U doličnom zaokretu sudbine, čovjek herojski snažne volje Giorgio Armani, koji je pola stoljeća dominirao svjetskom modom i kontrolirao svaki šav svog carstva sve do svoje smrti, sasvim ironično, sam je koreografirao svoju komemoraciju na modnoj pisti.
Naime, Armani je posljednje mjesece proveo planirajući proslavu 50 godina svog brenda revijom u romantičnom, zatvorenom dvorištu galerije Pinacoteca di Brera u središtu Milana, gdje je upravo otvorena izložba posvećena Armaniju. “Save the Date” obavijesti za večer 28. septembra bile su objavljene početkom mjeseca – ne sluteći njegov odlazak.
Nažalost, godišnjica je postala posljednji pozdrav. Armanijeva ekstravaganca se nastavila, tužnija, ali još veličanstvenija i spektakularnija nego što je i namjeravao.
U pozivnicama je naveden kodeks odijevanja sa crnom kravatom, uz majicu s crno-bijelim portretom mladog Armanija. Nekoliko gostiju nosilo je majicu ispod smokinga. U prvom redu Lauren Hutton, u bijelom odijelu koje ju je proslavilo, sjedila je sa Cate Blanchett tik do sjedokosog Richarda Gerea, čija je uloga u Armanijevoj odjevnoj kombinaciji u filmu Američki žigolo iz 1980. godine, lansirala u zvijezde i glumca, i samog dizajnera.
Morao sam biti tu za njega, rekao je dizajner Paul Smith. Bio je briljantan čovjek, ali je isto tako čvrsto stajao na zemlji, poput mene. Prvi put kad sam ga upoznao, čistio je ulicu ispred svoje trgovine. Vjerojatno je bio prva osoba koja je nosila majicu kratkih rukava ispod odijela. Sada to rade svi.
Nakon sedmice velikih pljuskova, tog dana nebo je bilo plavo iznad biserne modne piste u dvorištu ispunjenom lampionima. Posljednja kolekcija na kojoj je Armani radio bila je, prikladno, neobično lična i sentimentalna stvar. Odjeća je bila ljubavno pismo adresirano Armanijevim omiljenim mjestima: historijskoj četvrti Brera u gradu u kojem je živio i radio, i otoku Pantelleria, gdje je imao vikendicu.
Tu je bio prepoznatljivi model sakoa sa dvostrukim kopčanjem i hlačama na balon, ležerne haljine u noti prodornog plavetnila Sredozemnog mora od lagane organze, kako bi se prenio dojam otočkog povjetarca.
Anna Wintour je opisala Armanija kao jednog od modnih šefova države. Armanijevi omiljeni modeli iz svih era, uključujući Ginu Di Bernardo, koja je glumila u ranim reklamnim kampanjama, hodale su laganim korakom uz živu pratnju pijaniste.
Jedina posthumna promjena koju je uveo Armanijev tim bilo je smanjenje broja zabava nakon predstave. Umjesto plesnog podija, priređene su zdjele ukusnog rižota i obilazak izložbe Milano: Per Amore, prve modne izložbe održane u Pinacoteci di Brera koja je, prema riječima direktora galerije Angela Crespija, postavila 120 Armanijevih remek-djela u galeriju među Caravaggiova i Rafaelova.
Bogato drapirana ponoćnoplava suknja i bodi, koje je Juliette Binoche nosila na Filmskom festivalu u Kanu 2016. godine, bili su upareni s Bellinijevim modelom Madonne u kojem nosi haljinu iste lapis lazuli nijanse plave.
Pažnja se sada okreće prema budućnosti Armanijevog carstva. Dizajner je ostavio stroge upute svojim nasljednicima, navodeći ne samo da bi trebali nastojati prodati brend, već je kao povlaštene kupce naveo francuskog luksuznog diva LVMH, L’Oréal, s kojim je Armani sarađivao na kozmetičkim brendovima, i kompaniju za naočale EssilorLuxottica. Kratkoročno, kompanijom će upravljati njegova porodica i njegov partner i desna ruka, Leo Dell’Orco.
Tehnološka kompanija Meta proširila je svoju seriju pametnih naočala Ray-Ban modelom Meta Ray- Ban Display, koji spaja umjetnu inteligenciju i formu proširene stvarnosti. Metine najnovije naočale imaju heads-up zaslon koji prikazuje informacije poput poruka, titlova i videopoziva iz samog pogleda ljudskog oka. Naočale dolaze s pametnom narukvicom koja omogućuje upravljanje bez govornog poziva suptilnim pokretima ruke – jedinstvena inovacija koju je matična kompanija Facebook-a predstavila u radu u časopisu Nature prije nekoliko mjeseci.
