Obzirom da ste pokazali veliko interesovanje za kolumnu o tortellinima, odlučio sam da ovu, a možda i narednu, također posvetim tjestenini ili pasti. Danas pripremam po receptu koji spada u grupu svjetskih klasika, obiteljskih recepata, onih za dušu. U pitanju su lasagne bolognese.
Prvi recept ragua (fr. ragout) bolognese potiče čak iz 18. stoljeća. Bolognese spada u ragu, odnosno vrstu gulaša, a vezu sa najpoznatijom gratiniranom pastom na svijetu ostvaruje nešto kasnije.
Lasagne bolognese u osnovi su ragu bolognese ili samo ragu kako ga u Italiji zovu, kremasti bijeli bechamel sos i naravno pasta tj. lasagne, pri čemu su najbolje one domaće, debljine do 1 mm.
Kad pripremam jela poput domaćih lasagna bolognese, volim da se što više približim originalu i napravim to kako treba, iako proces može potrajati satima. Zato i ne radim prečesto ove recepte, ali obzirom da je sada praznično doba, vani pada snijeg, samo zamislite kako se u toplini vašeg doma šire neodoljivi mirisi bijelog i crvenog luka, svježeg tijesta, paradajz sosa… i već idete prema kuhinji.
Za ragu će vam trebati:
veći komad mesa (juneća plećka, rebra ili vrat)
2 velike mrkve
2 do 3 velike glavice crvenog luka
cijela glavica bijelog luka
otprilike 200g celera
2 svježa paradajza
200 g pelata (konzervirani paradajz u soku)
svježi peršun
1 dcl crvenog vina
Priprema ragua
Ovog puta sam se odlučio za teleću plećku od otprilike 2 kg. Marinirao sam je u smjesi mediteranskih začina, sa dodatkom bibera, soli, te je stavio u sredinu tepsije i okružio komadima povrća.
Sve sam posuo maslinovim uljem i sa još malo soli, te stavio u pećnicu da se peče otkriveno 20-ak minuta na 220. Nakon što kuću preplave neodoljivi mirisi pečenja, pokrijte tepsiju i dobro upakujte folijom, te pecite još 2 sata na 150 stepeni. Vodu ne trebate dodavati jer će povrće i meso pustiti sokove, a ako vam se desi da je tepsija suha, podlijte sa malo vode.
Dok se meso i povrće lagano pretvaraju u najbolji ragu u vašem životu, vi počnite sa pripremom domaće tjestenine po istom receptu kao za tortelline (naša prošla kolumna). Tijesto se potom razvije i isječe u više listova oblika pravougaonika uobičajenog za lasagne. Bechamel sos
Pripremit ćemo sos, i to ne bilo kakav, nego jedan od 5 osnovnih sosova Francuske, a potom i svjetske kuhinje, a to je bechamel. Na prvi pogled jednostavan, ali iznimno težak ako želite savršen rezultat za koji se vrijedi potruditi. Samo pratite moj postupak i uspjet ćete.
Uzmite 200 g putera sobne temperature, dodajte mu 8 supenih kašika brašna, što je otprilike nekih 160 g. Ovo napominjem jer ćete naići na mnogi recepte koji angažiraju podjednaku količinu brašna i putera, ali tada se brzo zgrudva smjesa i počne da gori; ovako imate laganu kremu koju pržite na laganoj vatri uz konstantno miješanje. Kada smjesa počne poprimati zlatnu boju, zalijte je sa mlijekom. Količina mlijeka ovisi o gustoći koju trebate postići, a obzirom da vam za ovo jelo treba gušći sos, uzmite 1 litar mlijeka.
Uz dodavanje mlijeka i konstantno miješanje, dodajte i sol, malo bibera i malo više muškatnog oraščića. Upravo ste priredili vaš bechamel sos.
Nastavljamo pripremu ragua
Znat ćete da su meso i povrće pečeni po tome što meso možete izgnječiti viljuškom, pa to i uradite. Potom dodajte vino, začine po potrebi i pelat pa zapecite na maksimalnoj temperaturi do vrenja da ispari alkohol iz vina. Tada je vas ragu spreman.
Znam da zvuči naporno uz ovakvu pripremu, ali vjerujte da će to promijeniti vaše viđenje bolognese recepta i svega što ste znali o njemu. Dalje samo ostaje na vama da se igrate sa vrstama mesa. Ali, da se vratimo kuhanju.
Dakle, imam spremne listove tijesta, bechamel sos i ragu, pa mogu početi sa slaganjem.
