Stari dobri čupavci sada u inoviranoj, zdravoj verziji još su ukusniji i sočniji od onih tradicionalnih kojih se iz djetinjstva svi rado sjećamo.
Biskvit koji se inače radi od pšeničnog brašna, pripremit ćemo sa jednom od najzdravijih bezglutenskih žitarica, a to je proso. Proso je idealna osnova za zdravi i ukusni biskvit jer je blago slatkastog okusa i orašaste teksture. Nutritivno je jako bogat pa se preporučuje što više koristiti u ishrani osoba svih životnih doba. Posebno ističem da je proso zaslužan za zaštitu gustoće kostiju i zubi pa je dovoljan razlog da ga uvrstite u vaše jelovnike.
Proso je namirnica izvrsna za pripremu peciva, biskvita za kolače i kruh. Sitnog je zrna i može se mljeti u sjeckalici pa koristiti kao brašno. Ipak, volim njegovu prirodnu sitno bobičastu teksturu pa ga koristim u prirodnom obliku.
RECEPT
Sastojci
1 šolja prosa
1 dcl maslinovog ulja
3 jaja
5 kašika meda
1 prašak za pecivo
1 kašika gustina
Postupak
Proso oprati u cjediljki i skuhati u vodi. Kada se ohladi, procijediti i u to dodati ostale sastojke. Sve dobro umutiti i istresti u pleh obložen papirom za pečenje. Peći na temperaturi od 200 stepeni cca. 15 minuta. Prije nego izvadite iz rerne, provjerite nožem da li je tijesto dobro pečeno (na nožu ne smije ostati tragova tijesta).
Ohlađen biskvit rezati na kocke i potopiti u rastopljenu crnu čokoladu (min.72% kakao) i 6 kašika mlijeka, te uvaljati u kokos.
Servirati ohlađeno uz popodnevnu kafu ili biljni čaj.
Svijet nije stao zbog pandemije, kako to mnogi vole reći. Samo je izazvan u ring, modar, s ogromnim oteklinama i pomalo dezorijentiran od pokojeg uppercut-a, ali ne i nokautiran. Svijet je ostao na nogama zahvaljujući žilavom biću zvanom čovjek i nepresušnoj ljudskoj energiji. Nosioci dijela te energije su umjetnici, dizajneri i stvaraoci koji ne prestaju stvarati i graditi i u kriznim vremenima.
Jedna od njih je naša modna dizajnerica Aida Korman čija kreativna energija nije stala u teškoj godini obilježenoj pandemijom, pa je stvorila novi koncept simboličnog naziva ‘reborn’ (engl. ponovo rođen).
Living: Šta stoji iza koncepta ReBorn i iz kojeg pravca je ovog puta stigla inspiracija?
Aida: ReBorn koncept je plod mog dugogodišnjeg istraživanja visoke i ulične mode, njihova interakcija i finalna kombinacija, koja predstavlja spoj svakidašnjeg i nosivog koncepta modne marke, ali sa elementima ručnog rada i unikatnosti, koji crpe inspiraciju iz bosanskohercegovačke tradicije i kulture.
Koncept reBorn su limited edition kolekcije streetweara ili streetcouture-a, gdje su odjevni predmeti za svaki dan izrađeni u ograničenim količinama za tržišnu nišu.
Dosada smo realizovali muške i ženske t-shirts, neke od njih su ručno bojene u više različitih tehnika, kao npr. tie-dye, potom smo dodavali štampu i vez. ReBorn osim majica predstavlja i dukserice, sa ili bez kapuljače, polo majice, haljine, ogrtače, muške i ženske tašne, ‘bubrege’, muške bermude, cekere, sportske vrećice i nakit, a svi su označeni logom reBorn, koji predstavlja pticu. Nedavno je završena i prva trenerka reBorn, koju ćemo uskoro s ponosom predstaviti. U principu, bilo koji od odjevnih predmeta može se naručiti i potrebno vrijeme za izradu je do tri sedmice.
Ptica je motiv koji se učestalo ponavlja kroz kulturno naslijeđe u Bosni i Hercegovini na peškirima, ćilimima i drugim elementima naše tradicije. Kao motiv, ptica je prisutna u svim drevnim kulturama svijeta. Ptica je jedan od najarhaičnijih simbola, koji predstavlja duhovno stanje čovjeka, zanesenost, uzvišenost, spoj neba i zemlje. Simbol je transcendencije i stvaranja. U reBorn konceptu aplicirali smo pticu na sve odjevne predmete i asesoare kao vez ili štampu.