Izvršni direktor kompanije Meta, Mark Zuckerberg, predstavio je naočale u glavnoj prezentaciji na konferenciji kompanije Connect. On je Meta Ray-Ban Display predstavio kao revolucionarni uređaj koji će osloboditi ljude od ometanja njihovih pametnih telefona, a istovremeno poboljšati njihove prirodne sposobnosti. Cilj kompanije je bio izraditi naočale atraktivnog izgleda koje pružaju vlastiti doživljaj višeg stepena inteligencije i osjećaj prisutnosti, koristeći realistične holograme.
Vlastita superinteligencija je izum kompanije Meta osmišljen kako bi opisao korištenje napredne umjetne inteligencije (AI) od strane pojedinaca, prilagođeno njihovom vlastitom životu i ciljevima. Naočale predstavljaju idealan oblik za ovaj novi tehnološki pojam jer će budućim korisnicima omogućiti da budu prisutni u trenutku, a istovremeno imati pristup svim AI mogućnostima koje olakšavaju komunikaciju, poboljšavaju pamćenje i osjetila. Zaslon na naočalama dizajniran je tako da veličinom potpuno odgovara i ne blokira vid korisnika, te je istovremeno dovoljno svijetao i jasan za čitanje i u vanjskim uslovima. Nije vidljiv ostalima, osim korisniku, te nestaje kada se ne koristi. Što se tiče kontrola, naočale i dalje nude upravljanje glasom i dodirnu ploču na ruci poput prethodnih Meta Ray-Ban modela, ali dodaju ono što Meta naziva Neural Band.
Narukvica se omotava oko ručnog zgloba i očitava sitne pokrete mišića suptilnih gesta ruku, poput tapkanja palcem na različitim mjestima kao da se koristi virtualni D-pad, okretanja virtualnog dugmeta za pojačavanje glasnoće tona ili pisanja slova rukom za kreiranje tekstualne poruke. Meta opisuje narukvicu kao prvo svjetsko komercijalno neuronsko sučelje, jer radi na principu očitavanja elektronske aktivnosti nervnog sistema, čak i ako ne zahtijeva vrstu invazivnog implantata koji se obično povezuje s ovom tehnologijom.
To također znači da narukvicu mogu koristiti osobe sa ograničenom pokretljivošću ruku. Narukvica je izrađena od visokoučinkovitog tekstila s elektrodama obloženim ugljikom, ojačanim jakom i fleksibilnom tkanom mrežom od Vectrana, tekućeg kristalnog polimernog vlakna. Plastične naočale imaju Ray-Ban kultnu siluetu Wayfarera, samo malo uvećanu i četvrtastiju, te uključuju profgresivne leće koje imaju funkciju sunčanih naočala kada se korisnik nalazi vani.
Između ostalih funkcija, Meta Ray-Ban Display naočale mogu snimati fotografije i videozapise, prikazivati te snimke korisniku, pružati prijevode uživo i titlove simultano, pružati kontekstualnu pomoć poput uputa i podsjetnika.
Vlasnik kompanije predstavio je Metine podatke koji pokazuju da AI naočale imaju ulaznu putanju ida njihova trenutna prodaja dijeli mjesto sa nekim od najpopularnijih elektronskih uređaja svih vremena.
Iz kompanije su prenijeli svoja očekivanja da će u bližoj budućnosti vlasnici dioptrijskih (i ostalih) naočala preći na pametne naočale tokom sljedeće decenije. Kada je njihov Neural Band predstavljen ranije, kompanija je pojasnila da bi ovo mogao postati naš primarni način interakcije s računarima, prestižući tastaturu, miš i touchscreen. Meta je na svojoj Connect konferenciji također predstavila još dva modela pametnih naočala – nadogradnju svojih Meta Ray-Ban naočala bez zaslona i nove Meta Oakley Vanguard za sportove visokog intenziteta.
Talijanski studio Carlo Ratti Associati i američka kompanija Höweler + Yoon Architecture predstavili su plutajući trg sa zakošenim podovima na Venecijanskom bijenalu arhitekture prije nego što isti bude upućen u Brazil na COP30.
Nazvan AquaPraça, trg od 400 kvadratnih metara djelomično je uronjen u vodu, s rampama koje tvore više nivoe koji služe za vidikovac, i niže nivoe gdje posjetioci mogu da budu blizu površine vode.
