinom i udobnošću, naročito ako dominiraju u mjeri u kojoj su prisutne u ovom stilu. Tako je stvoren scandi – boho stil koji je nastojao u određenoj mjeri izbalansirati sterilnost scandi stila toplim bojama, šarama i teksturama koje su na posve drugom kraju temperaturnog kontinuuma. Često je za takav balans bio dovoljan orijentalni tepih i par sličnih jastuka, i komad namještaja ili luster izrađen od ratana.
Eksperiment je uspio, a scandi stil će se pokazati dragocjenim sastojkom, ako ne temeljem, svih budućih minimalističkih fuzija i hibrida, a jedan od najrecentnijih je japandi.
Japandi – topli funkcionalni minimalizam u skladu s prirodom
Japandi stil čini susret svih karakteristika elegantnog japanskog i rustičnog skandinavskog stila, sa zajedničkim nazivnikom koji čine minimalizam, elegancija, održivost, funkcionalnost i udobnost. Dominacija prirodnih materijala i boja, udruženi sa jednostavnim dizajnom, čine ga izvrsnim zelenim dekor stilom. Obzirom na to da je sve više pobornika ekologije i ekološke estetike, popularnost ovog stila utoliko ne predstavlja iznenađenje.
Interesantno je posmatrati kako ovaj partnerski odnos zapravo funkcioniše: nordijski dizajn daruje novu dimenziju i raznolikost suviše ‘uglađenom’, strogo geometrijskom i pomalo asketskom japanskom stilu, dok zauzvrat japanski stil daruje toplije boje prirode hladnjikavoj skandinavskoj paleti bijelih i sivih nijansi. Kao kod japanskog stila, namještaj od kvalitetnog drveta (po mogućnosti ručne izrade) je imperativ, ali su lkao rezultat scandi uticaja linije nešto oblije i mekše nego kod autentičnog japanskog stila – što je, opet, u skladu sa sadašnjim trendom namještaja organskih linija.
Kao i drugi održivi pravci i stilovi, japandi dizajn se temelji na zanatskoj izradi, i nije namijenjen čestom mijenjaju i škartiranju poput drugih fast trendova. Komadi ručno rađeni od kvalitetnog drveta izdržat će test vremena, baš kao i ovaj stil.
Ako želite probati sitnim koracima bez da se upuštate u velike projekte, u prostor uvedite detalje poput zagasitih svijetlih boja s primjesama blijedo zelene boje, te biljkama i zelenilom (svedenog izgleda poput bambusa) kako biste kreirali dojam života na otvorenom. Stvorite mješavinu tamnih nijansi i svijetlog drveta, sa svedenim jednobojnim akcentima, a dodajte i sloj toplih, mekanih tekstura za toplu atmosferu.
Iako oba stila podržavaju funkciju, bitno je zadržati zen – osjećaj smirenosti i sklada. Utoliko je neophodno stvoriti i održati red u prostoru što je moguće pažljivim planiranjem spremnika poput kutija i košara (pored namještaja za odlaganje), kao i paravanima u shoji stilu.
Nije teško shvatiti zašto su ova dva stila uparena. Iako dolaze s različitih strana svijeta, oni dijele iste principe: počivaju na minimalizmu (kao protuteža konzumerizmu i gomilanju stvari), naglašavaju važnost stvaranja funkcionalnih prostora koje definiraju komadi/asesoari s težinom i porukom, umjesto gomile dekora bez značenja.
