Slavni češki umjetnik Alphonse Mucha (1860.-1939.) postao je poznat ponajviše zahvaljujući fantastičnim, stiliziranim prikazima lijepih žena za reklamne kampanje. Aureolu fantastičnog i lijepog uveliko će doprinijeti estetika Art Nouveau, stil i pravac u umjetnosti i arhitekturi kojeg će Mucha prigrliti i koji će ga učiniti prepoznatljivim i jedinstvenim. Njegova remek-djela, koja su stekla veliku popularnost u vrijeme njihovog nastanka, još uvijek se masovno kopiraju i koriste u različite estetske svrhe.
1899. godine, Mucha će kao afirmirani slikar, ilustrator i grafički dizajner dobiti odlično plaćenu narudžbu da dekorira paviljon Bosne i Hercegovine na Svjetskom sajmu u Parizu koji će se održati godinu kasnije.
Na sajmu su prikazana tehnička postignuća i folklori 40 zemalja, koje su redom imale svoje paviljone.
Kao dio ove unosne pogodbe, Muchi je pripala i karta za voz koji će ga provesti diljem Bosne, kako bi je bolje upoznao i tako se pripremio za zadatak. ‘Ne samo da sam bio zadovoljan putovanjem, nego i zadivljen. Ono što sam toliko tražio sve vrijeme – našao sam među balkanskim Slavenima’, kasnije će napisati veliki umjetnik.
Mucha, čija je zemlja također bila pod vlašću Austro-Ugarske, navodi tada da su ga ‘slavni i tragični događaji u bosanskoj historiji’ podsjetili na ‘radosti i tuge moje zemlje, kao i svih Slavena’.
Upravo je Austro-Ugarska platila Muchu da predstavi Bosnu kao ‘model koloniju’ pred nekih 48 miliona posjetilaca pariškog sajma.
Američki naučni časopis (The Scientific American Magazine) podvukao je u afirmativnom članku o sajmu da paviljon ilustrira ‘ne samo historiju (Bosne), nego i napredak koji se ostvaruje u umjetnosti i privredi, poljoprivredi, obrazovanju, željezničkom saobraćaju itd.’
Bosanski paviljon na Svjetskom sajmu u Parizu uvećao je svjetsku slavu Alphonsa Muche koji će, pored ostalog, za to biti odlikovan ordenom francuske Legije časti.
Inspirisan slavenskom kulturom sa svog živopisnog putovanja Balkanom i Bosnom, ali istovremeno tužan i razočaran zbog stanja u kome se našla njegova zemlja, Mucha daje sebi svečano obećanje da će ‘ostatak života isključivo ispuniti rad za naciju’. U 57. godini se vraća u rodnu Češku da bi realizirao dato obećanje.
Potraga za sponzorom ishodovala mu je finansijsku podršku za Slavenski ep (The Slav Epic), serijal od 20 slika monumentalnih razmjera na temu historije i mitologije Slavena. Umjetnik je započeo serijal 1910. godine, u vrijeme kada je njegova rodna Češka još uvijek bila pod vladavinom Austro-Ugarske, a završio ga je 1928. godine, 10 godina nakon što je Čehoslovačka proglasila nezavisnost.