Living: Koga vidiš kao korisnike/promotore ovog koncepta, drugim riječima, ko će nositi reBorn kolekciju?
Aida: Budući da je riječ o uličnim klasicima tj. modi za svaki dan, svi oni koji vole udobnu sportsku i ležernu garderobu mogu se prepoznati u konceptu reBorn. Majice se uvijek odlično kombinuju i sa poslovnim odijelima u tzv. smart casual stilu. Moguće je kombinovati reBorn klasike sa farmerkama, trenerkama, suknjama od tila, odjevnim komadima visoke mode itd. Sve je do mašte i umijeća onog koji ih nosi i prezentira. Mogu dobro stajati i odraslima, i omladini, i djeci jer se ptica reBorn odlično uklapa uz sve. ReBorn je koncept koji već godinama želim da napravim i konačno radim na tome. Jer moda je izraz slobodnog izbora, te je stoga izraz demokratije. Reborn je demokratska moda dostupna svima, unisex, bez starosnih restrikcija, po povoljnim cijenama prihvatljivim za sve, ali zadržavajući aspekt ekskluzivnosti karakterističan za visoku modu.
Living: Na čemu još radiš pored ovog projekta?
Aida: Bavim se organizacijom Lucky Marketa koji još od 2010. godine okuplja pored kreativaca i sve one koji imaju domaći proizvod, te radimo na promociji Made in BiH pokušavajući uz veliki trud i napor brendirati sve ono što je domaće. Trenutno spremamo Lucky Festival of Creativity, koji će se održati u julu na Trgu Djece Sarajeva. Otvoren je poziv za učešće za sve umjetnike i kreativce. Želimo pružiti priliku mladim, studentima da predstave sebe i svoje radove. Na Lucky Festivalu kreativnosti od 18. do 25. jula predstavit ćemo javnosti i koncept reBorn, gdje će se moći kupiti majice po simboličnim cijenama.
Na dnevnoj osnovi će se održavati radionice i aktivnosti koje će pružiti priliku da se nauče nove vještine, da posjetioci istraže svoj kreativni potencijal. Praktično, na Lucky Festivalu kreativnosti posjetioci postaju učesnici! Svaka osoba koja dođe može predložiti predavanje ili aktivnosti. Ideja je uključiti se, nadahnuti i pokazati ko ste.
Living: Kakvo je tvoje iskustvo rada u vrijeme pandemije?
Aida: Prošlu godinu je obilježio veliki pad ekonomije, koji se nastavio i ove godine. Veliki je izazov ponuditi nešto novo i napraviti rebranding, te nastaviti raditi pod novim okolnostima. U ovoj situaciji umjetnici treba da podržavaju umjetnike, te sam zbog toga otvorila saradnju kroz koncept reBorn sa mladim fotografima Zlatom Hodžić, Belmom Leka, koje su napravile ove fantastične fotografije. Koncept reBorn će nastaviti saradnju s umjetnicima, te uskoro otvaramo poziv za izradu t-shirt reBorn. Planiramo raditi i u drugim poljima, gdje bismo pokušali okupiti što veći broj umjetnika, stvarajući jedan art hub, koji će im pomoći da steknu određeno iskustvo, dati prepoznatljivost i pružiti mogućnost da se ostvare u svojoj struci. Sve ono što smo mi činili sa velikim naporima, krčeći put i praveći pionirske korake u BiH, njima je već sad daleko lakše. Ostaje da šire pozitivnu priču i nastave raditi na tome da se umjetnost i kultura vrate na zasluženo mjesto u BiH.
Budite dobri prema sebi – iskoristite mali dio svog slobodnog vremena večeras da pripremite doručak za sutra.
Za doručak u tegli potrebno vam je svega pet minuta vremena, a sutra kada se probudite, bićete zadovoljni i zahvalni sebi što ste ga pripremili dan ranije.
RECEPT
Sastojci
2 dcl mlijeka (bademovo, kokosovo ili kravlje)
1 banana
2 kašike chia sjemenki
šaka nara i malina ili drugog voća po vlastitoj želji
Postupak
U blender stavite slijedeće sastojke: mlijeko, med, bananu i chia sjemenke. Sve skupa izblendajte, istresite u staklenu teglu i stavite u frižider preko noći. Ujutro izvadite deset minuta prije posluživanja i na vrh površine poredajte maline i nar (ili neko drugo voće).
‘Ja sam običan čovjek koji pokušava da ostavi nešto dobro na ovom svijetu’, predstavio nam se Bartolomej Stanković, bosanskohercegovački pijanist i vanredni profesor na Katedri za klavir Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Naš višestruko nagrađivani umjetnik ne krije šta za njega predstavlja muzika.