Slaganje i pečenje lasagna
Na dno tepsije ide bechamel kako bi spriječio lijepljenje za dno, zatim list tjestenine pa ragu, pa još jedan sloj tjestenine koji ćete premazati bechamel sosom, i tako redom do vrha, a završavate sa bechamelom.
Preporučujem debljinu od nekih 5 cm. Na kraju bogato pospite sirom po želji, u obzir mogu doći mozzarela ili neki klasični žuti poput edamera ili gaude.
Lasagne pečete na 220 stepeni pokrivene folijom 30-ak minuta, a potom 5 minuta bez folije kako bi postigli hrskavu koricu.
Napomena: stavite još jedan pleh na dno pećnice kako je ne biste morali prati kasnije jer sos često curi kako pasta nadolazi.
Zasucite rukave i uz dobru muziku i pravo raspoloženje pravo u kuhinju da testirate, a poslije i uživate u jednom od najboljih svjetskih klasika na moj način.
Vjerovatno već imate ‘profil’ na društvenim mrežama.
Jednom kada kreirate profil na bilo kojoj od ključnih društvenih mreža, nakon prvih desetak ‘lajkova’ poput onih na Facebooku, vjerovatno više nećete moći bez njih, iako će vam, vjerovatno, svako malo padati na pamet da taj isti profil ukinete usljed sitnih ili krupnih razočarenja. Dakle, već ste pali pod uticaj globalne digitalne platforme.
Personalna iskustva sa društvenim mrežama i stepen svjesnosti njihovog uticaja na naše živote su, zasigurno, različiti. Ali, jedno je sigurno – o tim iskustvima treba razmišljati, a svjesnost treba razvijati. Evo i zašto…
Digitalna platforma poput Facebooka ima mnoštvo prednosti, a samo neke od tih su 1) imati stotine ‘prijatelja’ pa makar i virtuelnih; 2) svakodnevno komunicirati pa makar i digitalno; 3) biti informiran pod uvjetom da ste odabrali kredibilne izvore informacije, a ne rekla-kazala, one neprovjerene; 4) osjećaj pripadnosti umjesto izoliranosti, naročito u kriznim situacijama kao što je pandemija; 5) poticaj kreativnog u svakom od nas – trudimo se da radimo bolje fotografije, kreativno kuhamo, družimo se, nastojimo ljepše izgledati itd.
Međutim, kao i svaki drugi društveni fenomen, tako i društvene mreže imaju takvu moć da mogu uticati na vaše raspoloženje, samopouzdanje, sliku o sebi, drugima i svijetu. Posljedično, ako niste svjesni tog uticaja, lako vas se može destabilizirati. Pritom, nisu ‘krivi’ ni mreže ni prijatelji, nego mi koji im pripisujemo veći značaj nego što je potrebno.
Like (lajk) – jedinica socijalnog prepoznavanja Lajk možemo nazvati jedinicom prepoznavanja. Kako je čovjek društveno biće, tako on ne može bez prepoznavanja. Pritom mislimo na razmjene između ljudi kao što su pozdrav, pohvala, aktivno slušanje, feedback, obraćanje, tapšanje, stisak rukom i druge vrste stimulacije.
Tvorac Transakcione analize Erik Berne govorio je o gladi za potvrdama i priznanjima od strane drugih ljudi. Berne je jedinicu socijalnog prepoznavanja nazvao ‘strouk’ (engl. stroke), a to je ‘svaki postupak koji pretpostavlja priznanje drugoga’. Potvrda može biti dodir, ali i simbolička gesta kao što su riječ, pogled, pozdrav i sl. koji kao da kažu – ‘znam da si tu’. Berne je držao da je svaka stimulacija, bilo da je pozitivna ili negativna – strouk, te da je i negativni strouk bolji od potpunog ignoriranja.
Društvene mreže su u takvoj mjeri zaposjele naše živote da je lajk postao strouk – samo jedan klik i već ste vidljivi, prepoznati, te se posljedično bolje osjećate u vlastitoj koži. Uradili ste nešto kako treba. Postojite. Tu bivate ‘uhvaćeni’ i upravo tu počinje vaša ovisnost o virtuelnim potvrdama. Utoliko vam izostanak lajka može ozbiljno poljuljati samopouzdanje i dovesti do toga da postanete nesigurni u sebe, kao i u sadržaj koji ste postavili na svoju stranicu, tj. da sporite vlastite izbore.