Izgrađen u saradnji s međuvladinom organizacijom CIHEAM Bari i programom Connect4Climate Grupe Svjetske banke, trg je osmišljen kao prostor za okupljanje i razmjenu mišljenja o aktuelnim globalnim temama kao što su klimatske promjene, arhitektura i okoliš.
S kapacitetom koji može da podnese 150 ljudi, svijetlo-bijela platforma ugostit će radionice, predavanja, izložbe i događaje.
Suosnivač studija Höweler + Yoon Architecture Eric Höweler tvrdi da AquaPraça “omogućuje posjetiocima susret s vodom u samoj razini ljudskog oka”, kao i to da “nagnute površine i pomicanje razina utjelovljuju delikatnu ravnotežu.”
”U pitanju je platforma, bukvalna i figurativna, za produbljivanje našeg kolektivnog razumijevanja porasta nivoa mora i uticaja klimatskih promjena na globalne gradove i zajednice, koja od nas zahtijeva potragu za kolektivnim rješenjima“, objašnjava suosnivač studija, J Meejin Yoon.
Slike prikazuju kako se AquaPraça vuče u Arsenale u Veneciji kako bi bila dio ovogodišnjeg bijenala arhitekture, kojeg je vodio osnivač Carlo Ratti Associatija, Carlo Ratti.
Kasnije će biti premještena u Belém u Brazilu kako bi bila dio talijanskog paviljona na klimatskoj konferenciji COP30 u novembru, nakon čega će trg biti doniran brazilskoj vladi kao trajni javni prostor u Belému.
Struktura zadržava i ispušta vodu kako bi održala stalni nivo vode u kojoj pluta, a pravougaoni izrez stvara vodeni element u središtu kosog poda.
”AquaPraça pokazuje kako se arhitektura može povezati s budućnošću reagirajući na klimu i sarađujući s prirodom, umjesto da joj oponira”, rekao je Ratti.
Venecijanski bijenale arhitekture otvoren je 10. maja. Ostali projekti na događaju koji odgovaraju lokaciji uz vodu uključuju strukturu koja filtrira i pretvara kanalsku vodu u kafu, koju je dizajnirao američki studio Diller Scofidio + Renfro, te metalni most i prometno čvorište koje su kreirali automobilski brend Porsche i Fondacija Norman Foster.
Ostali arhitektonski radovi slični ovome uključuju saunu u Kaliforniji napravljenu od brodskih kontejnera, te stambeno naselje u Rotterdamu.
Zakrivljene ploče od istrošenog čelika prekrivaju ovaj ulaz u stanicu podzemne željeznice Monte Sant’Angelo u Napulju, koju je izradio kipar Anish Kapoor u suradnji s londonskim studijem AL_A.
Otvorenje ovog teksturiranog ulaza nalik šljunku, koje će se održati 11. septembra, jedan je od dva koja su stvorili Kapoor i Amanda Levete u studiju AL_A, povezujući ih sa podzemnom željeznicom u napuljskom okrugu Traiano.
Drugi ulaz koji je dizajnirao Kapoor obilježen je glatkim, cjevastim aluminijskim oblikom utopljenim u zemlju.
Zvanično otvorenje koje predstoji označava kraj dugo očekivanog projekta za koji je Kapoor dobio ponudu da dizajnira još 2003. godine kao dio obnove Traiana.
Skulpturalni ulaz od istrošenog čelika, postavljen 2022. godine, dizajniran je tako da izgleda kao da izrasta iz zemlje, a naglašen je obrnutim lijevkom koji vodi posjetitelje u prostor podzemne stanice.
Uvučeni aluminijski ulaz u stanicu, postavljen 2017. godine, priziva svojim oblikom prazninu u tlu i uklapa se u svoje nisko okruženje.
Oba ulaza povezana su s mrežom prethodno napuštenih tunela i, prema Kapooru, njihovi dizajni crpe inspiraciju od geološkog okruženja Napulja.
”U gradu Vezuva i Danteovog mitskog ulaza u Pakao, smatrao sam važnim pokušati se pozabaviti time što zapravo znači silazak u podzemlje”, ističe umjetnik.
U intervjuu za Guardian 2003. godine, Kapoor je osnivaču Dezeena Marcusu Fairsu otkrio da je projekt zamišljen kao “skulptura u koju se ulazi”.
