Činjenica da je anksioznost postala masovna pojava, ali i to da se o tom stanju otvoreno govori mnogo više nego što je to bio slučaj u prošlosti, uticali su na stvaranje ‘kontra-anksioznost’ trendova i u industrijama poput gastronomije i dizajna.
Uređenje enterijera s ciljem reduciranja anksioznosti je holistički pristup dizajniranju prostora kojem su prioritetni mentalno zdravlje i dobrobit pojedinca. Promišljena primjena određenih principa dizajna vodi ka stvaranju okruženja koje je umirujuće što utiče na smanjenje stresa. Ovakav pristup dizajnu uzima u obzir utjecaj okruženja na naša emocionalna stanja i raspoloženje, te se fokusira na minimiziranje okidača anksioznosti. Iako je nemoguće izvesti formulu koja odgovara baš svakome, ipak postoji nekoliko principa koji sigurno mogu doprinijeti poboljšanju raspoloženja.
Svi mikrotrendovi unutar ovog pristupa dizajnu enterijera imaju namjeru umiriti i stvoriti ugodu za um i tijelo, te kao takvi, iako dolaze ‘bez ljekarskog recepta’, ne mogu činiti štetu.
BIOFILIJSKI PRISTUP
Sve je počelo prije nekoliko godina sa intenzivnijim promicanjem biofilnog pravca u dizajnu enterijera i arhitekturi. Termin biofilija koji je skovao legendarni njemački psiholog Erich Fromm, još 1984. godine kao naučnu hipotezu predlaže američki biolog Edward O. Wilson. On je potencirao da se zdrav i ispunjen život ne može živjeti daleko od prirode jer je ljudima neophodan kontakt s prirodom u istoj mjeri u kojoj im je potreban kisik.
Ukratko, biofilija koja doslovno označava ‘ljubav prema svim živim bićima’ predstavlja iskonsku ljudsku potrebu za povezanošću i usklađenošću s prirodom.
Broj dizajnera i arhitekata u svijetu koji primjenjuju biofilni koncept u projektiranju i uređenju konstantno raste, a dokaz su ‘zelene’ zgrade koje svojim oblikovanjem, konceptom i sadržajima pozitivno utiču na prehranu, kondiciju i raspoloženje stanara, potičući ih da sami uzgajaju hranu i proizvode namirnice. Tako stanari dobijaju instant pristup prirodi što na svakodnevnoj razini poboljšava njihovu psihofizičku dobrobit. Na isti način i s istim ciljem se pristupa i uređenju poslovnih i uredskih prostora, kao i enterijera ugostiteljskih objekata.
Ako želite primijeniti ovaj pristup u svom domu, našli ste se pred jednostavnim zadatkom: U dom unesite sobno bilje, osigurajte veliku količinu prirodnog svjetla i koristite organske materijale. Za razinu više, odlučite se za estetske vegetacije poput živih zidova i vertikalnih vrtova.
Naravno, tu su i imitacije prirodnog – poput uzorka bilja (filadendron je već dugo u modi) na tapetama, tepisima, posuđu i asesoarima. Zidove (ili bar jedan centralni zid) možete obojiti u tamnozelenu boju koja podsjeća na šumu, te unijeti ključne komade namještaja od punog drveta.
MATERIJALI, TKANINE I TEKSTURE
Tkanine i teksture igraju značajnu ulogu kad je u pitanju stvaranje osjećaja udobnosti, utjehe i ugode koji konfrontiraju tjeskobu. Određene tkanine, teksture i boje mogu pobuditi lijepe uspomene i misli. Isti efekt mogu imati prirodni materijali poput drveta i betona, naročito u neobrađenom stanju. Sasvim očekivano, mekane teksture ugodne na dodir umiruju i djeluju utješno (samo pomislite na mekane dječije igračke koje volimo i mi odrasli).
UMIRUJUĆE BOJE
O efektu boja na psihu i raspoloženje danas se mnogo govori. Ipak, nije zgoreg podsjetiti da tople boje poput crvene, žute i narandžaste djeluju stimulirajuće pa mogu podići tenziju i nemir. Suprotno tome, hladne boje poput plave, zelene i ljubičaste djeluju umirujuće. Pritom treba paziti na nijanse kao i činjenicu da ni previše dobroga – ne mora biti dobro, te da je najsigurnije boje koristiti u omjeru 60-30-10. Takođe, jedno od ključnih pravila koje se tiču odabira boja pri stvaranju umirujućeg ambijenta je da trebamo birati pastelne nijanse omiljenih boja.
Tu je i široka paleta toplih neutrala poput beige i greige koje su izvrsne ako želimo kreirati umirujuće i ugodne prostore.
Na isti način treba pristupiti i pitanju rasvjete, od toga da li ćemo se odlučiti za toplo ili hladno svjetlo, do pozicioniranja rasvjete u prostoru, što možemo prepustiti savjetu stručnjaka ili se educirati putem za to specijaliziranih medijskih portala/stranica.
Lako je stoga zaključiti da cilju kreiranja anti-stres ambijenta ne odgovaraju neonske boje, svjetla, pa tako ni natpisi koji su u trendu, i zbog kojih vaš dom može podsjećati na bar ili cafe (dakle, javno mjesto), što može samo podstaći anksioznost.
UREDNOST
Vjerovatno ste čuli za izreke koje povezuju urednost okruženja u kojem živimo sa našim unutarnjim balansom i ‘redom u glavi’. Takvih izreka ima na većini jezika, u većini svjetskih kultura, što znači da nisu potekle bez razloga.
Urednost i manjak stvari u prostoru (radije nego višak) označavaju red koji, sam po sebi, šalje signal ‘sve će biti uredu’, što je pravi melem za anksiozna stanja. Dokazano je da neuredan okoliš crpi našu energiju što u konačnici može potaći već postojeću tjeskobu.
OTVOREN PROSTOR
Stručnjaci za uređenje enterijera znaju da je dojam toka u prostoru jedan od ključnih efekata znalačke primjene principa i elemenata dizajna u prostoru, drugim riječima, pokazatelj pravilno i estetski prihvatljivo uređenog prostora.
Takva fluidnost očituje se i u dojmu otvorenosti prostora u kojem se lako kretati, što u ovom našem kontekstu doprinosi umanjenju stanja anksioznosti.