Čini se da intimniji sadržaji poput vlastite fotografije ili emocijom nabijenog statusa sa kojim se drugi mogu identificirati lakše obezbjeđuju lajkove, što mnogi koriste kako bi dobili svoju dnevnu dozu prepoznavanja.
Razlog izostanka lajkova može biti i u samim prijateljima; možda su jednostavno ‘škrti’ na lajkovima u virtuelnom svijetu kao što su i u životu škrti na potvrdama i priznanjima za druge. Razlog međutim, može biti i taj da ne dajete drugima lajkove pa vam se ne uzvraća. Čini se da je ustanovljena svojevrsna ‘kultura lajkova’ – daj da bi dobio. Primjetna je izvjesna zahvalnost kad su lajkovi u pitanju pa možete očekivati da vam se dobro uzvrati dobrim. Budite prvi, probijte led.
Šta god da je slučaj, vaša slika o sebi, samopouzdanje i raspoloženje ne smiju se narušiti zbog nedostatka lajkova. Evo, već i samo čitanje o takvoj mogućnosti će joj umanjiti značaj.
Nekim osobama treba veliki broj potvrda da bi se osjećale sigurno; druge mogu podnijeti manji broj jer, između ostalog, koriste interni mehanizam da, kada im nedostaje vanjskih potvrda, sami sebi ‘izdaju potvrdu’ ili se prisjete neke koju su ranije dobili. U svakom slučaju, svi ih trebamo jer doprinose stavu – poziciji ‘ja sam OK’.
‘Ima se – može se’ Facebook vam nudi mogućnost samolociranja tzv. check-in u državama, gradovima, hotelima i dr. Tako sa prijateljima možete podijeliti uživanje u egzotici Balija, strast za šopingom u Milanu, skijaške vještine u švicarskom Zermattu ili učešće na važnoj konferenciji u Ženevi. Istovremeno, ništa vas ne sprečava da se prikažete i kod kuće; slikajući roštilj okružen veselim nahranjenim licima za Praznik rada, cvijeće koje dobijete za rođendan ili Dan žena, kruh ili kolač koji ste upravo uspješno priredili, rođenje djeteta ili bilo koju drugu situaciju ili emociju koju zaželite podijeliti sa vašim virtuelnim prijateljima. Zajedničko ovakvim situacionim prikazima je da očituju postignuće, uspjeh, uživanje u životu, dakle nešto što smatramo da uljepšava sliku o nama u očima drugih. Pravi efekt satisfakcije se postiže očekivanim brojem lajkova, inače izostaje osjećaj postignuća. Ako lajkovi izostanu, uvijek si možete reći – što ti je zavist…
Ovakva opcija je prihvatljiva, te i samo dijeljenje može imati efekt komunalne topline sve dok ne preraste u takmičenje tipa ‘ima se, može se’ što lako može dovesti do pasivnog zamjeranja i posljedično otuđenja među prijateljima. Takođe dovodi do osjećaja pritiska da se adekvatno respondira tj. pokaže da se takođe putuje, uživa, ‘ima i može’. I ovo je područje koje može izazvati osjećaj razočarenja i neadekvatnosti ukoliko na check-in na vašoj lokaciji koju ste skupo platili kreditnim sredstvima – izostane zadovoljavajući broj lajkova.
Uživo ili virtuelno Sve rečeno ukazuje na postojanje dinamike društvenih mreža koja, ako se ne osvijesti razgovorom i analizom, može značajno uticati na vaše raposloženje, a ako vas je lako poljuljati, može dovesti do pravog pada samopouzdanja koje se, opet, može odraziti na sve aspekte vašeg života.
Rješenje je kao i sa svim ostalim – konzumirati umjereno i dati primat komunikaciji i kontaktu uživo koji podrazumijevaju susrete sa onima koji vas prihvataju takve kakvi jeste, kao i dobri stari, već odavno potcijenjeni (makar samo telefonski) razgovor.
Dekorateri i dizajneri enterijera već godinama posežu za centralnim zidom kao glavnim akcentom u prostoru. Centralni zid je na putu da postane bezvremenski trend jer efektno mijenja ‘vibru’ doma, i osim kreativnosti i poštovanja nekoliko pravila, ne zahtijeva veliku investiciju.
Iako se može činiti da jedan drugačiji zid u prostoriji remeti njenu simetriju i harmoniju, ako se pravilno uradi, može izgledati jako efektno i chic.
Prednost akcentiranja centralnim zidom je u fleksibilnosti. Pred vama je nebrojeno mogućnosti u pogledu boja, materijala i površina jer zid možete okrečiti ili oblijepiti tapetom.