– Muzika je u mom životu snažan pokretač, omogućava mi da pronađem smisao života i da svojom kreacijom dam jedan skroman doprinos današnjem vremenu, čovječanstvu. Rachmaninoff je jednom rekao da je muzika dovoljna za život, ali da život nije dovoljan za muziku. I to je tačno, u jednom životu se ne može postići sve što čovjek zamisli, ali uvijek se trudim da uradim najviše što mogu. U zadnjih pet-šest godina posebno se bavim stvaralaštvom domaće umjetnosti i promocijom domaćeg stvaralaštva, ne samo u BiH, nego i u čitavom svijetu, objašnjava mladi umjetnik.
Stanković je 2011. godine magistrirao klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. em. Pavice Gvozdić. Godinu kasnije završava postdiplomski studij na akademiji Steinway Academy u Veroni u klasi pijaniste Federica Gianella. Usavršavao se na seminarima eminentnih klavirskih pedagoga kao što su Andrej Pisarev, Grigory Gruzman, Naum Grubert, Peter Eicher, Jan Jiracek von Armin, Arsen Čarkić, Jelena Pavić, Gregor Vidović i Andrea Dindo. Dobitnik je brojnih nagrada na državnim i internacionalnim takmičenjima, kao i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za projekt ‘KLAVIR – kroz historiju i građu’ koji je kao koncertna prezentacija predstavljen u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Na 27. muzičkom biennalu u Zagrebu 2013. godine predstavljao je Bosnu i Hercegovinu. Sarađivao je sa Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Sarajevskom filharmonijom, Kamernim simfonijskim orkestrom Zenica i održao preko 60 solističkih koncerata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Italiji i Austriji.
Trenutno predaje tri predmeta na Muzičkoj akademiji. Interesovalo nas je da li uspijeva prenijeti ljubav i strast prema muzici i na svoje studente.
– Da li uspijevam to treba pitati moje studente, a da li pokušavam, to je sigurno. Trudim se da im na predavanjima približim sve ljude koji su utjecali na razvoj klavirske muzike. Klavir je relativno mlad instrument, postoji samo 300 godina, ali je u tih 300 godina toliko napisano… toliko da bi moglo popuniti čitavu sarajevsku Vijećnicu, možda i više. Što se tiče radosti, ističem je kroz poučavanje predmeta Istorija i teorija pijanizma, Metodike klavira kao i sam predmet Klavir gdje studente upoznajem i sa veoma važnim zanimanjem, a to je umijeće prenošenja znanja. Jer, koliko god da je važno znati svirati, toliko je i važno znati učiti mlađe generacije, kako bismo spriječili da klasična umjetnost zamre i ‘pukne lanac’.
Ispričao nam je anegdotu o značaju održavanja i njegovanja muzičke umjetnosti:
– Hrvatski kompozitor Ivo Malec, tokom studija u Beču, jednom prilikom se ljutito zaputio u Musikverein i pitao zašto stalno reklamiraju koncerte koji su svakako puni. Dobio je odgovor od direktora – dovoljno je da jednom pukne lanac u tradiciji dolazaka na koncerte i da višestoljetna tradicija ode u zaborav. Drugim riječima, dovoljno je da jedna generacija izgubi naviku odlazaka na koncerte i uživanja u slušanju muzike i da sve ode u nekom drugom smjeru, čega smo svjedoci protekle dvije godine.
Našeg internacionalno nagrađivanog pijanistu pitali smo da li se smatra čuvarem te niti – tradicije.
– Ne dajem sebi tako važnu ulogu jer, primjerice, u projektu bh. kompozitora, nosioci primarne, najvažnije uloge su kompozitori. Oni su stvorili ta djela, ja sam sukreator na način da oživljavam ta djela. Mnoga od njih nisu svirana dugi niz godina, neka i više desetljeća, primjerice, Sonata Dragoja Đenadera, Sonata Vojina Komadine… ta djela su se sada vratila na scenu. Ili, recimo, zahvaljujući knjizi ‘Muzika za klavir u Bosni i Hercegovini 1945-1992’ prof.dr. Merime Čaušević, došao sam do nota jedne jako zanimljive osobe iz perioda Osmanskog carstva, Zulejde Ide Latas koja je sredinom 19. stoljeća u Sarajevu svirala i komponovala djela za klavir i bila jedna od najznačajnijih kompozitorki vojne muzike u Evropi u to vrijeme. Jedno njeno djelo, March za klavir, je izdato u Londonu 1850-ih godina, i to djelo sam vratio u fokus interesovanja objavljivanjem prošlogodišnjeg albuma Voyage.
