Piše: Mirza Džaferović
Kako povratiti izgubljeno samopouzdanje, 5 minuta svako jutro radite ovo i promijenit će vam život, Nemoj razmišljati previše – samo pusti neka ide, Promijeni život ovom jednostavnom tehnikom… samo su neki su od stotina primjera poruka decenijama popularnog ‘self-helpa’, tj. psihološke samopomoći koja nam se nudi putem knjiga, web portala, Youtube kanala, pa čak i anonimnog savjetovanja preko telefona.
U moru ovakvih instant rješenja nameće se nekoliko ključnih pitanja – da li samopomoć mora biti utemeljena na psihološkoj ili medicinskoj nauci, šta je fake a šta kredibilno u dostupnim izvorima samopomoći, i da li neprovjerene i neutemeljene tehnike samopomoći mogu biti štetne po nas ako ih prakticiramo? I, vječno pitanje – kako razlikovati to dvoje…
Naš sagovornik Sedin Habibović, magistar psihologije i psihoterapeut, pojam samopomoći objašnjava na sljedeći način:
– Psihološka samopomoć se odnosi na primjenu neke tehnike za koju individua misli da za nju ima iscjeljujuće dejstvo. Karakteristika ovakvog pristupa je zaobilaženje zvaničnih institucija ili organizacija, ili stručnog mišljenja i savjetovanja. Možemo reći kako individua sama sebi postavlja dijagnozu i propisuje put ka iscjeljenju.
Iako nam je jasna poruka našeg sagovornika, shvatamo i zašto je samopomoć tako primamljiva neovisno u kojim vremenima živimo jer nam svima ponekad trebaju određene ‘kratice’, pa čak i improvizacije da bismo što uspješnije i što brže i lakše – stigli do cilja.
Self-help može djelovati tako da ‘korisnika’ podstiče da čini određene radnje, po određenim obrascima, na tačno određeni način, kako bi se ostvario određeni rezultat. Pitanje je šta biva sa našom autentičnom osobom ako se moramo mijenjati da bi uspjeli, bili motivisani, bolje se osjećali.
Problem nastaje kada osoba preuzme set takvih savjeta i uputa i živi isključivo u skladu s njima, što pojašnjava naš sagovornik:
– Često u praksi upoznam osobe koje vjeruju u zakone privlačnosti, u izuzetnu moć afirmacija te kako je dovoljno zamišljati novac i on će doći, ili zamišljati partnera i on će doći. Ta uvjerenja su obično jaka i potrebno je dosta konfrontacije da osoba shvati kako bez rada teško da će nešto samo doći, pojašnjava Habibović.
Problem je još veći kada se osobe sa većim psihičkim poteškoćama oslone na samopomoć bez ikakve konsultacije sa stručnim licima. Upravo tada dolazi do izražaja negativna strana self-helpa, naročito zato što osoba nije ni svjesna šta je doprinijelo takvom pogoršanju stanja.
– Uzmimo za primjer osobu koja ima panične napade. Ta osoba pokuša sa nekoliko tehnika samopomoći i ne ide. Pročita nekoliko knjiga samopomoći i ne ide. Osoba je produljila i/ili produbila vlastiti problem. Prošlo je dugo vremena i to dragocjenog jer idealno vrijeme za intervencije je na samom početku razvoja nekog poremećaja, objašnjava psiholog i psihoterapeut Sedin Habibović koji zagovara obraćanje stručnim licima za pomoć.
Međutim, ako se pravilno odaberu izvori i autori (literature, web stranice, Youtube kanala itd.), self-help zasigurno ima mnoge prednosti i može pomoći u pogledu rasta i razvoja odnosno ‘rada na sebi’, iako ne može riješiti probleme poput zastoja, dugotrajnog nezadovoljstva ili nedostatka motivacije, kao i ozbiljnijih stanja poput depresije i anksioznosti. Postoje mnoge provjerene metode koje su globalno priznate i koje se koriste u praksi, a naš sagovornik pominje neke od metoda u čijem razvoju je i sam učestvovao:
– Jedna od tih tehnika je rad na završavanju košmarnih snova. Tehnika je provjerena i dokazana kroz doktorsku disertaciju dr. Justina Havensa iz Velike Britanije. Tu je i tehnika izgradnje resursa dr. Jarera Ignacia iz Meksika, tehnika zagrljaja leptira i druge. Tehnike dr. Jarera su prošle godine bile uključene u krizne intervencije zbog pandemije, objašnjava Habibović.
Kao i uvijek, ključno pitanje je šta i kako. Kao i sve drugo tako i samopomoć ima svoje dvije strane – ako joj se pravilno pristupi, s odgovarajućim očekivanjima, ovakva pomoć može biti blagotvorna. Međutim, ako su potrebe osobe za stručnom pomoći veće a ona se osloni samo na self-help, to može biti kontraproduktivno i opasno, a u najboljem slučaju neefikasno.
– Prije nego se odlučite za neku tehniku samopomoći, birajte je sa pouzdanih web portala i od pouzdanih autora. Isto je i sa knjigama. Dobra knjiga zlata vrijedi. Priče kako je nekome pomogla baš određena tehnika mogu biti i marketinški trik. Nemojte bacati vrijeme na provjeru hoće li tehnika pomoći ili ne, već nađite onu koja pomaže za vaš problem, poručuje naš sagovornik Sedin Habibović, psiholog i psihoterapeut.