Pritom, centralni zid ne mora biti onaj iza televizora – sami ili uz pomoć stručnjaka ocijenite gdje bi promjena boje bila najefektnija, uzimajući u obzir da su to najčešće ravni, glatki zidovi bez arhitektonskih osobnosti.
Još nekoliko savjeta prije nego što donesete odluku:
Slobodno posegnite za jačom bojom, pod uslovom da je to boja koja vam se dopada, ne smeta vam ni ako ste joj izloženi duže vrijeme, kao i to da se prateći akcenti u prostoriji slažu sa bojom (podsjetite se kako putem našeg članka ’60-30-10′) Naposlijetku, radi se o samo jednom zidu!
Centralni zid ne podrazumijeva samo šokirajuće boje poput jarko crvene; ukoliko preferirate sigurne neutrale kao što su bijela, krem, bež, centralni zid možete obojiti tamnom smeđom ili oblijepiti tapetom sa npr. antracit podlogom i tamno smeđom šarom (ove dvije boje se odlično sljubljuju i često vide u modernim konceptima). Upravo će tamno smeđa unijeti dozu dramatike potrebne da izbalansirate elegantan ali često monoton i sterilan izgled neutralnih boja.
Razmislite o različitim načinima primjene boje kao što su pruge, ombre efekt ili drugi geometrijski oblici, pa čak i posebno finiširanje boje kao što je metalik efekt. Ako vam je izražena romantična strana, onda će vjerovatno prevagnuti cvijetni dezen koji možete podići na razinu više primjenom novog stila – znatno većih cvjetova!
Uzmite u obzir boju na ostalim zidovima. Akcent zid najbolje djeluje kada se nalazi do zida u svjetlijoj ili srednjoj nijansi. Prevelik kontrast koji bi akcent zid jarke boje činio u bijeloj sobi bi vas samo na trenutak privukao, a potom bi vam počeo smetati. Zato balansirajte akcent zid u jačoj boji sa ostalim zidovima u neutralnim bojama kao što su bež, siva, smeđe siva i sl. Ako ipak odlučite akcentirati prostoriju sa bijelim zidovima, neka centralni zid bude u svijetlijim i srednjim tonovima.
Dekorativna tapeta ostaje najoptimalniji način akcentiranja centralnim zidom. Izbor je tako širok da će svako zadovoljiti vlastiti ukus, a chic izgled je zagarantovan. Tapeta se relativno lako i skida, a njome možete za kratko vrijeme personalizirati bilo koji prostor.
Pored svega rečenog, za kraj ostavljamo novi trend – akcentiranje plafonom! Novi trend dizajna enterijera ne libi se plafona okrečenih bojom (jarka ili meka) koja se razlikuje od one na zidovima; plafon takodjer možete panelirati i onda obojiti, a kao prelaz između zida i plafona mogu poslužiti ukrasne gipsane ili drvene lajsne.
Cilj rada na dizajnu enterijera je pronaći praktične načine da se osiguraju funkcija, stil i atmosfera u prostoru. Danas govorimo upravo o atmosferi na osnovu koje prostore dijelimo na tople i hladne.
Dok jedni preferiraju tople prostore, drugi se bolje osjećaju u hladnijim – o ukusima nećemo raspravljati. Medjutim, ukoliko niste zadovoljni vašim prostorom jer se u njemu ne osjećate dobro, vrijeme je za promjene…
Prvo da objasnimo šta čini tople, a šta hladne prostore.
TOPLI PROSTORI stimuliraju vas na mentalnu, pa čak i fizičku aktivnost. Daju osjećaj sigurnosti i uzbudjenja. Koriste se palete toplih boja poput oker žute, crvene, tamno smedje, maslinasto zelene i toplijih nijansi sive kao što je greige.
Toplinu prostoru daruju i šare i detalji na tekstilima sofe i fotelja, kao i oni na tapetama i zavjesama. Prisutni su meki oblici, okrugli radije nego četvrtasti koji daju osjećaj zagrljaja.
Meko zagasito svjetlo (žuto umjesto LED) takodjer utopljava prostor.
Prirodni materijali meki na dodir ili koji se tako doimaju poput pliša, umjetnog krzna, vune ili pletiva.
Police i kabineti su otvoreni te se vide knjige, posudje i sl.
Za razliku od toplih, HLADNI PROSTORI mogu djelovati umirujuće, meditativno, ali i ograničavajuće, da ne kažemo disciplinirajuće. Privlače pažnju i divljenje. Hladni prostori često izgledaju značajno veći nego što zapravo jesu.
