Kuhanje – jedan od najznačajnijih i najpopularnijih lifestyle trendova proteklih godina, ima višestruke benefite. Pored uživanja u konzumaciji pripremljenog jela, unošenju nutrijenata od vitalnog značaja za naš organizam (pod uslovom da ste pripremili zdravo jelo) i promocije vaše vještine na društvenim mrežama, ustanovljeno je da kuhanje pogoduje i našem mentalnom zdravlju.

Popularnost kuhanja je dodatno porasla u protekle dvije godine jer smo bili primorani većinu vremena provesti kod kuće, i manje jesti vani. Tako su i oni koji su se smatrali antitalentom za kuhanje, prešli tu psihološku barijeru i uvjerili se da pripremiti obrok i nije tako teško, dapače… Neke ankete u zapadnim zemljama poput SAD su pokazale da oko 50% građana više kuha kod kuće, uživa u tome i namjerava to i nastaviti.

Istražili smo prednosti kuhanja za mentalno zdravlje.

  • Kreativna aktivnost

Kuhanje se nekada smatralo tek obavezom, a danas se svrstava u kreativne aktivnosti poput pisanja, slikanja, crtanja i sl. Poznato je da kreativne aktivnosti, pod uslovom da u njima nalazite koliko-toliko užitka i da vam ne predstavljaju balast, mogu popraviti raspoloženje, pomoći da preusmjerite misli sa briga fokusiranjem na ono što kreirate. A kad je u pitanju kreiranje u kulinarstvu, mogućnosti je bezbroj jer svaki recept može imati bezbroj varijacija. Također, samo pronalaženje i usavršavanje recepata je kreativna aktivnost, naročito kad se uzmu u obzir nove tehnike i uparivanje namirnica. Za ovo je potrebno promijeniti stav – umjesto da kuhanje doživljavate kao obavezu, pristupite mu kao kreativnoj aktivnosti pa čak i hobiju.

  • Potreba za strukturom

Ljudi imaju urođenu potrebu za strukturom što znači da je struktura od velikog značaja za mentalno zdravlje pojedinca. Struktura (koju čine i zdrava rutina i rituali) čini život lakšim jer, pored ostalog, doprinosi osjećaju predvidivosti i izvjesnosti, potiče motivaciju, a troši se i manje vremena na aktivnosti koje se ponavljaju. Planiranje i priprema jela, dakle, cjelokupni proces kuhanja predstavlja strukturu za sebe, kao i dio dnevne rutine pa i ritual. Već samo planiranje kao i usredsređenost na svaki segment procesa pomaže preusmjeriti pažnju sa briga i prekinuti lanac okupiranosti negativnim mislima (ako ne uspijete iz prve, nemojte odustajati). Ako u vaš dnevni raspored uvrstite pripremu bar jednog obroka sa određenim varijacijama a ne kao obavezu, ili kreativno kuhanje kao što je npr. postavljanje izazova da pripremite složenije jelo koje niste nikada ranije pripremali, vaša dan će imati solidniju strukturu što bi trebalo povoljno uticati na raspoloženje.

  • Bolja ishrana – ‘U zdravom tijelu, zdrav duh’

Pripremajući obroke, stičemo uvid i kontrolu nad kvalitetom namirnica, unosom neophodnih nutrijenata, načinom pripreme jela, te tako osiguravamo optimalnu ishranu koja, opet, utiče i na naše opće stanje, pa tako i raspoloženje i mentalno zdravlje. Obzirom da neke namirnice utiču na razinu triptofana u organizmu, kao i drugih aminokiselina za koje se tvrdi da povoljno utiču na raspoloženje, korisno je istražiti o kojim se namirnicama radi, i uvrstiti ih u jelovnik. Takođe se smatra da redovnim kuhanjem unosimo manje kalorija, čime lakše održavamo tjelesnu težinu.

  • Podijeli hranu s bližnjima – socijalna dimenzija

Usamljenost je veliki rizik za mentalno zdravlje, naročito kod starijih osoba. Protiv usamljenosti se treba boriti iniciranjem kontakta, umjesto povlačenjem. Povod za kontakt može biti hrana koja spaja ljude – kuhinjski sto je oduvijek bio mjesto okupljanja, omiljeno mjesto ukućana za susrete i razgovore. Ovo nije privilegija samo za porodične ljude, nego i ‘samce’ koji mogu pripremiti obrok i pozvati prijatelje ili kolege da ih s njima podijele. Time se, pored unaprijeđenja odnosa, stiče osjećaj zajedništva i pripadnosti i sigurnosti. Kuhanje će možda biti još zabavnije ako u proces uključite i prijatelje. U ovom slučaju, hrana ima višestruki benefit za mentalno zdravlje – osim što kuhate (fokusiranje na aktivnost), pritom komunicirate sa bliskim osobama (osjećaj pripadanja i zajedništva) i uživate u ukusnom obroku.

  • Osjećaj postignuća

Neovisno o tome da li ste kuhar početnik pred kojim je prvo jelo ikad koje treba pripremiti, ili ste ostvareni maestro sa višegodišnjim iskustvom i rutinom, uspješno pripremljeno jelo, servirano kreativnije nego što je to uobičajeno, sigurno će izroditi svojevrstan osjećaj postignuća i lične satisfakcije, što neminovno doprinosi vašem raspoloženju. Ako tome dodate fotografiju krajnjeg rezultata koju možete objaviti na nekoj od društvenih mreža i za to dobiti ‘lajk’ (kao jedinicu socijalnog prepoznavanja) – učinili ste mnogo za vaše dobro raspoloženje.

Pored svega već navedenog, izloženost ugodnim mirisima i vizuelnoj privlačnosti hrane, pozitivno će uticati na neurobiološke puteve zadužene za dobro raspoloženje. Pritom ulogu igra i kako definiramo kuhanje – kao nešto što gradimo ‘od nule’ ili podgrijavanje smrznutog gotovog jela u mikrovalnoj pećnici. Mislimo da na ovo pitanje ne treba ni odgovarati…

Za one koji misle – kuhanje nije dio mog imidža, bavim se ‘mnogo ozbiljnijim stvarima’, upravo će iskorak iz vaše zone konfora učiniti malo čudo i podići vam adrenalin jer ćete iznenaditi i sebe i druge predstavljajući im svoju stranu za koju nisu znali da postoji. A imati više interesovanja i afiniteta nije sramno, zar ne?