“Ovo nisu zgrade”, objasnio je tada Kapoor. “Igraju se s formom u arhitektonskim razmjerima, ali u krajnjem ne predstavljaju zgrade. Ne želim stvarati bilo šta praktično. Humoristična činjenica umjetnosti je to što je ona beskorisna. Ne radi ništa konkretno. I to je vrlo bitno.”
Građevinski radovi započeli su 2009. godine. Kapoor je izvorno surađivao s Future Systems – studijem arhitekta Jana Kaplického i Levetea – kako bi realizirao projekt. Kasnije ga je preuzeo istoimeni Leveteov studio AL_A.
Unutar samih tunela, grubi betonski zidovi ostavljeni su nedovršeni slobodnom umjetničkom voljom.
Kapoor je nedavno dovršio i svoju dugo očekivanu skulpturu koja izgleda kao da je zgnječena neboderom u njujorškoj Leonard Street, po čemu se jasno može primjetiti njegov konceptualni stil.
Giorgio Armani, kultni italijanski dizajner poznat po postavljanju nove definicije pojma elegancije korištenjem čistih linija i tihog luksuza, preminuo je u 91. godini.
Tihi luksuz postao je ne samo zaštitni znak, nego i ključ njegovog uspjeha. Uprkos stalnim oscilacijama na tržištu luksuzne robe, Armani se i dalje smatra trećim najvećim italijanskim modnim brendom, u nizu odmah iza Guccija i Prade.
Rođen je u skromnoj porodici u gradu Piacenzi, u sjevernoj Italiji. Njegov put je bio sve samo ne običan – od studija medicine na Sveučilištu u Milanu, preko dvogodišnje nacionalne vojne službe prije započinjanja karijere u svijetu mode u svojoj 40-toj godini.
Svoje kreativno putovanje započeo je u robnoj kući La Rinascente u Milanu, od skromnog mjesta aranžera izloga. Zatim je unaprijeđen na poziciju nabavke muške odjeće, a već 1964. radi za globalni luksuzni brend Nino Cerruti, gdje je dizajnirao kolekciju Cerruti Hitman.
Kao osoba slobodnog duha, Giorgio Armani postaje samostalni dizajner; prodao je svoju Volkswagen Bubu kako bi došao do novca neophodnog za svoj poduhvat koji će započeti uz podršku svog partnera i poslovnog saradnika, arhitekta Sergia Galeottija. Godine 1975. pokrenuo je vlastitu kompaniju: Giorgio Armani S.p.A.
Armanijeve kolekcije konfekcijske odjeće odražavale su njegov jedinstveni stil: jednostavnost, eleganciju i sposobnost da bez napora iznova stvori klasike, ali sa njegovim potpisom. Također je unio pravu revoluciju u krojenje kršeći tradicionalne zakone modne industrije. Na primjer, predstavio je nestrukturiranu, krojenu jaknu bez podstave ili krutog punjenja, koju su mogli nositi i muškarci i žene, utjelovljujući njegovu svježu, opuštenu viziju.
Primjerice, Diane Keaton je 1978. nosila Armanijev komplet sa opuštenim, krojenim sakoom na dodjeli Oscara za najbolju glumicu za svoju ulogu u filmu Annie Hall, što je bio početni dizajn od mnogih kultnih Armanijevih modela krojenih za crveni tepih. Armani je postao nezaobilazan dio crvenog tepiha, omiljen među mnogim slavnim osobama koje dijele njegovu viziju ljepote i bezvremenog glamura.
Njegove kolekcije muške odjeće, koje je i sam nosio, imale su snažan odjek. Prava prekretnica, međutim, desila se kada je osamdesetih odjenuo Richarda Gerea za američki krimi hit American Gigolo, u režiji Paula Schradera (s Richardom Gereom i Lauren Hutton u glavnim ulogama). Kostimi za film istaknuli su njegov hvaljeni talent za odabir čistih silueta, tekstura i kontrastnih boja.
Tadašnji trend moćnog odijevanja pozdravio je novim oblicima kao što su kreacije sa širokim ramenima i širokim reverima u ženskim i muškim kolekcijama.
Kako se njegovo carstvo širilo, Hollywood je postao jedna od najvećih pozornica Giorgia Armanija: dizajnirao je kostime za više od 200 filmova, uključujući Brian de Palmin Nedodirljivi (1987) s Kevinom Costnerom i Robertom de Nirom, Vuk s Wall Streeta Martina Scorsesea (2013), a također i SF film Elysium Neilla Blomkampa (2013) s Jodie Foster – njegovom bliskom prijateljicom i jednom od njegovih omiljenih glumica.