Da bi se postigla ‘hladnoća’ prostora, koriste se hladne, blijede ili zagasite boje. Šare su takodjer mekše i suptilnije, kao i kontrasti boja, tekstura i tonova.
Hladni prostori se temelje na pravim linijama, preciznosti u pogledu namještaja i pozicioniranja objekata. Oblici namještaja su pravolinijski, delikatniji i ostavljaju utisak lakoće u odnosu na namještaj u toplim prostorima. Površine su često transparentne ili reflektivne što dodatno distribuira svjetlo po prostoru.
Tekstili su finiji, ostavljaju utisak svježine, a teksture mogu biti glatke ili tvrde. Za razliku od toplih prostora, proporcije hladnih su obično više fokusirane sa jednim velikim centralnim elementom. Police, kabineti i ormari su zatvoreni osim ako je u pitanju izložena kolekcija.
U hladnoj sobi možete steći osjećaj negativnog prostora.
Sad kad smo osvijestili razlike između toplih i hladnih prostora, bit ćete u stanju bolje ih prepoznati, ocijeniti šta vam eventualno smeta u prostoru, te kombiniranjem toplog i hladnog postići bolji balans i harmoniju.
Evo nekih primjera takvog balansiranja:
Inače hladan prostor industrijskog stila sada izgleda toplije zahvaljujući svilenom orjentalnom tepihu, biljkama na zidu (moderno ali toplije), drvenom stoliću i svijećama, kao i jastucima. slika gore
Ova prostorija takodjer industrijskog stila izgleda znatno toplije zahvaljujući drvenim plafonskim gredama, kao i drvenim stubom, drveni stol moderno rustičnog izgleda je postavljen za ručak, podne i zidne biljke, jastuci u bojama i upečatljivom šarom, te umjetno krzno na stolici i prekrivač od pletiva na sofi. slika gore
Gornja prostorija je primjer kako strogu i hladnu prostoriju možemo učiniti toplijom sa par poteza – svileni orijentalni tepih u toploj boji, rustična klupa od kamena i drveta i žuti akcenti (cvijeće i jastuci).
A slijedi i primjer ‘snižavanja temperature’ plavom bojom zida i akcenata (hladna boja), metalnom komodom takodjer u plavoj boji, stolić sa staklenom pločom. Ovo je i odličan primjer kako možete kominovati toplo i hladno za vaš idealan prostor u kojem ćete se osjećati ugodno.
Probajte, testirajte, eksperimentišite i ako želite, podijelite s nama rezultate!
Mnogi od nas ne mogu zamisliti početak dana bez zalogaja ili dva slatkoga. Tačno znam taj osjećaj kada se ujutro probudite loše volje, usporeni i bez pozitivne energije. Organizam žudi za komadom čokolade koja će ga pokrenuti i ubrzati. Prati li vas potom osjećaj krivice zbog toga što krenete griješiti na samom početku dana? Za tim nema potrebe.
Predstavljam vam recept za super zdravu sirovu čokoladu koju možete jesti bez grižnje savjesti, naravno, poslije obaveznog jutarnjeg napitka za re-hidratizaciju (topla voda, biljni čaj, limunada).
RECEPT
Sastojci
3 kašike kokosovog ulja
3 kašike agava sirupa ili meda
2 kašike maslinovog ulja
Na pari otopiti navedene sastojke, skloniti sa vatre i dodati
2 kašike kakao praha
3 kašike mljevenih oraha ili drugih orašastih plodova
aroma po vlastitom izboru (cimet, chili, đumbir, vanilin prah, kora narandže).
Postupak
Sve dobro izmiješati i istresti u silikonske kalupe za praline ili ako želite napraviti oblik pločica, onda istresite u silikonske kalupe za mafine. Držite u frižideru 1 sat, potom izvadite svaku pralinu iz kalupa, poredajte u kutiju i držite u frižideru. Budući da je kokosovo ulje lako topljivo, ovako pripremljene praline čuvajte u frižideru do samog serviranja.
Ukoliko želite čokoladice koje ćete moći držati na sobnoj temperaturi, umjesto kokosovog ulja upotrijebite bademov puter.
Sirova čokolada pripremljena na ovaj način sadrži sve zdrave sastojke stoga ne oklijevajte da je jedete svaki dan. Čokolada je jedan od najjačih antioksidanata, obiluje mineralima i vitaminima, a što je najvažnije – poboljšava raspoloženje i potiče energiju.