Našem umjetniku se nije dopalo pitanje o muzičkim preferencijama ili, kako se kaže u narodu – ‘šta sluša’. Objasnio nam je da ljudi koje se bave muzikom ne vole pitanje šta slušaju ‘jer smo svakodnevno zaokupljeni muzikom koju pripremamo i vježbamo za koncerte te je nakon višesatnog sviranja malo ko raspoložen još nešto slušati’.
Pitanje smo preformulisali u – šta bi nam odsvirao da ga zamolimo.
– Teško pitanje, jer u životu jednog muzičara koji se bavi klasičnom muzikom, teško je odrediti jednu kompoziciju koja će mu biti omiljena cijeli život. Ili jedan kompozitor, jer se osoba razvija, sazrijeva kao ličnost pa nešto što je u mladosti bilo potpuna fascinacija može u kasnijem životnom razdoblju jednostavno prestati to da bude. Ipak, dvije ličnosti koje mene fasciniraju su Franz Liszt i Sergei Rachmaninoff, pijanisti i kompozitori koji su itekako unaprijedili razvoj pijanizma, dakle, razvoj klavirske muzike i tehnike i postavili neke nove granice koje mnogi poslije njih više nisu dokučili. I s kojom lakoćom su ti ljudi stvarali, upravo je nevjerovatno. Liszt je iza sebe ostavio hiljadu djela, pa čak i više; Rachmaninoff nešto manji opus od nekih stotinjak djela, ali sva ta djela su genijalna na poseban način. Međutim, interesantno je da mnoga od tih djela u to vrijeme nisu naišla na odobravanje od strane publike i kritike, što se često dešava i danas. Rachmaninoff je govorio: ‘ja sebi ne bih dao za pravo da nakon jednog slušanja sudim o nečemu’. Tako je i u poeziji i prozi, ne možemo nakon jednog čitanja shvatiti pravu smisao… Prvi dojam ponekad može biti varljiv.
Stanković je tokom 2019. nastavio promociju djela bh. kompozitora na festivalima kao što su Dani Vlade Miloševića u Banjaluci, Mostarsko proljeće u Mostaru, 38. pozorišne igre u Jajcu, Putovanje kroz muziku u Prnjavoru, GuitarUnited u Sarajevu te Dani Vojina Komadine u Istočnom Sarajevu. Nakon koncerta ‘Bartolomejevo putovanje – večer bh. skladatelja’ u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 2019. godine u Zagrebu, u Sarajevu je povodom Svjetskog dana muzike održao dva koncerta na kojima je izveo djela za klavir 24 bosanskohercegovačka kompozitora.
Naš ugodni razgovor bila je prilika da zatražimo mišljenje našeg pijaniste o uticaju klasične muzike na psihu i raspoloženje.
– Klasična muzika itekako utiče na psihu i raspoloženje čovjeka. Brojne su naučne studije iz oblasti medicine i psihologije koje su se bavile tom temom. Prirodna frekvencija štimanja instrumenata 432 Hz koja je napuštena sredinom 20. stoljeća da bi bila podignuta na 440 Hz, ta stara frekvencija na neki način opušta čovjeka i čini da se osjeća lijepo, pogotovo kad je u pitanju muzika iz perioda klasike, romantizma, dakle, muzika koja je zaista kroz ova dva tri stoljeća svoga postojanja, na neki način potvrdila svoju genijalnost. Poređenja radi, jedno Bachovo djelo staro više od 200 godina i dan danas se izvodi. Istovremeno, danas imate muziku koja je stvorena prošle godine i već je zaboravljena. Ili primjera radi, djela iz renesansnog perioda, koja se istina na ovim prostorima ne izvode često, u svijetu još uvijek pronalaze mjesto na koncertnim repertoarima.
Sredinom 2020. godine izdavačka kuća Nota Bene Records (Zagreb) objavila je njegov drugi CD album ‘Voyage’ s djelima odabranih bh. kompozitora. U 2020. godini je također održao koncerte povodom Svjetskog dana muzike u Čapljini (djela za klavir bh. kompozitora i Frederica Chopina), u Vremeplovu Arheološkog parka Ravne 2 u Visokom (djela bh. kompozitora) i u Kino dvorani Sloboda u Lovranu (Hrvatska) u okviru internacionalnog festivala Rijeka EU 2020: Europska prijestolnica kulture (djela bh. kompozitora). Krajem 2020. godine, CD album ‘Voyage’ predstavljen je javnosti na promocijama u Visokom (RTV Visoko), Banjoj Luci (Banski dvor), Istočnom Sarajevu (Dani Vojina Komadine / Muzička akademija UIS) i u Sarajevu (u organizaciji Bosanskog kulturnog centra – BKC Sarajevo).
