Studija objavljena u naučnom žurnalu Cities potvrdila je da ljudi koji se bave vrtlarenjem imaju veće šanse da izbjegnu negativne posljedice stresa, te da uživaju i u drugim blagodetima povećane tjelesne aktivnosti na zraku.

Ovo istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji gdje je vrtlarstvo tradicija i omiljeni hobi nacije, pokazalo je da je blagostanje osoba koje se bave vrtlarenjem iz hobija za 6,6% više, dok je njihov nivo stresa za 4,2% niži u usporedbi sa osobama koje uopće ne vrtlare. Istraživači su najviše mentalne i fizičke koristi vidjeli kod ljudi koji su uređivali vrt najmanje dva do tri puta sedmično. Istraživanja su pokazala da baštovani amateri imaju znatno niži indeks tjelesne mase i nižu vjerovatnoću prekomjerne tjelesne težine ili gojaznosti od onih koji se uopće ne bave tom aktivnošću.

‘Dokazano je da što se češće bavite vašim vrtom, veće su zdravstvene prednosti’, tvrdi glavni autor studije dr. Lauriane Chalmin-Pui, profesorica Univerziteta u Sheffieldu i saradnica Kraljevskog hortikulturnog društva.

Čini se da vrtlarenje služi kao štit od mnogih stresora u životu, što dr. Chalman-Pui objašnjava kao prirodu koja ‘preusmjerava naš fokus dalje od nas samih’, što može pomoći da se umanje ili otklone neprijatne emocije.

Ona tvrdi da je baštovanstvo dobro i za fizičko zdravlje. ‘Svakodnevni rad u vrtu ima veću korist od redovnog, energičnog vježbanja poput vožnje bicikla ili trčanja’, tvrdi Chalmin-Pui koja je doktorirala na uticaju vrtlarenja na zdravlje. Ona to objašnjava činjenicom da vrtlarenje nije naporno kao odlazak u teretanu, što ga automatski čini privlačnijim.

Istovremeno, lifestyle portal MindBodyGreen prije par godina je objavio članak u kome navodi rezultat studije Univerziteta u Arcansasu koja je pokazala da dodirivanje zemlje dok plijevite vaš vrt može pomoći da se poveća gustina kostiju.

Čini se da je vrtlarenje savršena tjelovježba za um i tijelo, pored toga što ćete na stolu imati svježe povrće i lijep cvjetni vrt u kojem ćete uživati.

Nemojte se libiti da krenete od nule. Internet je prava riznica uputa za početnike u toj plemenitoj oblasti, a kad mogu drugi, zašto ne biste mogli i vi? Ne morate čak posjedovati ni komad zemlje – dovoljno je nabaviti nekoliko saksija u kojima će, zahvaljujući vama, neka lijepa biljka započeti svoj život i razvoj. Nakon što vidite prve plodove svoga rada, garantujemo vam da nećete moći stati.

Ako pak raspolažete sa malim komadom zemlje koji bi željeli pretvoriti u lijep i funkcionalan vrt, evo nekoliko savjeta koji vas možda potaknu da napravite presudni prvi korak:

  1. Raspitajte se o klimi, vegetaciji i tlu u sredini u kojoj živite.

Za početak je dobro zatražiti savjet od lokalnog vrtnog centra ili rasadnika jer se neplanska kupovina biljaka može pokazati skupom avanturom.

2. Odlučite šta želite uzgajati.

Šta želite od svog vrta? Da li želite proizvoditi povrće za vašu kuhinju ili samo estetsku funkciju (cvijeće)? Da li želite provoditi vrijeme u vrtu, i ako da, kojim aktivnostima biste se bavili? Planirajte više područja u vašem vrtu – prostor za sjedenje, dječiju igru, cvijeće itd. Ako ste početnik, ograničite svoje ambicije i razvijajte vrt u fazama sa krajnjim ciljem na umu.  

3. Odaberite pravu lokaciju. Uzmite u obzir sljedeće faktore: osunčanost, vlaga, cirkulacija zraka, mraz,

4. Uložite u osnovne vrtne alate (lopata, grablje, kosilica, vrtne makaze, crijevo za zalijevanje i raspršivači), ali birajte kvalitetne kako bi vam duže trajali. Mašine poput kosilice možete dijeliti sa susjedima.

5. Testirajte tlo. O ovome ćemo više u nastavku serijala o vrtovima. Besplatan test možete dobiti od lokalnog vrtnog centra ili zadruge.

6. Pripremite zemlju.

7. Izaberite kvalitetno sjeme ili presadnice.

U nastavku serijala govorićemo o odabiru povrća koje možete uzgojiti i ako ste apsolutni početnik… pa da počnemo zajedno!