Tokom cijele njegove karijere, osjećaj diskretne elegancije bio je stalna nit u radu gospodina Armanija, kako su ga od milja zvali u industriji. Mnogi su ga nazivali i Re Giorgio (kralj Giorgio), u znak priznanja za njegov talent i uspjeh u stvaranju pristupačnog, ali profinjenog, suštinskog italijanskog stila koji je uspio doprijeti do mnogih generacija.
Svijet mode izgubio je pravog vizionara, nekoga koga će svijet pamtiti po svojoj nepatvorenoj eleganciji, koja odražava njegovo italijansko nasljeđe.
Giorgio Armani bio je dizajner čija je ljubav prema modernoj jednostavnosti bila ukorijenjena u bezvremenom stilu, ali ono što ga je toliko izdvajalo bio je osjećaj za detalj, čime je pretvarao jednostavnost u luksuz.
Njegova sposobnost da cijeni svaki i najmanji tihi detalj pretvorila je minimalizam u umjetničku formu, čineći luksuz i dostupnim i inspirativnim. Kao što je jednom otkrio svoj provjereni recept: „Volim sve što je jednostavno. Što nije glasno. Što se može cijeniti izbliza. Moj kreativni proces je stalno zanavljanje ove osnovne ideje.“
Nova sezona uređenja doma ne poziva na potpunu preobrazbu, već na pametno osvježavanje prostora kroz detalje koji pričaju priču – vašu priču. Jesenski trendovi ne nude gotova rješenja, već poticaj za igru oblicima, materijalima i atmosferom.
Koji su komadi u fokusu? Šta se vraća, a šta nestaje iz dnevnih boravaka? I kako urediti prostor da djeluje toplo, moderno i autentično? Donosimo pregled stilova, boja i materijala koji će obilježiti interijere ove jeseni.
Pokret kroz oblike: kad komadi namještaja postaju skulpture
Zaboravite stroge linije i geometrijske forme – jesen 2025. donosi puno mekoće i zaobljenih linija. Sofa više nije samo funkcionalan komad, već postaje središnji element prostora koji plijeni pažnju svojim oblikom.
Odličan primjer je ovalna sofa, koja izgleda kao da je oblikovana rukom kipara. Za one koji vole fleksibilnost i funkcionalnost u uređenju, modularne sofe nude mogućnost prilagodbe prostoru i načinu života, s opcijama poput ležaljki i otvorenih završetaka.
Ako tražite nešto izražajnije, lounge fotelje s upečatljivim linijama mogu prostoru dati dizajnerski karakter bez velikog zahvata.
Kombinacija materijala – krom i drvo, kamen i tekstil
Interijeri ove jeseni igraju na kontraste. Kromirani detalji ponovo su “in” – prisutni su u okvirima sofa, stolićima i dekoracijama. Ipak, da prostor ne bi djelovao hladno i industrijski, krom se uravnotežuje toplim drvetom, mekanim tkaninama i prirodnim izgledom kamena.
u toploj boji hrasta donose onu dobrodošlu kućnu toplinu.
JYSKove HIT stolice, i jedan od najtraženijih modela, sada dolaze i u tamnijim tonovima masivnog drveta – idealno za stvaranje atmosfere u trpezariji.
Teksture i tkanine: ključ jesenske udobnosti
Ako ne planirate mijenjati namještaj, dom možete jednostavno osvježiti dodavanjem novih tekstura kroz tepihe, deke i jastučiće. Jesen voli slojevitost, i to se vidi u izboru tkanina – od jute do debelih pletiva.
Tepisi s etno uzorcima i zagasitim bojama unose toplinu u dnevni boravak, dok prirodni materijali poput jute stvaraju opušten i sirov ugođaj. Bež, zemljani i oker tonovi dominiraju i kod novih kolekcija jastučnica i deka koje je lako uklopiti u već postojeći interijer.
Kratki savjeti za jesensko uređenje doma:
Zaobljeni namještaj: birajte komade sa zakrivljenim rubovima – izgledaju modernije i mekše.
Prirodni materijali: juta, pamuk, drvo i kamen unose osjećaj povezanosti s prirodom.
Dodajte slojeve: kombinujte tepihe, deke i jastuke za vizualnu i fizičku toplinu.
Kombinujte teksture: kontrast između glatkog metala i grubog drveta stvara dinamiku.
Boje jeseni: zemljani tonovi, boja hrđe, senfa i tamne šljive savršeno pristaju sezoni.