Povodom Svjetskog dana muzike 2021. godine, izdavačka kuća Nota Bene Records (Zagreb) objavila je i njegov treći album posvećen bosanskohercegovačkom umjetničkom stvaralaštvu – album ‘Resonance’ koji se, kao i prethodna dva albuma može slušati na svim svjetskim digitalnim platformama.
– Povodom Svjetskog dana muzike, koji se obilježava 21. juna, održat ću koncert na Starom gradu Visoki – Bosanska piramida Sunca u Visokom, u ponedjeljak 21. juna 2021. godine s početkom u 19:11 sati. Koncert će obilježiti i svjetska premijera digitalnog izdanja novog albuma Resonance, koji će pod etiketom renomirane izdavačke kuće ‘Nota Bene Records’ biti objavljen na svim digitalnim platformama za slušanje muzike diljem svijeta (iTunes, Spotify, Tidal, Dezeer, Amazonmusic, HDtracks itd.). Album Resonance je sniman u Muzičkom studiju SOBA, inžinjer zvuka je Peđa Hart, a grafički dizajn potpisuje Faruk Garib.
Za poštovaoce muzike premijerno će biti izvedena djela za klavir sa novog albuma Resonance, djela savremenih bh. kompozitora Peđe Harta, Vojislava Ivanovića i mladog Benjamina Ribića, čija kompozicija ‘Confession’ je u junu 2021. godine objavljena u izdanju svjetske izdavačke kuće Universal Edition.
Stilska raznovrsnost, kompozicije nadahnute bosanskim folklorom, kompozicije nastale u 16., 18., 19. i 20. stoljeću, ali i u 2020. godini, predstavljaju bogatstvo bosanskohercegovačkog i svjetskog umjetničkog stvaralaštva koje će Bartolomej Stanković prikazati na koncertu povodom Svjetskog dana muzike na lokalitetu Stari grad Visoki – Bosanska piramida Sunca u Visokom.
Generalni pokrovitelj koncerta je ugledna bosanskohercegovačka kompanija ‘Violeta’. Koncert počinje u 19:11 sati, a simbolika brojeva je još jedna od zanimljivosti koncerta, na kojem će publika imati priliku slušati izvedbe klavirskih djela na klaviru štimovanom na prirodnoj frekvenciji – a1=432 Hz.
Iako je ljeto na pragu, jutra i večeri su još uvijek hladne i zahtijevaju da se ‘utople’. Ima li nešto bolje od šoljice čaja ili kafe sa hrskavim, mirisnim i ukusnim keksićima s okusom čokolade? Ima, a to je zdrava verzija legendarnih čokoladnih keksa koje ćete sada jesti bez griže savjesti. Ova zobena slastica sa okusom čokolade, zaista je spoj ugodnih aroma, okusa i osjećaja.
Ako dodam i to da se zobeni keksi lako i brzo prave, onda nam ne preostaje ništa drugo nego da požurimo u kuhinju i za svega pola sata spremimo kutiju sa 35 komada ove neodoljive i zdrave slastice.
RECEPT
Sastojci
3 jaja
1 dcl mlijeka
1 dcl maslinovog ulja
1 kašika kokosovog ulja
1 prašak za pecivo
2 kašike meda
50 g isjeckanih ili samljevenih oraha
150 g mljevenih zobenih pahuljica
50 g crne čokolade (min. 75% kakao)
pola kašičice vanilin praha ili cimeta
integralno brašno po potrebi (1-2 kašike).
Postupak
Sve sastojke izmiješati, a čokoladu prethodno izrezati na sitne komadiće. Ako tijesto bude ljepljivo i mekano dodati još malo integralnog brašna.
Ostaviti smjesu 10 minuta u zamrzivač.
Dok se rerna podešena na 190 stepeni zagrijava, oblikujte kekse od ohlađenog tijesta i slažite na pleh obložen papirom za pečenje.
Kekse pecite 8-10 minuta a zatim ih izvadite iz rerne i pustite da se ohlade prije serviranja.
Servirati uz mousse od jabuka i đumbira koji se sprema vrlo jednostavno: jabuke izrendati i kratko izdinstati sa kašičicom đumbira u prahu.
