U tradicionalnim japanskim enterijerima prostorije su bile odvojene pomičnim panelima poznatim kao fusuma, koji su bili pričvršćeni za vodilice u podu i utore na gornjim gredama. Ovakve pregrade su činili i sklopivi paravani poznati kao byobu, koji su bili napravljeni od drvenog okvira prekrivenog slojevima papira.
Ova vrsta namještaja i uređenja prostora doživjela je najveću popularnost u vrijeme razdoblja Momoyama (1573. – 1615.) kada su vojni čelnici gradili velike dvorce i angažirali umjetnike da ukrase njihovu unutrašnjost. Tako je vojni vrh postao najveći pokrovitelj umjetnosti u tadašnjem Japanu.
Takve paravane oslikavao je i Hasegawa Tohaku, inače slikar zenbudističkih prizora, koji se školovao u Kyotu pod vodstvom Toshuna, sljedbenika Seshua Toyoa, najvećeg umjetnika zenbudističke tradicije crtanja tušem iz prethodnog stoljeća.
Tohaku (1539-1610) se smatrao svestranim umjetnikom koji je svoje velike paravane i svitke oslikavao u najširem rasponu stilova.
Jedno od njegovih najpoznatijih djela je Borova šuma – nesvakidašnji prikaz borova koji izranjaju iz izmaglice, što stvara dojam mistike i tajanstvenosti pejzaža. Uticaj zenbudizma je lako uočljiv, a umirujući prizor poziva na refleksiju. U slikarstvu istočne Azije veliki borovi simboliziraju dugovječnost.
Tokahuova stabla su nacrtana tamnim tušem, energičnim potezima kistom. Dubina prostora dočarana je blijedim, vlažnim tušem kojim su nacrtani blijedi borovi u pozadini.
Izmaglica poziva na razmišljanje – šta je u pozadini borova?
Inače, upotreba praznog prostora predstavlja jedno od obilježja zenbudističke tehnike crtanja tušem. Prazan prostor je namjerno kreiran da potakne maštu posmatrača.
Najčešći motivi Tohakuovih djela su ptice, rode, cvijeće tipično za Japan, visoki borovi, na zlatnosmeđoj pozadini. Umjetnik je postizao dojam asketske jednostavnosti čak i kod djela sa većim brojem detalja i boja.
Asketsku jednostavnost zenbudizma podržavali su obrazovani slojevi japanskog društva koji su prezirali ekstravagantno razmetanje bogatstvom vojnih elita.
Tohaku će ostati zapamćen kao jedan od najuticajnijih japanskih slikara, a neka od njegovih djela svrstana su u nacionalno blago Japana.
